DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Udruge šumovlasnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatske šume d.o.o., Županijska skupština.
Iako postoje pozitivni primjeri, posebice na većim posjedima, gospodarenje privatnim šumama trenutno je opterećeno brojnim čimbenicima, a koji su posljedica specifičnih povijesnih, socijalnih i prirodnih okolnosti. Najvažniji od njih su:
– složeni imovinsko-pravni odnosi (neusklađenost gruntovnice i katastra) te njihovo skupo i dugotrajno rješavanje sudskim putem,
– stvarno stanje kultura na terenu ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama,
– prosječno mala površina šumoposjeda te daljnje usitnjenje pri nasljeđivanju (suvlasništva),
– obilježba na terenu nije provedena, nepovoljna starosna dob šumoposjednika/vlasnika,
– depopulacija i opće osiromašenje ruralnog prostora,
– izostanak realnih informacija o privatnim šumama i šumoposjednicima/vlasnicima,
– niska razina uključenosti i educiranosti šumoposjednika, neprepoznavanje općekorisnih funkcija šuma, nekorištenje sporednih šumskih proizvoda i mogućnosti financiranja iz EU fondova,
– nemogućnost provođenja smjernica propisanih Programima gospodarenja koji propisuju mjere na razini odjela/odsjeka, a gospodari se na razini čestice (male),
– gospodarski zahvati vrše se samo kada se nakupi drvne mase za sječu u cca svakih 30 godina,
– neizgrađena šumska infrastruktura (prometnice, vlake),
– visoki troškovi, mala ekonomska korist,
– velika razlika u cijeni drveta u Hrvatskoj i okolnim zemljama pospješuje stihijski izvoz sirovine,
– pojava „divljih tvrtki“ koje koriste ovakvo stanje u privatnim šumama, a zbog „zakonodavnih zavrzlama“ u Hrvatskoj, gotovo ih je nemoguće sankcionirati,
– cijena šumskog zemljišta isključivo je stvar slobodne pogodbe. Porezne uprave nemaju jasno definirane cijene, što otežava okrupnjivanje zemljišta (otkup Hrvatskih šuma d.o.o.).
Potrebne mjere za otklanjanje postojećeg stanja:
– Potaknuti nadležna tijela na rješavanje imovinsko–pravnih odnosa (objedinjavanje katastra i gruntovnice). Za to je potrebno napraviti Akcijski plan na razini države kojim će se između ostalog ubrzati i pojeftiniti postupak rješavanja imovinsko–pravnih odnosa.
– Potrebno je utvrditi stvarno stanje kulture i strukture zemljišta usklađeno s vlasništvom – Inventura katastarskog stanja. Dio toga posla može biti obuhvaćen Drugom nacionalnom inventurom šuma.
– Pozitivnim zakonskim propisima spriječiti daljnje usitnjavanje čestica pri nasljeđivanju, kao i poticati okrupnjavanje šumskih posjeda.
– Poticati udruživanja šumoposjednika u organizacijske oblike (austrijski model) koji će im omogućiti efikasnije provođenje smjernica gospodarenja, smanjenje troškova, povećanja prodajne cijene zajedničkim nastupom na tržištu drveta i sl.
– Prodaju drvnih sortimenata iz svih šuma, bez obzira na vlasništvo, treba organizirati po tržišnim načelima.
– Posebno subvencionirati gospodarenje u šumama u kojima pridobiveni drvni sortimenti ne pokrivaju troškove gospodarenja (krš, degradirane šume, mali posjed, veliki nagibi i sl.).
– Neovisno o modelu vlasništva, stanišnom tipu ili biljnoj zajednici, riješiti čuvanje, planiranje, provedbu i nadzor gospodarenja, korištenje informacija o šumama, kao i druge važne segmente koji čine šumarstvo.
– Povezivanje, umrežavanje, edukacija i savjetovanje šumoposjednika, ključni su parametri u postizanju željene kvalitete gospodarenja, kao i realizaciju svih aktivnosti koje se mogu ostvariti kroz apliciranja zahtjeva za povlačenje financijskih sredstava kroz mjere i operacije Programa ruralnog razvoja (2014.-2020.).
– Pojednostaviti i racionalizirati pojedine postupke pri gospodarenju šumama koji nepotrebno usporavaju proces. (primjer kolaudacije doznake Ovlaštenog inženjera).
– Novim Zakonom o šumama jasno definirati propise i kaznene odredbe kako bi omogućili kvalitetan i učinkovit inspekcijski nadzor. Za sprječavanje kriminalnih radnji potrebno uskladiti zakonske okvire odnosnih resornih ministarstava, Ministarstvo poljoprivrede, MUP, Ministarstvo financija (mobilne jedinice carine, porezne uprave), kao i uspostaviti kvalitetniju suradnju s Državnim odvjetništvom.
– Sprječavanje nelegalnog prometa drvom za što je potrebno razvijati modele intenzivnije suradnje udruga šumoposjednika, šumarske inspekcije, lokalne uprave, pravosudnih tijela, Savjetodavne službe, Hrvatskih šuma i Javnih ustanova za zaštitu prirode.
– Imajući u vidu raspoložive ljudske potencijale, opremu i infrastrukturu, Hrvatske šume d.o.o., kao trgovačko društvo u vlasništvu države, mogu dati značajan doprinos u gospodarenju privatnim šumama.
– Kako bi zaustavili depopulaciju ruralnih prostora, gdje živi većina šumovlasnika, uz navedene mjere za poboljšanja gospodarenja šumama, potrebno je ostalim poticajnim mjerama (decentralizacija države), omogućiti bolje životne uvjete stanovnika tih prostora, što će rezultirati i pozitivnijim odnosom prema šumi.