DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 35     <-- 35 -->        PDF

travnja (prosjek prvih pet zabilježenih ptica). Srednja vrijednost iznosi 16,8 (srednji datum povratka približno 17. travanj, SD = 3,88). Statistički je značajan odnos između datuma prvog povratka u naše šume i godina istraživanja (r = –0,555, p = 0,002, n = 28; y = 540,71 – 0,26x; Slika 1.). Regresijska analiza sugerira da se kukavica vraća sa zimovanja tijekom proljetne selidbe 7,28 dana ranije 2016. nego 1989. godine. Srednja travanjska temperatura zraka za istraživano razdoblje iznosila je 11,9 °C (SD = 1,42); minimalna 8,2 °C, a maksimalna 14,5 °C). Odnos između srednje proljetne (travanjske) temperature zraka i godina istraživanja također govori o statistički značajnoj povezanosti (r = 0,525, p = 0,004, n = 28; y = –169,14 + 0,09x; Slika 2.). Iz podataka proizlazi da je srednja travanjska temperatura zraka u istraživanom razdoblju porasla za 2,5 °C. Odnos između srednje proljetne temperature zraka i datuma prvog povratka kukavice sa zimovanja je signifikantan (r = – 0,529, p = 0,004, n = 28; y = 34,092 – 1,45x; Slika 3.). Rezultati sugeriraju da sve toplija proljeća utječu na raniji povratak kukavice u naše šume iz njenih afričkih zimovališta tijekom proljetne selidbe, odnosno, da je došlo do promjene njenog migracijskog ponašanja u posljednja tri desetljeća.
RASPRAVA I ZAKLJUČAK
DISCUSSION AND CONCLUSION
Mnoge su ptice posljednjih desetljeća velikim dijelom promijenile svoje selidbeno ponašanje (npr. Peintinger i Schuster 2005). Primjerice, jedinke ili (i) populacije nekih vrsta skratile su svoja selidbena putovanja, a neke su „pomaknule“ datume selidbe, pa se sa zimovanja vraćaju ranije. Tako roda (Ciconia ciconia) poznata kao ptica selica na velike udaljenosti (u pravilu zimuje južno od Sahare) sve više zimuje na području zapadnog Sredozemlja (Tortosa i sur. 1995; Samraoui i Houhamdi 2002). To ponašanje povezuje se s klimatskim (temperaturnim) promjenama, odnosno blažim zimama (Mata i sur. 2001). Druge pak vrste, vraćaju se sve ranije na svoja područja gniježđenja. Dosadašnja istraživanja proljetne selidbe kukavice u ostalim europskim zemljama dala su različite rezultate. Na nekim područjima Europe zabilježen je značajan trend ranijeg povratka (npr. Peintinger i Schuster 2005; Zalakevicius i sur. 2006; Jenkis i Spark 2010), kao i u ovom istraživanju. Međutim, drugi autori govore o nepovezanosti između godina istraživanja i datuma povratka sa zimovanja (Croxton i sur. 2006; Sokolov i Gordienko 2008; Biaduń i sur. 2011). Slično je zabilježeno i kod drugih vrsta ptica selica. Primjerice, vrsta crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla) vraća se značajno ranije tijekom proljeće na područje sjeverozapadne Hrvatske (Dolenec i Dolenec 2010a), dok u istočnoj Poljskoj nije zabilježen raniji povratak (Biaduń i sur. 2011). Dok opet, vrsta bijela pastirica (Motacilla alba) na području sjeverozapadne Hrvatske nije uranila svoj povratak posljednjih desetljeća (Dolenec 2012), ali se značajno ranije vraća na područje sjeveroistočne Škotske (Jenkis i Sparks 2010). Osim spomenute crnokape grmuše u Hrvatskoj je zabilježen sve raniji povratak sa zimovanja i slavuja (Kralj i Dolenec 2008), goluba grivnjaša (Columba palumbus) (Dolenec i Dolenec 2010b), piljka (Delichon urbica) (Dolenec i Dolenec 2011b), zvižtka (Phylloscopus collibyta) (Dolenec 2013a) te mrke crvenrepke (Phoenicurus ochruros) (Dolenec i sur. 2013), ali ne i lastavice (Dolenec 2013b), čvorka (Sturnus vulgaris) (Dolenec 2015), kao i već spomenute bijele pastirice. Još se traži odgovor na pitanje zašto različite vrste, ali i pojedine populacije iste vrste različito reagiraju tijekom dugogodišnjeg razdoblja na klimatske promjene. Nadalje, problem je, kako shvatiti „uranjenu“ fenologiju kao posljedicu zatopljenja. Ima li to štetne posljedice