DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 81     <-- 81 -->        PDF

znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama jer je utvrđeno 80 taksona među kojima je 59 identificirano do razine vrste; da su u odumirućim sastojinama poljskoga jasena, ukupno gledajući, po broju jedinki podjednako zastupljeni taksoni gljiva i gljivama sličnih organizama, koji prema načinu života i ishrane pripadaju endofitima, saprotrofima i parazitima. Distribucija uvrđenih taksona gljiva i njima sličnih organizama s obzirom na različite kategorije uzorka ukazuje na specijalizaciju većeg broja taksona za određeni tip biljnog tkiva ili supstrata. Raznolikost, odnosno bogatstvo vrsta zajednica gljiva i njima sličnih organizama u pojedinim kategorijama uzorka (deblo, korijen, tlo) statistički se značajno ne mijenja promjenom zdravstvenog stanja stabla na svim istraživanim lokacijama. Unatoč relativno visokim indeksima sličnosti taksonomske kompozicije zajednica gljiva i njima sličnih organizama između različitih geografskih lokacija uzorkovanja, utvrđena je statistički značajna razlika u distribuciji taksona. Postoji statistički značajna povezanost između pojave simptoma (diskoloracije i nekroze) na korijenu i deblu i zdravstvene kategorije stabala određene na temelju osutosti krošnje, odnosno broj stabala s prisutnim simptomima raste povećanjem osutosti krošnje. Na biljnom tkivu poljskoga jasena nisu utvrđeni gljivama slični organizmi, te identifikacijom vrsta u tlu odumirućih sastojina na istraživanim lokacijama utvrđene su vrste iz rodova Pythium i Phytopythium, dok vrste iz roda Phytophthora nisu zabilježene u ovom istraživanju. Jedanaest taksona utvrđenih u korijenu i deblu poljskoga jasena može ispoljavati parazitski način života. Patogeni organizmi utvrđeni su u svim zdravstvenim kategorijama poljskog jasena i njihovi nalazi upućuju na zaključak da u procesima odumiranja imaju značajan utjecaj na zdravstveno stanje stabala, pretpostavljeno u sinergiji sa drugim abiotskim i/ili biotskim čimbenicima. Uloga taksona kategoriziranih kao endofiti ostaje još nerazjašnjena, s obzirom da nije poznato ispoljavaju li nakon promjene metabolizma i/ili pada vitaliteta jasenovih stabla saprotrofni i/ili parazitski način života.
Doktorski rad je strukturiran prema načelima znanstvene metodologije. Problematika istraživanja je naglašeno aktualna i dobiveni rezultati su višestruko značajni. Uz potvrđenu novu patogenu vrstu Hymenoscyphus fraxineus na korijenju i deblu stabala poljskog jasena različitih zdravstvenih kategorija zabilježeno je još deset patogenih vrsta. Provedeno istraživanje je iznimno važno, jer nam po prvi puta daje najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu kako u nas, tako i u Europi.
Istraživanjem je zabilježena znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama, jer je utvrđeno 80 taksona, od kojih je 59 identificirano do razine vrste. Ovo istraživanje važno je i za daljnja istraživanja te iznalaženja mogućih mjera zaštite jasena u šumskim ekosustavima Hrvatske. Korištene metode istraživanja prilagođene su postavljenim ciljevima i hipotezama, a dobiveni rezultati pružaju recentne spoznaje o gljivama i njima sličnim organizmima u šumskim ekosustavima poljskog jasena. Utvrđene su brojne različite patogene, endofitne i saprotrofne vrste, odnosno taksoni. Korištena literatura odgovara problematici istraživanja i način citiranja u skladu je s pravilima izrade znanstvenog rada. Autorica je tijekom rada pokazala vrsnu istraživačku samostalnost. Primijenila je suvremene metode istraživanja i analize podataka, a dobivene rezultate interpretirala je u skladu s postavljenim ciljevima.
Znanstveni doprinos ogleda se u dobivenim, analiziranim i prezentiranim podacima o prisutnosti i ulozi gljiva i gljivama sličnih organizama u šumskim ekosustavima poljskom jasenu sa simptomima odumiranja. Na korijenovom sustavu i bazi debla te okolnom tlu u sastojinama poljskoga jasena u Gornjoj Posavini zabilježena je znakovita bioraznolikost gljiva i gljivama sličnih organizama.
Utvrđeno je 80 taksona, 59 je identificirano do razine vrste, a među njima je zabilježeno 39 novih vrsta za Republiku Hrvatsku. U istraživanim sastojinama poljskoga jasena po broju jedinki podjednako su zastupljeni taksoni gljiva i gljivama sličnih organizama koji prema načinu života i ishrane pripadaju parazitima, endofitima i saprotrofima. Na poljskom jasenu utvrđeno je 13 vrsta koje su zajedničke i za obični jasen, od kojih neke vrste gljiva mogu imati važnu ili čak i odlučujuću ulogu u njihovom odumiranju. Preostale 53 vrste utvrđene u ovom istraživanju nisu do sada zabilježene na običnom jasenu. Pojedine vrste gljiva i njima sličnih organizama koji kao biotički čimbenici sudjeluju u procesu odumiranja jasena nisu potpuno jednaki za navedene biljne vrste, odnosno ovim istraživanjem je utvrđeno da postoje razlike u biotskim čimbenicima koji utječu na odumiranje poljskog u odnosu na obični jasen. U sastojinama poljskog jasena sa simptomima odumiranja od ukupno izoliranih taksona 31 % je utvrđeno da pripada parazitskim vrstama. Među njima dominantno (86 %) prisutno je pet vrsta: Hymenoscyphus fraxineus, Fusarium solani, Diaporthe cotoneastri, Armillaria spp. i Ganoderma adspersum. Navedeni patogeni organizmi utvrđeni su u svim zdravstvenim kategorijama i njihovi nalazi upućuju na njihovu značajnu ulogu u procesima odumiranja poljskog jasena, odnosno imaju značajan utjecaj na zdravstveno stanje stabala.
Dobiveni podaci i spoznaje o ulozi gljiva i gljivama sličnih organizama predstavljaju važan temelj za daljnja istraživanja fenomena odumiranja poljskog jasena i uloge patogenih organizama, a isto tako čine važan temelj u budućim istraživanjima mogućih mjera zaštite jasena primjenjivih u šumarskoj praksi. Metodološki slično istraživanje zajednica gljiva i njima sličnih organizama u biljnom tkivu stabala i tlu odumirućih sastojina poljskoga jasena do sada nije provedeno u Republici Hrvatskoj niti šire, i zbog toga ovo istraživanje daje ujedno i najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu u Europi.
Novoj doktorici znanosti kolegici Jeleni Kranjec upućujem iskrene čestitke i najbolje želje za daljnji znanstveni, nastavnički i stručni rad u našoj struci.