DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 78     <-- 78 -->        PDF

ODRŽAN TERENSKI SEMINAR O UZGOJNIM RADOVIMA U LEDOLOMOM OŠTEĆENIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA
Igor Anić
Terenski seminar pod naslovom „Šumskouzgojni radovi u sastojinama Gorskog kotara oštećenim ledolomom” održan je 11. listopada 2017. u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva – sekcija Pro Silva Croatia, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatskih šuma d. o. o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Delnice.
Ciljevi seminara bili su analizirati sa šumskouzgojnog gledišta karakteristične primjere smrekovo-jelovih, jelovo-bukovih i bukovih šumskih sastojina koje su pretrpjele štetu od ledoloma u veljači 2014. godine, predložiti i raspraviti šumskouzgojne zahvate te sagledati njihov razvoj u budućnosti. Skup je bio namijenjen šumarskim stručnjacima, posebice ovlaštenim inženjerima i inženjerima revirnicima s područja Gorskog kotara, a okupio je 55 sudionika. U ime organizatora sudionike je pozdravio mr. sc. Damir Delač, tajnik Hrvatskog šumarskog društva. Voditelji stručnog programa bili su sveučilišni profesori uzgajanja šuma, akademici Igor Anić i Slavko Matić.
Nakon okupljanja sudionika u Lovačkom domu u Delnicama, krenulo se u terenski obilazak gdje su prezentirane sastojine na području Šumarije Mrkopalj (G. j. Sungerski lug, odsjeci 16a, 11b), Šumarije Fužine (G. j. Brloško, odsjek 16a), Šumarije Rijeka (G. j. Jelenje Velo, odsjeci 24a, 20a) i Šumarije Gerovo (G. j. Lazac, odsjek 32a). Sva stajališta na terenu je pripremila Maja Bolf, dipl. ing. šum., rukovoditeljica proizvodnog odjela UŠP Delnice.
Iz prezentiranih primjera i rasprave moglo se zaključiti:
– o potrebi primjene grupimičnog prebornog gospodarenja u smrekovo-jelovim sastojinama nagomilane drvne zalihe koje rastu na podzolu, što u praksi znači prilagodbu prebornih zahvata višem intenzitetu, uz otvaranje sastojinskog sklopa na malim površinama u obliku grupa koje dugoročno i postupno treba proširivati u skladu s rastom i razvojem trenutno brojnog, ali uslijed nedostatka svjetla nerazvijenog mladog naraštaja jele i bukve, uz istodobno korištenje funkcije njege u ostatku sastojine, kojom posebnu pozornost treba posvetiti vađenju prezastupljene smreke, čije učešće u omjeru smjese u idućim ophodnjicama treba smanjivati (primjer G. j. Sungerski lug, odsjek 16 a);
– o promašenosti metode pomlađivanja prebornih sastojina metodom „na krugove”, koja je provedena 60-ih i 70-godina prošloga stoljeća u nekim dijelovima dinarskih jelovo-bukovih šuma, na način da se sastojinski sklop otvarao čistom sječom u obliku krugova površine 0,5 – 2 ha i potom umjetno obnavljao sadnicama smreke, pri čemu su inače ekološki i biološki nestabilne smrekove grupe najčešće ostajale nenjegovane, pa su stradavale od mokroga snijega, leda, sušenja i puhova, dok istodobno ispod vrlo gustoga sklopa nisu omogućavale prirodni povratak jele i bukve, već samo nakupljanje četinjaka i zakiseljavanje tla (primjer G. j. Brloško, odsjek 16a);
– o potrebi prepuštanja prirodnome pomlađivanju progaljenih površina dimenzija skupine i grupe, koje su nastale vađenjem oštećenih i odumrlih stabala, što uključuje i spomenute bivše smrekove grupe osnovane „na krugove”, jer prirodno pomlađivanje jele, bukve i njihovih pratilica iz prirodne jelovo-bukove šumske zajednice nema bolje alternative na očuvanom šumskom tlu, u okruženju ostatka sastojine, pri čemu treba podvući bespredmetnost ponovnoga umjetnoga pomlađivanja i popunjavanja takvih enklava sadnicama pionirske smreke (primjer G. j. Brloško, odsjek 16a);
– o opravdanosti djelomične uporabe sadnica smreke za predsadnju, kojom će se postići biološka priprema staništa za pojavu prirodnog jelovog i bukovog pomlatka, ali samo na degradiranim, izgaženim terenima, izloženim suncu i eroziji, koji se prostiru na većim ogoljelim površinama veličine male sastojine (primjer G. j. Sungerski lug, odsjek 11b);
– o potrebi prilagodbe prebornog gospodarenja novonastalim strukturnim uvjetima u onim jelovo-bukovim sastojinama koje su prije imale nagomilanu drvnu zalihu u višim debljinskim razredima koju je ledolom smanjio i gdje je nakon vađenja oštećenih stabala ostala struktura s nepotpunim sklopom u nadstojnom sloju i bez srednjega sloja, ali je istodobno dozirano svjetlo koje je pokrenulo prirodno pomlađivanje i iniciranje podstojnoga sloja, što je u tom slučaju ledolom prikazalo kao sreću u nesreći (primjer G. j. Lazac, odsjek 32a);
– o potrebi pomlađivanja oštećenih bukovih sastojina zaštitnog karaktera metodom oplodnih sječa na malim površinama u obliku krugova s dugim pomladnim razdobljem, pri čemu takve sastojine u konačnici mogu poprimiti raznodobni

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 79     <-- 79 -->        PDF

karakter zbog svoje zaštitne funkcije, ali ne smiju biti prepuštene sponatnome razvoju, jer će se time onemogućiti ispunjavanje njihove temeljne zaštitne funkcije i otežati prirodno pomlađivanje zbog odumiranja oštećenih bukava (primjer G. j. Jelenje Velo, odsjek 24a);
– o potrebi pomlađivanja oplodnim sječama na malim površinama u obliku krugova u oštećenim sastojinama uređajnog razreda obične bukve koje rastu na rubnim, južnim ekspozicijama, na lokalitetima gdje je ranije došlo do „zabukovljavanja” jelovo-bukovih šuma i procesa povlačenja jele, u kojima je sklop nakon ledoloma nepotpun ili progaljen, ali je pojava bukovog prirodnog pomlatka zadovoljavajuća (primjer G. j. Jelenje Velo, odsjek 20a);
– o potrebi češće uporabe sadnica jele i bukve te bukvice u slučajevima umjetnoga pomlađivanja, a svođenja uporabe smrekovih sadnica samo na ekstremna, degradirana staništa, što je usko povezano sa šumskouzgojnim svojstvima tih vrsta i činjenicom kako je smreka pionirska,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 80     <-- 80 -->        PDF

„treća vrsta drveća” u dinarskim jelovo-bukovim šumama, te nema potrebe za njezinim forsiranjem na očuvanim jelovo-bukovim staništima;
– o potrebi prilagodbe propisa opisanim situacijama na terenu, posebice onih u kojima se ograničenjem površine i vremena potrebnog za obnovu zapravo onemogućuje prilagodba i primjena procesa prirodnoga pomlađivanja, a posredno prisiljava praktičare na pogrešku ponovne sadnje smreke tamo gdje joj nema biološkog, ekološkog i šumskouzgojnog opravdanja;
– o potrebi drukčijeg shvaćanja i definiranja opsega pojma sanacije koji nije jednokratna akcija vađenja oštećenih (odumrlih, slomljenih, izgorjelih i sl.) stabala i uspostava šumskoga reda, već mora predstavljati proces te uključivati vremensko razdoblje sve do uspostave pomlatka, jer sastojina je sanirana onda kada se uspostavi nova generacija;
– o činjenici kako su svi analizirani primjeri i problemi u osnovi šumskouzgojni, što se, nažalost, u općem stručnom i znanstvenom pristupu nakon ledoloma zanemarilo.