DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Primjerice, kod običnog jorgovana (Syringa vulgaris) zabilježen je značajan raniji početak listanja i cvjetanja, te pune cvatnje za 2 do 5 dana/10 godina tijekom posljednjih pet desetljeća (Jelić i Vučetić 2011). Spomenuti opaženi negativan linearni trend (sa 31 fenološke postaje raspoređenih po primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj) pripisuje se sve toplijim godinama posljednjih desetljeća. Nadalje, sve više znanstvenih radova dokumentira utjecaj klimatskih promjena na životinjski svijet. Tako se primjerice košuta jelena običnog (Cervus elaphus) sve ranije teli (Moyes i sur. 2011), a žaba smeđa krastača (Bufo bufo) sve ranije mrijesti (Tryjanowski i sur. 2003). Međutim, posebice su aktualna istraživanja utjecaja dugogodišnjih klimatskih promjena na ptičji svijet. Neke vrste proširile su svoje područje rasprostranjenosti prema sjeveru (npr. Virkkala i Lehikoinen 2014), a u nekih su sve toplija proljeća uzrokom brojnijeg potomstva (npr. Dolenec 2009a). Najviše radova publicirano je iz područja fenologije. Tako brojni radovi sugeriraju sve ranije polaganje jaja kako u svijetu (npr. DʹAlba 2010) tako i u nas. Na području sjeverozapadne Hrvatske sve ranije polažu jaja brgljezi – Sitta europaea (Dolenec 2009b), lastavice – Hirundo rustica (Dolenec i sur. 2009), crnokape grmuše – Sylvia atricapilla (Dolenec i Dolenec 2011a), poljski vrapci – Passer montanus (Dolenec i sur. 2011) i mrke crvenrepke – Phoenicurus ochruros (Dolenec i sur. 2012). Od fenoloških istraživanja u najviše se znanstvenih radova raspravlja o odnosu između klimatskih promjena (prvenstveno temperature) i selidbe ptica, posebice proljetne temperature i datuma povratka sa zimovanja (npr. Biaduń i sur. 2011).
Cilj ovoga rada je opisati promjene proljetnog povratka kukavice (Cuculus canorus) za razdoblje od 1989. do 2016. godine temeljene na datumu povratka sa zimovanja te utvrditi odnos između datuma povratka i srednje proljetne temperature zraka u istraživanom razdoblju. S obzirom na gniježđenje, prema Crampu (1998), kukavica je obligatni nametnik gnijezda. Jaja polaže u gnijezda drugih vrsta ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes). U pravilu po jedno jaje „podmeće“ u različita gnijezda. Nakon inkubacije izvaljena kukavica izbacuje iz gnijezda jaja domaćina te se „novi roditelji“ brinu samo o mladoj kukavici. U Europi je zabilježena kao nametnik u 125 vrsta ptica, ali najčešće parazitira u gnijezdima od 15 do 17 vrsta (Davies 2000).
MATERIJALI I METODE
MATERIALS AND METHODS
Podaci su prikupljani od 1989. do 2016. godine na malim šumskim površinama (otprilike 2 do10 ha) koje pripadaju ruralno-mozaičnom krajobrazu okolici Mokrica (46º00’N, 15º87’E) kao dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Šume inzularnog obilježja čine ostaci nekad raširenih šuma hrasta lužnjaka i običnog graba – Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969 [(Vukelić i Rauš 1998)]. Osim spomenute dvije vrste drveća u manjoj se mjeri javlja poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i javor klen (Acer campestre), a još rjeđi je poljski brijest (Ulmus minor). U sloju grmlja dominira crni trn (Prunus spinosa). Podatke je prikupio osobno autor (živi na tom području) svakodnevnim (ranojutarnjim) posjetima spomenutim šumama tijekom proljetnih mjeseci. U ovome se radu prvi povratak prezentira prosjekom prvih pet opaženih ptica bilježenjem glasanja (metoda prema Bothu i sur. 2005). Time se izbjegava moguća ekstremna oscilacija dolaska samo jedne (prve) ptice. Kod većine vrsta bilježi se prvo vizualno promatranje, međutim kod kukavice je to učinkovitije pomoću prvog zabilježenog glasanja. Datum prvog opažanja je najčešći pristup u istraživanju odnosa klimatskih promjena i proljetne migracije ptica. Proljetna je temperatura zraka za istraživačko razdoblje uzimana za mjesec travanj (mjesec povratka kukavice sa zimovanja) s postaje Maksimir Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu udaljenosti oko 20 km od područja uzorkovanja (sličnih nadmorskih visina). Proljetna se temperatura zraka koristila u mnogim dosadašnjim istraživanjima fenologije ptičjeg svijeta (Dolenec 2007; Wesołowski i Cholewa 2009).
U statističkoj obradi podataka korištena je jednostavna linearna regresija i Pearsonov koeficijent linearne korelacije s razinom značajnost (signifikantnosti) p < 0,05. Korelacijskom se analizom ustanovljavala veza između istraživanih varijabli dok se regresijskom analizom utvrđivao analitički oblik veza između zavisne i nezavisne varijable. Statistička obrada podataka obavljana je pomoću programskog paketa SPSS 17.0.
REZULTATI
RESULTS
U razdoblju od 1989. do 2016. godine najraniji povrata kukavice sa zimovanja zabilježen je 9. travnja, a najkasniji 25.