DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Zadržavanje stabala sa grmovima imele u krošnjama ne doprinosi rješavanju problema imele u borovim kulturama i prirodnim sastojinama, jer su zaražena stabla potencijalni izvor širenja poluparazita na istom i susjednim stablima. Imelom jače zaražena stabla bora češće odumiru nego nezaražena zbog potrošnje vode koju imela uzima od biljke domaćina. Prema tome umanjenje vitalnosti, te uginuće napadnutog stabla značajno zavisi od količine dostupne vode i temperatura tijekom vegetacijskog perioda, broja grmova imele i uzrasta stabla (Treštić i Mujezinović, 2015). Jače zaražena stabla podložna su utjecajima drugih, sekundarnih štetnih čimbenika. Posljedice štetnog ulančavanja već su vidno prisutne u sastojinama drugih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini (sastojine kitnjaka i jele) (Treštić i Mujezinović, 2015). Potrebno je ukazati na neophodnost provođenja mjera kontrole i suzbijanja imele u područjima na kojima je ona prisutana, a u preostalim sastojinama u rubnim dijelovima ovih područja pojačati monitoring u cilju sprječavanja njenog eventualnog širenja.
Zaključci
Conclusions
Na osnovi provedenog istraživanja mogu se donijeti sljedeći zaključci:
Od 120 analiziranih stabala crnoga bora, borova imela je zabilježena na 20% stabala;
Prosječan broj grmova imele po stablu bio je najveći u donjoj trećini krošnje (3,75 grmova po stablu), dok je najmanji broj grmova bio u gornjoj trećini krošnje (2,44 grmova po stablu);
Dužina grananja haustorija se kreće od 2 do 38 cm, što je u izravnoj proporciji sa veličinom grmova imele i sa njihovom starošću, dok je grananje haustorija najveće na južnim ekspozicijama;
Uslijed smanjenja vitalnosti koje uzrokuju prisutnošću na stablima crnoga bora, dolazi do pojave ulančavanja šteta.
Literatura
References
Barbu, C. (2010): The incidence and distribution of white mistletoe (Viscum albumssp.abietis) on Silver fir (Abies alba Mill.) stands from Eastern Carpathians. Ann. For. Res. 53(1): 27–36.
Bilgili, E., Serdar, B., Eroglu, M., Alperen Coskuner, K., Baysal, I. (2013): Determination of Age of Mistletoe (Viscum albumssp.austriacum (Wiesb.) Vollman) on Scots Pine (Pinus sylvestris L.), International Caucasian Forestry Symposium, Faculty of Forestry, Department of Forest Engineering, Trabzon, Turkey, pp 1-5.
Dobbertin, M. (2005): Tree growth as indicator of tree vitalityand of tree reaction to environmental stress: a review. Eur. J.Forest. Res. 124: 319–333.
Glavaš, M. (2012): Štete na običnoj jeli uzrokovane bijelom imelom. Glasilo biljne zaštite, 3: 239–244.
Idžojtić, M., Kogelnik, M., Franjić, J., Škvorc, Ž. (2006): Hosts and distribution of Viscum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems, Vol. 140, No. 1., 50-55.
Idžojtić, M., Pernar, R., Glavaš, M., Zebec, M., Diminić, D. (2008): The incidence of mistletoe (Viscum album L. ssp.abietis /Wiesb./ Abrom.) on silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Biologia (Bratislava) 63 (1): 81-85.
Karadžić, D., Knežević, M., Mihajlović, Lj. (1990): Uzroci sušenja crnog bora (Pinus nigra Arn.) u kulturama na Zlatiboru sa predlogom mera zaštite. Zaštita bilja, 41(2), br. 192: 191-200.
Klepac, D. (1955): Utjecaj imele na prirast jelovih šuma. Šumarski list (7–8): 231–244, Zagreb.
Kołodziejek, J., Kołodziejek, A. (2013): The spatial distribution of pine mistletoe Viscum albumssp.austriacum (Wiesb.) Volmann in a Scots pine (Pinus sylestris L.) stand in central Poland. Polish Journal of Ecology, 61 (4), pp. 705-714.
Mujezinović, O. (2007): Uticaj imele (Viscum album L.) na prirast jele (Abies alba Mill.) i ulančavanje drugih štetnih biotičkih agenasa. Magistarski rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1–51, Sarajevo.
Noetzli, K. P., Muller, B., Sieber, T. N. (2003): Impact of population dynamics of white mistletoe (Viscum albumssp.abietis) on European silver fir (Abies alba). Ann. For. Sci: 60: 773–779.
Paladinić, E., Štimac, D., Marjanović, H., Balenović, I., Ostrogović, Z. (2011): Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) s proizvodnog stajališta na primjeru nekolicine bukovo-jelovih sastojina. Šumarski list 135 (posebni broj): 248–263, Zagreb.
Pernek, M., Lacković, N. (2011): Uloga jelovih krivozubih potkornjaka u sušenju jele i mogućnosti primjene feromonskih klopki za njihov monitoring. Šumarski list 135 (posebni broj): 114–121, Zagreb.
Treštić, T., Mujezinović, O., Čabaravdić, A., Muratagić, I. (2013): Utjecaj čimbenika mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom. Šumarski list, 11–12. str. 575–582.
Treštić, T., Mujezinović, O. (2015): Pojava borove imele (Viscum album ssp. austriacum (Wiesb.) Vollmann) u Bosni i Hercegovini, Izvorni naučni/znanstveni članci, Naše šume 38-39., pp. 15-22.
Treštić, T. (2015): Imele u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet u Sarajevu. str. 41.
Tsopelas, P., Angelopoulos, A., Economou, A., Soulioti, N.(2004): Mistletoe (Viscum album) in the fir forest of Mount Parnis, Greece. Forest Ecology and Management, 202 (1–3): 59–65.
Usčuplić, M. (1992): Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu: 7-18, Beograd.
Usčuplić, M. (1996): Patologija šumskog i ukrasnog drveća. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Zuber, D. (2004): Biological flora of Central Europe: Viscum album L. Flora 199, 181-203.