DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: ZEMLJA PLANINA BOSNA I HERCEGOVINA
Davorin KAJBA
U Sarajevu je nedavno promovirana monografija „Zemlja planina Bosna i Hercegovina“ u izdanju Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi.  Monografija sadrži 231 stranicu i bogato je ilustrirana s više stotina autorskih fotografija. 
Planine u Bosni i Hercegovini zauzimaju 42 % njezinog teritorija, no kako navodi autor prijeti im ekološka kataklizma budući da su već dugi niz godina izložene sustavnom uništavanju. Do problema dolazi zbog neplanske urbanizacije, izgradnje turističkih naselja bez potrebne infrastrukture i izgradnjom malih hidrocentrala, te neprimjerene sječe i sabiranja ljekovitog bilja, kao i krivolov koji je već dobro narušio populacije faune. Planine Bosne i Hercegovine sa svojim šumama predstavljaju složeni ekosustav, očuvanu biološku raznolikost, izvore vode i rijeka, sa brojnim endemičnim i rijetkim vrstama te spadaju među najznamenitija prirodna područja Europe. Autor navodi i potencijalne mogućnosti iskorištavanja planinskog bogatstva u funkciji razvoja turizma i jačanja ekonomskoga potencijala zemlje, odnosno opstanka stanovništva na pojedinim planinskim lokalitetima. Boraveći dugi niz godina na ovim planinama i radeći istraživanja vezana za oplemenjivanje i očuvanje šumskog drveća, autor je upoznao i najskrovitija mjesta do kojih mnogi nisu uspjeli stići. Iz tog razloga apelira da se pod zaštitu stave brojni prirodni fenomeni i rariteti planinskih masiva, pećina, spilja, atraktivni vodotoci, kao i rijetke i ugrožene biološke vrste. Monografija sadrži stručni pregled za ukupno 45 planina s brojnim informacijama do kojih je autor došao istraživanjem. Većina podataka prikupljena je iz razgovora s lokalnim šumarima, lovcima i mještanima. Opis navedenih planina zasniva se na geografskom položaju, visini vrhova, geološkim i klimatskim karakteristikama, prisutnoj flori i fauni, kao i isticanju pojedinih endemskih i zaštićenih vrsta tog područja. Također mogu se pronaći osnovni podaci o morfologiji, poziciji i ekologiji svake pojedine planine, kao i praktične i osnovne znanstvene spoznaje o flori i fauni, a posebice o šumama. Autor je izložio i poneke zanimljivosti: legende, povijesne događaje, prirodne fenomene, tradicijske običaje, što je dodatno oplemenilo tekstove i monografiju u cjelini. U podnaslovima, uz ime pojedine planine, nalazi se i njezin karakterističan kratki opis koji je specifičan za taj vrh ili planinu. Uobičajeno je da se objavljuju monografije koje opisuju jednu planinu te je raritetno da se pojavi monografija koja uključuje veći broj planina neke regije ili države i iz tog razloga ova monografija predstavlja iznimno djelo. U monografiji je i jedan manji dio podataka koji se prvi put objavljuje, a do kojih je sam autor došao svojim radom i promatranjima na terenu. Autor je u opisu koristio kratke i jasne rečenice, izbjegavši stručnu terminologiju, koju je sveo na razumnu mjeru i tako se još više približio čitatelju, koristeći lokalne nazive za biljne vrste. Na kraju monografije navedena je opsežno korištena literatura i sažetak na engleskom jeziku.
U predgovoru monografije autor navodi kako se s pričama o planinama susreo vrlo rano uz svog djeda i oca. Oni su kao planinari i lovci, prepričavali priče o svojim planinarskim pothvatima iz sredine prošloga stoljeća, kada su se planinarenjem bavili samo stvarni zaljubljenici u planine. Još kao dječak autor je s ushićenjem slušao te priče i maštao kako će i on jednoga dana planinariti te vidjeti sve te ljepote. U to vrijeme nije znao da će cijeli radni vijek biti vezan za planine i šumu, nešto najljepše što nas okružuje. S početkom školovanja autor je iskazao veliko zanimanje za prirodu te je počeo učiti o šumama, što je kasnije preraslo i u njegovu profesiju. Nakon školovanja cjelokupan svoj radni angažman vezao  je uz šumu i planine. Navodi da još uvijek nije posjetio sve planine i da se nada da će to učiniti u idućem razdoblju, kako bi možda nastavio i pisati o njima.
Mora se naglasiti da je ova monografija, jedinstveni primjer i hvalevrijedno djelo nastalo kao plod višegodišnjeg boravka i izučavanja autora na području planina i šuma, toga velikog prirodnog bogatsva Bosne i Hercegovine.  Monografija je bogato ilustrirana brojnim slikovnim prilozima, koji prikazuju velik dio onoga što je opisano tekstom. Smatram da će monografija biti značajan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema prirodi, planinama i šumi te da će poslužiti kao poticaj da se u Bosni i Hercegovini posveti veća pozornost ovakvim prirodnim posebnostima. Monografija je namijenjena istraživačima i ljubiteljima  prirode, speleolozima, planinarima, ribolovcima, alpinistima, skupljačima ljekovitog bilja i šumskih plodova, svim rekreativcima i turistima, kao i šumarskoj znanstvenoj javnosti.  Predstavlja bitan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema prirodi i planinama. Pritom je svaka spoznaja o planini ustvari spoznaja o ljepoti i surovosti sadašnjeg i budućeg života u tom prirodnom bogatstvu.