DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 85     <-- 85 -->        PDF

COST AKCIJA CA15226 ŠUMARSTVO PRILAGOĐENO KLIMATSKIM PROMJENAMA U PLANINSKIM PODRUČJIMA (CLIMATE-SMART FORESTRY IN MOUNTAIN REGIONS – CLIMO)
Martina Tijardović, Sanja Perić
UVOD
COST je jedan od najduže prisutnih europskih instrumenata koji podržava međusobnu suradnju između znanstvenika i istraživača širom Europe. Predstavlja jedinstvenu platformu, gdje europski istraživači mogu zajednički razvijati ideje i pokretati nove inicijative u svim znanstvenim disciplinama putem transeuropskog umrežavanja nacionalnih istraživačkih aktivnosti. Brojne akcije odvijaju se pod pokroviteljstvom ovog udruženja, pa se tako od 2016. pokreće akcija CLIMO (Climate-Smart Forestry in Mountain Regions) u koju se uključuje i Republika Hrvatska.
Planinske regije zauzimaju oko trećinu Europe s populacijom oko 118 milijuna ljudi, uključujući 10 zemalja gdje čak polovica stanovništva živi u planinama. Šume pokrivaju 41 % ukupnog planinskog područja – s više od polovice u Alpama, na Balkanu, Karpatima i Pirenejima. Većina planinskih šuma je prirodnog podrijetla ili je nastala obnovom prema načelima prirodnog pomlađivanja, te kao takve pružaju raznovrsne mogućnosti za društvo te povoljno utječu i na stanište.
Novija istraživanja o utjecaju klimatskih promjena i osjetljivosti planinskih područja na njih ukazuju na probleme s kojima se ovi ekosustavi suočavaju. Povećanje koncentracije ugljičnog dioksida, povećanje temperature te promjene u količini i rasporedu oborina smatraju se odlučujućim za promjene u vegetacijskim razdobljima, rastu, vitalitetu i distribuciji stabala. Sam utjecaj na šumski ekosustav, ali i na sva dobra koja nam šuma nudi pod utjecajem su ovih promjena. Povećanje temperature je poprilično izraženo u planinskim regijama. Dolazi do smanjenja mase leda, smanjenja snježnog pokrivača, odmrzavanja permafrosta, manje je oborina u obliku snijega, a vjeruje se da će ove promjene biti sve izraženije. Ovo bi moglo dovesti do povećanja rizika od poplava i erozije tla, šumskih požara i smanjenja zimskog turizma. Koncept pametne poljoprivrede (Climate-Smart Agriculture – CSA) definiran je i predstavila ga je FAO organizacija na konferenciji u Hagu 2010. godine. Predstavljen je u obliku održivog načina uzgajanja uz razvoj tehnike, politike i uvjeta ulaganja kako bi se postigao održivi razvoj poljoprivrede za osiguranje dovoljnih količina hrane unatoč klimatskim promjenama. CSA udružuje tri dimenzija održivog razvoja (ekonomski, socijalni i okolišni) s naglaskom na povećanje održivosti poljoprivredne proizvodnje i prihoda, prilagođavajući se klimatskim promjenama i stvarajući otpornost na njih, te smanjujući i/ili uklanjajući emisiju stakleničkih plinova gdje je to moguće. Šumarstvo, kao i poljoprivreda, trebale bi izazvati suprotan utjecaj klimatskih promjena, uzevši u obzir troškove strategija adaptacije i smanjenja negativnog utjecaja klimatskih promjena (FAO 2013). CLIMO nastoji prevesti CSA koncept na šumarstvo u planinskom području.
Utjecaji klimatskih promjena na ove krhke ekosustave bio je povod da se pokuša s novim načinom udruženog djelovanja brojnih europskih stručnjaka. Glavni cilj akcije je omogućiti šumarstvu da uspori nepovoljne utjecaje klimatskih promjena i omogući prilagodbu šumskih sustava na promjene koje se događaju, ujedno uzevši u obzir troškove koje ovaj zahvat potražuje. Ovo će zahtijevati korištenje koncepta CSA (Climate-Smart Agriculture) sa sve tri dimenzije potrajnog razvoja (ekonomski, socijalni i okolišni).
Osnovni cilj klimatskim promjenama prilagođene poljoprivrede (Climate-Smart Agriculture – CSA) je na potrajan način povećati poljoprivrednu proizvodnju i prihode kroz prilagodbu i povećanje plastičnosti na klimatske promjene (CC) te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kako COST projekt CLIMO želi preuzeti CSA koncept te na Europskoj razini razviti šumarski koncept koji uspješno integrira monitoring, ublažavanje te prilagodbu na klimatske promjene (Climate-Smart Forestry, CSF) u okvirima projekta razmatrat će se tri osnovna pitanja:

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

1. Kako unaprijediti prosperitet stanovnika planinskih predjela koristeći potrajno povećanje opće korisnih funkcija šuma (ecosystem services – ES);
2. Kako povećati prilagodbu i plastičnost planinskih šuma na klimatske promjene;
3. Kako optimizirati potencijal ublažavanja klimatskih promjena fokusirajući se na najučinkovitije i najisplativije opcije te kako stvoriti izravne koristi kroz složenu sinergiju prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.
Glavni cilj projekta je definirati CSF u Europskom kontekstu, za što će biti potrebno identificirati ključne šumskouzgojne karakteristike te harmonizirati CSF u planinskim područjima. Navedeni ciljevi rezultirat će stvaranjem jedinstvene baze znanstvenih spoznaja na cjelokupnoj Europskoj razini koja trenutno nedostaje. „Prilagodljivost“ europskih šuma definirat će se prema potrajnosti gospodarenja šumama i potencijalu ublažavanja klimatskih promjena. Prilikom definiranja „prilagodljivosti“ koristit će se mjerljivi kriteriji te će se izraditi lista parametara „prilagodljivosti“. Identificirat će se pokusne šumske površine s dostupnim podacima za kvantificiranje „prilagodljivosti“ planinskih šuma, kako bi se izgradila Europska istraživačka mreža šuma koje su gospodarene prema CSF načelima (European Smart Forest Network – ESFONET). Napravit će se studija izvedivosti za razvoj cyber-tehnologije koja bi brzo prenosila podatke s pokusnih ploha prema svim interesnim skupinama. Razvit će se i novi koncept plaćanja općekorisnih funkcija šuma, kako bi se napravio odmak od gospodarenja planinskim šumama isključivo za proizvodnju drveta prema naglašenijoj proizvodnji OKFŠ-a.
Ciljevi koordinacije istraživanja
Cilj ovog projekta je definirati kriterije CSF-a i promicati njihovu primjenu u europskim planinskim regijama. Ovo će se provesti kroz pet glavnih ciljeva koji su opisani u nastavku:
1. DEFINICIJA KLIMATSKO „PRILAGODLJIVOG“ ŠUMARSTVA I IDENTIFIKACIJA KRITERIJA „PRILAGODLJIVOSTI“ ZA EUROPSKE PLANINSKE ŠUME
Prvi je cilj definirati CSF u europskom kontekstu. To će zahtijevati identifikaciju ključnih šumskih svojstava i pristupa, koji se smatraju „prilagodljivim“ od strane svih članica CLIMO akcije. Razumijevanje, „prevođenje“ i usklađivanje CSF-a u planinskim područjima nužni su za stvaranje zajedničkog znanja na europskoj razini. Slijedom toga, „prilagodljivost“ europskih šuma definirat će se prema održivosti upravljanja šumama te prilagodljivim i ublažavajućim potencijalima na klimatske promjene. Za svaku od ove tri glavne skupine, „prilagodljivost“ će biti definirana na temelju mjerljivih kriterija, potom će se predložiti kontrolni popis parametara „ prilagodljivosti“ za planinske šume. Ovaj će se glavni cilj postići pomoću nekoliko manjih ciljeva:
• razvoj zajedničke definicije CSF-a na multidisciplinarni i participativan način za točno određivanje što su zapravo kriteriji CSF-a;
• definiranje mjerljivih kriterija „prilagodljivosti“ za planinske šume;
• stvaranje dokumenta koji će definirati CFS i obilježja prilagodljivih šuma;
• klasifikacija europskih planinskih šuma u pametnim razredima, prvo na nacionalnoj razini, zatim na europskoj ili regionalnoj razini;
• pružanje kartografskog prikaza europskih šuma u razredima prilagodljivosti.
2. IZRADA EUROPSKE MREŽE PRILAGODLJIVIH ŠUMA (ESFONET)
To će se postići identifikacijom eksperimentalnih šumskih površina s dostupnim podacima koji će se koristiti za kvantificiranje „prilagodljivosti“ planinskih šuma. Koristeći trenutne istraživačke infrastrukture, CLIMO će izgraditi Europsku mrežu pametnih šuma (ESFONET). ESFONET će biti sastavljen od eksperimentalnih površina, dobro uspostavljenih, strateški raspoređenih u većim zemljopisnim, klimatskim i vegetacijskim gradijentima, gdje postoji dugoročni skup podataka, pružajući najsuvremenije znanstvene informacije o europskim šumama, vodama i zračnim resursima. Europski LTER (Long Term Ecosystem research) mrežnih stranica na planinskim područjima bit će uključene u ESFONET. Podaci ESFONET-a koristit će se za kvantificiranje parametara „prilagodljivosti“ identificiranih u prethodnom cilju i za klasificiranje europskih planinskih šuma u različite klase „prilagodljivosti“. Ovaj će cilj zahtijevati raspravu o usklađivanju i standardizaciji već dostupnih podataka, kao i budućih podataka.
Taj se glavni cilj planira provesti kroz sljedeće podciljeve:
• izrada inventara eksperimentalnih površina u planinskim šumama smještenim u zemljama sudionicama pogodnim za sudjelovanje u ESFONET-u;
• utvrđivanje kriterija procjene koji omogućuju procjenu istraživačke infrastrukture koja bi bila dio ESFONET-a;
• izrada dokumenta koji daje naznake kako uskladiti i standardizirati podatke koji će se koristiti za praćenje „prilagodljivosti“ planinskih šuma.
3. ANALIZA PREDUVJETA POTREBNIH ZA RAZVOJ CYBER STRANICE ZA EKSPERIMENTALNE STRUKTURE
Razvijat će se studija izvedivosti za razvoj cyber-tehnologije koja može brzo prenijeti podatke s nadzornog mjesta svim dionicima (npr. mikro-meteorološki i hidrološki podaci s

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 87     <-- 87 -->        PDF

dugoročnih nadzornih površina ili nacionalnih eksperimentalnih šuma). Ovo će se provesti kako bi se ocijenila mogućnost integracije nove generacije visoke frekvencije, senzornih mjerenja u stvarnom vremenu i komunikacije bežičnih senzora u tradicionalne ekološke i uzgojne studije. Dionicama će se osigurati kratka izvješća ili upozorenja na temelju prikupljenih podataka i njihovog tumačenja. Mjesta bez senzorskih mreža mogu biti zainteresirana za razvoj cyber tehnologije te biti spremna za sudjelovanje u daljnjim informativnim i razvojnim sastancima koji se tiču teme instalacije senzora i upravljanja podacima. Cilj je analizirati perspektivu izgradnje web stranica kao jedinstvene točke ulaska iz eksperimentalnih šumskih površina opremljenih sinergističkom tehnološkom platformom, koja je namijenjena brzom promatranju i brzom reagiranju na promjene okoliša od lokalne do regionalne i kontinentalne razine.
Ovaj će glavni cilj biti postignut ovim podciljevima:
• rasprava o najsuvremenijim tehnologijama za mjerenje parametara šuma vezanih uz „pametnost“ i poticanje njegove implementacije u ESFONET mrežu;
• utvrđivanje standardizirane tehnologije za prikupljanje i bežično prenošenje na internet, temeljni skup mjerenja okoliša na ESFONET lokalitetima;
• analiza ESFONET podataka s ciljem odabira CSF podataka koji će se pratiti i raspravljati o načinu usklađivanja već dostupnih i budućih podataka;
• analiza pristupa kvalitetnim informacijama o šumskim ekološkim senzorima s ESFONET stranica na jednu web stranicu u stvarnom vremenu;
• rasprava o vizualizaciji, tumačenju i dostupnosti alata za angažiranje istraživača, menadžera resursa, edukatora i javnosti s pametnim šumama.
4. UNAPREĐENJE NAČINA PLAĆANJA ZA OPĆE KORISNE FUNKCIJE ŠUMA (PAYMENT FOR ENVIRONMENTAL SERVICES – PES)
Budući da bi plaćanje OKFŠ-a moglo povećati i održavati višenamjensku ulogu šuma (UNITED NATION 2014), a mogle bi se osigurati i dodatne mogućnosti dohotka osim tradicionalne proizvodnje drveta u planinskim šumama u okvirima projekta otvorila se potreba za razvijanje inovativnih načina plaćanja OKFŠ-a.
To će se postići sljedećim podciljevima:
• opća procjena dobara koje pružaju šume glavnih europskih planinskih lanaca, njihova trgovina i osjetljivost na klimatske promjene;
• istraživanje i kratka analiza postojećih shema za OKFŠ i pristupi koji se primjenjuju u različitim istraživanim regijama i zemljama. Razmotrit će se svi relevantni mehanizmi OKFŠ-a kako bi se omogućilo međuresorno učenje na temelju rezultata provedenih analiza;
• definiranje ulaznih podataka za buduće tržišne primjene i/ili smanjenja poreza kao naknadu za dobra koje pruža šuma.
5. RASPRAVLJANJE I IZVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA
Kako bi se povećalo znanje i svijest javnosti o OKFŠ-u, elaborirat će se posebna izvješća, zajedno s internetskim i drugim medijima, konferencijama za medije, seminarima ili e-mailom. Da bi se dionici međusobno udružili te javnost informirala odredit će se mapa puta po europskim zemljama s ciljem širenja znanja o mogućnosti smanjenja poreza i ostalih spoznaja.
Specifični podciljevi su:
• oblikovanje dokumenta sa smjernicama i preporukama o putu koji slijedi, kako bi se postigla razumna razina „prilagodljivih“ šuma u europskim planinskim regijama;
• izrada izvješća o obilježjima „prilagodljivih“ šuma u europskim planinama i na mapiranju različitih klasa „prilagodljivosti“ europskih šuma;
• širenje rezultata istraživanja široj javnosti radi povećanja znanja i svijesti o OKFŠ-u.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

2. Utvrđivanje standardizirane tehnologije za prikupljanje i bežični prijenos na internet, temeljni skup mjerenja okoliša na ESFONET mjestima;
3. Analiza kvalitetnih podataka prikupljenim senzorima sa ESFONET stranica, i to sa jedne web stranice gdje će biti prikazani svi prikupljeni podaci.;
4. Rasprava o vizualizaciji i alatima kojima bi se angažirali istraživači, stručnjaci na terenu koji gospodare šumama, edukatori i javnost.
– RADNA GRUPA IV: Klimatsko-inteligentni načini plaćanja za opće korisne funkcije šuma (OKFŠ – PES)
Radna grupa IV nastojat će definirati OKFŠ sustav pogodan za planinske šumske regije s obzirom na novija istraživanja i različite metodološke pristupe koji se primjenjuju u različitim europskim regijama i zemljama. Ova radna skupina također će osigurati ulazne podatke kojim se postavljaju kriteriji za definiranje ekonomskog instrumenta za isplatu OKFŠ-a koje pružaju pametne šume.
Zadaci radne grupe IV bit će:
1. Definiranje prikladnijih metodologija za vrednovanje OKFŠ-a u planinskim regijama kroz pregled novijih znanstvenih istraživanja provedenih u planinskim područjima Europe;
2. Recenzija shema koje se trenutno koriste u planinskim regijama, kako bi se definirala ona pogodnija i klimatski „prilagodljivija“ za europske šume
3. Procjena troškova provizije za OKFŠ u Europskim planinskim regijama i definicija ekonomskih instrumenata za OKFŠ plaćanje, kao što su smanjenje poreza u obliku kompenzacije za naplaćivanje OKFŠ-a iz „prilagodljivih“ šuma.
Organizacija i upravljanje ovom COST akcijom uključivat će:
a. Upravljački odbor (Management Commitee) s voditeljem projekta;
b. Četiri voditelja radnih grupa;
c. Koordinatora kratkoročnih znanstvenih zadataka (Short-Term Scientific Mission – STSM).
ZAKLJUČCI – CONCLUSIONS
Dobra koja nam pružaju planinske šume su višestruka: održavanje bioraznolikosti, umanjenje prirodnih katastrofa, izdvajanje dušika, ali i pružanje okoline za održive komercijalne aktivnosti. Stoga potreba za boljim razumijevanjem klimatskih promjena i njihovim monitoringom, kao i potreba za suradnjom znanstvenika, političara, šumara koji gospodare planinskim šumama te javnosti nikad nije bila veća.
Ovakav konzorcij znanstvenih institucija uspostavljan je kako bi zbližio institucije različitih kapaciteta koji pokrivaju različite planinske regije Europe, a sa iskustvom u više postojećih inicijativa međunarodnog istraživanja koji se bave upravo pitanjima planinskih šuma i klimatskih promjena. Zajednica uključuje samo organizacije visokog znanja i one povezane s njima. Zagovaratelji ovoga projekta imaju veliko iskustvo sa planinskim šumarstvom i povezanim pitanjima. Znanje partnera je jako opširno, a uključuje znanje o šumskoj ekologiji, geografiji, upravljanju šumama, genetici biljaka, mikrobiologiji, daljinskim istraživanjima, pedologiji i ekonomiji te na taj način pružaju bitnu potporu koja se temelji na konkretnim znanstvenim istraživanjima. Akcija omogućava europsku mrežu i multidisciplinarni pristup, kako bi se ustanovile smjernice za Europski CSF, osiguravajući prijenos znanja diljem Europe. S gledišta hrvatskoga šumarstva, uključivanje hrvatskih istraživača u ovakav međunarodni projekt osigurava ne samo ugradnju novih znanstvenih spoznaja u praksu, već i razvoj novih ideja, inovacija te znanstvenih istraživanja koje bi obuhvaćale specifičnosti hrvatskih šuma planinskog područja.
Detaljnije informacije o projektu dostupne su na web stranici COST platforme: http://www.cost.eu/COST_Actions/ca/CA15226

ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Akcija COST-a započela je prvim sastankom Upravnog odbora, a predviđeno trajanje akcije je 4 godine, u periodu od 17. listopada 2016. do 16. listopada 2020. godine. Ukoliko bude potrebe moguće je da se trajanje akcije produlji, ukoliko to bude odobreno od CSO-a (Comittee of Senior Officials). Predsjednik akcije je prof. Roberto Tognetti (IT), a zamjenica predsjednika je dr. Melanie Smith (UK). U akciju su do sada uključene ukupno 26 države.
Kao službeni početak CLIMO projekta održan je prvi sastanak Upravnog odbora (Management Committee) u San Michele all’Adige, Trento (Italija) u periodu od 6. do 9. veljače 2017. godine. Na ovom sastanku određene su radne skupine i radni zadaci pojedinih radnih skupina, voditelji radnih skupina te njihovi zamjenici, kao i voditelji pojedinih radnih zadataka i podzadataka (Tasks / subtasks leaders). Dana 7. veljače planiran je znanstveni izlet na Monte Bondoneu koji zbog vremenskih uvjeta nije održan. Odredište je trebala bila kula Eddy Covariance na travnjacima Viote. Lokacija je dio paneuropske istraživačke infrastrukture (ICOS RI), koja pruža usklađene i precizne znanstvene podatke o proračunu i promjenama razine ugljika i stakleničkih plinova. ICOS sada broji 12 zemalja članica i uključuje više od 100 mjernih mjesta gdje se mjeri koncentracija stakleničkih plinova. ICOS pruža dugoročna i kvalitetna mjerenja, a želja je da se u budućnosti proširi i na mnoge druge zemlje. U sklopu dominiraju Festuca rubra, Nardus stricta i Trifolium sp. Glavni parametri mikroklime mjereni su zajedno s vegetacijskim indeksima i fenološkim podacima.
Stvaranje koncepta šumarstva koje obuhvaća inovativne instrumente praćenja utjecaja klimatskih promjena na šume te mjere prilagodbe na iste, važan su aspekt šumarstva, a posebiceosobito uzgajanja šuma u budućnosti. Stvaranje međunarodne mreže monitoringa za praćenje utjecaja klimatskih promjena na planinske šumske ekosustave smatramo posebno važnim za Republiku Hrvatsku. Iz navedenih razloga, u rujnu 2016. godine, u Akciju se uključuju dr. sc. M. Tijardović i dr. sc. S. Perić kao članice Upravnoga odbora projekta (MC members), a u veljači 2017. i dr. sc. Tomislav Dubravac kao zamjenik predstavnica u odboru (MC substitute). Doprinos Zavoda za uzgajanje šuma Hrvatskoga šumarskog instituta u ovakvom projektu očituje se i u nastavku bliske suradnje s kolegama iz međunarodnih institucija s kojima je surađivano i u prethodnim COST projektima (npr. ECHOES, EUMIXFOR, MAPFGR, NNEXT, EUROCOPPICE).
Akcija će se odvijati u četiri radne grupe, a svaka radna grupa dobit će vlastiti radni zadatak i to kako slijedi:
– RADNA GRUPA I – Pristup i definicija CSF-a
Radna grupa I nastojat će pronaći zajedničku definiciju pojmova CSF-a i „prilagodljivosti“ europskih planinskih šuma prema načelima održivog gospodarenja šumama, šumskom adaptivnom potencijalu na klimatske promjene i potencijalu njihovog ublažavanja na temelju pregleda literature, povijesnih podataka i kontakata s dionicima iskusnim u gospodarenju „prilagodljivim“ šumama. Zadaci radne skupine I su:
1. Razvoj zajedničke definicije CSF-a putem multidisciplinarne rasprave o tome što je zapravo CSF i koji su njegovi kriteriji;
2. Utvrđivanje mjerljivih parametara između održivosti upravljanja šumama, potencijala šuma da se prilagodi klimatskim promjenama i potencijala njihovog ublažavanja koji zapravo definiraju „prilagodljivost“ planinskih šuma;
3. Izrada kontrolnog popisa parametara „prilagodljivosti“ za planinske šume za zajedničko razumijevanje između svih članova skupine;
4. Klasifikacija europskih planinskih šuma prema različitim vrstama „prilagodljivosti“.
– RADNA GRUPA II: Mreža Europskih „prilagodljivih“ šuma – ESFONET (European smart forest network)
Radna grupa II nastojat će otkriti šumske sastojine s dostupnim podacima koji će se koristiti za kvantificiranje „prilagodljivosti“ planinskih šuma koje „grade“ ESFONET. Nakon odabira sastojina, podaci će se koristiti za klasificiranje šuma unutar različitih klasa „prilagodljivosti“.
Zadaci ove radne grupe bit će:
1. Prikupljanje informacija o eksperimentalnim lokacijama (tj. stvaranje inventure) s nizom šuma i okolišnih mjerenja strateški raspoređenih preko glavnih geografskih, klimatskih te 12 vegetacijskih gradijenata u Europi, gdje postojeći dugoročni podaci mogu obilježiti „prilagodljive“ šume u Europi;
2. Odabir istraživačkih mjesta koja će biti dio ESFONET-a;
3. Klasifikacija ESFONET lokaliteta prema različitim kategorijama „prilagodljivosti“.
– RADNA GRUPA III: Potrebe razvoja buduće cyber mreže eksperimentalne strukture
Radna grupa III nastojat će razviti i implementirati kibernetsku infrastrukturu za prikupljanje i bežično prenošenje na internetsku temeljnu bazu izmjere šuma i okoliša s ESFONET web stranica. Kibernetski web će u realnom vremenu omogućiti pristup podacima o okolišu pomoću senzora s postojećih istraživačkih stanica. Podaci bi se prikupljali na jedno mjesto (stranicu) za unos podataka, koja omogućuje primjenu vizualizacije i alata za interakciju s istraživačima, osobama koje gospodare prirodnim resursima, edukatorima i javnosti s podacima o „prilagodljivim“ šumama.
Zadaci radne grupe III bit će:
1. Rasprava o najsuvremenijim tehnologijama za mjerenje parametara šuma vezane uz „prilagodljivost“ i poticanje njezine implementacije u mreži ESFONET;