DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 106     <-- 106 -->        PDF

ne vode registrirane znanstveno-istraživačke institucije iz oblasti šumarstva i zaštite prirode. Posljedica toga je loše zdravstveno stanje šuma, šumski požari, ulančavanje patogena i dr. On tvrdi da treba propisati poseban monitoring za realizaciju integralne zaštite i nadzora od strane šumarske inspekcije za okoliš. Smatra da bi svi dosadašnji dokumenti trebali proći postupak revizije.
Nakon izlaganja u panel diskusiji sudjelovalo je više osoba.
Zaključak
Određeni broj znanstvenika dao je zajedničke ocjene simpozija. Očito je da je simpozij bio vrlo koristan, naglašena je potreba međunarodne suradnje. Gledajući sadržaj izlaganja pojedinaca može se zaključiti da su šumski požari (uglavnom ih uzrokuje čovjek) najveći problem šumarstva svih mediteranskih zemalja. Istaknuto je da javnosti treba ukazivati na štete koje donose požari općekorisnim vrijednostima šuma i da je nužno stalno upozoravati ljude na opasnost nastanka šumskih požara. Nadalje, vrlo je važno znati da integralnu zaštitu šuma ometaju neadekvatni zakonski propisi i neodgovarajuće inspekcijske službe. Znanstvenici su dali dobar uvid pristupu istraživanja biotskih i abiotskih čimbenika štetnih za šume, čemu pomažu i klimatske promjene. Za svaku je pohvalu cjelovito sagledavanje zdravstvenog stanja, stabilnosti i poduzimanja integralne zaštite šuma kako su prikazali izlagači za svoja područja. Oni su dokazali da struka vodi brigu o šumama. Na kraju su svi podržali stavove da bi ovakve korisne simpozije trebalo održavati redovito.
COST AKCIJA FP1206: MREŽA MJEŠOVITIH EUROPSKIH ŠUMA - EUROPEAN MIXED FORESTS INTEGRATING SCIENTIFIC KNOWLEDGE IN SUSTAINABLE FOREST MANAGMENT – EuMIXFOR
Sanja Perić, Martina Đodan*
UVOD
Introduction
Mješovite sastojine su zajednice najmanje dviju različitih vrsta drveća, koje zajednički obitavaju na određenom prostoru. Uz glavnu vrstu drveća zastupljene su i druge vrste s udjelom većim od 10 % od ukupne drvne zalihe. Struktura, dinamika i funkcioniranje različitih vrsta drveća tema je istraživanja od sve veće važnosti diljem Europe. Razlog je mišljenje da mješovite šume imaju veću otpornost na negativne biotske i abiotske utjecaje, veću biološku raznolikost, veći kapacitet skladištenja ugljika, time i veći potencijal za ublažavanje njegovog negativnog utjecaja, bolju mogućnost prilagodbe globalnim promjenama, veću produktivnost i pozitivan utjecaj na ekosustav te bolju opću stabilnost. Do sada, ove su značajke proučavane odvojeno za različite mješovite zajednice, različite načine gospodarenja i stanišne uvjete. Slijedom toga, stečena znanja su lokalna, a zajednička i trajna europska perspektiva održivog načina uzgajanja mješovitih sastojina tek se treba razviti.
Hrvatska obuhvaća četiri biogeografska područja Europe. Od 14 kategorija europskih šuma u Hrvatskoj je zastupljeno

ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 107     <-- 107 -->        PDF

čak 11, što ju stavlja među zemlje s najvećom biološkom raznolikošću u Europi. Poštivanje prirodnog sastava vrsta i promoviranje mješovitosti sastojina kao jedan od ciljeva gospodarenja obvezno je, te je već uključeno u zakonodavstvo šumarstva Republike Hrvatske.
RADNA SKUPINA I – DINAMIKA I FUNKCIONIRANJE MJEŠOVITIH ŠUMA
WORK GROUP I – Mixed Forest Dynamics and Functioning
Radna grupa I usredotočila se na analizu učinaka i utjecaja različitih komponenata globalnih promjena na mješovite šume (stabilnost, bioraznolikost i zaštita okoliša). Program ove radne skupine temeljen je na sljedećim ciljevima:
1. Identifikacija ključnih funkcionalnih procesa u mješovitim šumama;
2. Sažetak istraživačkih projekata i spoznaja o načinu funkcioniranja mješovitih šuma;
3. Utvrđivanje daljnjih smjernica znanstvenih istraživanja.
RADNA SKUPINA II – PRILAGODLJIVO UPRAVLJANJE MJEŠOVITIM ŠUMAMA
WORK GROUP II – Adaptive Management of Mixed Forests
Djelovanje ove radne skupine usmjereno je na problematiku prilagodbe gospodarenja pod utjecajem klimatskih promjena. Program druge radne skupine, u kojoj su istraživači iz Hrvatske dali najveći doprinos, organiziran je po radnim zadacima, a obuhvaća sljedeće ciljeve:
1. Identificiranje održivih praksi upravljanja šumama:                 a. Klasificiranje tipova mješovitih šuma;                 b. Postojeće stanje uzgojnih i gospodarskih pristupa u različitim zemljama za svaki tip mješovitih šuma te pregled izazova za njihovo održivo gospodarenje.
2. Izrada alata za upravljanje koji se primjenjuju na mješovite šume:                 a. Usklađivanje ocjene stanja;                 b. Modeli rasta i sustavi podrške u odlučivanju za mješovite vrste šuma;                 c. Mogućnosti upravljanja mješovitim šumama. 3. Smjernice za održivi način upravljanja mješovitim šumama:                 a. Varijabilnost u donošenju odluka šumara praktičara prilikom odabira stabala budućnosti (tzv. „marteloskop“ eksperimenti);                 b. Supstitucija čistih sastojina u mješovite sastojine;                 c. Ekonomski utjecaj na praksu.
Kako je dr. sc. C. Collet odustala od vođenja Podzadatka 3.2.: Sažetak gospodarskih i socioloških utjecaja koji pogoduju ili su odlučujući za mješovite sastojine, bilo prirodne ili antropogene te prednosti i mane različitih tipova mješovitih šuma (u Zadatku 3.: Smjernice potrajnog gospodarenja mješovitim šumama) dr. sc. Martina Tijardović preuzima vodstvo. Cilj zadatka izmijenjen je u manjoj mjeri, što je dogovoreno s voditeljem radne skupine dr. sc. M. Pachom te se tema radnoga zadatka mijenja u „Conversion of pure forest stands to mixed forests“ – Supstitucija čistih šumskih sastojina u mješovite.
U razdoblju od 14. ožujka do 14. travnja 2016. dr. sc. Martina Tijardović istražuje prednosti, šumarske aspekte, mogućnosti i izazove koji se tiču pretvorbe čistih sastojina u mješovite sastojine na europskoj razini. Ove aktivnosti provedene su u okviru STSM-a (kratkoročne znanstvene misije – short term scientific mission) pod nazivom: „Conversion of Single-Species Stands to Multi-Species Forests“ („Supstitucija čistih šumskih sastojina u mješovite“). STSM proveden je na Odjelu za šumarstvo (Šumarski fakultet Sveučilišta u Krakovu, Poljska). Period od 32 dana (od 14. ožujka do 14. travnja) provela je u Institutu za ekologiju šuma i uzgajanje (Institute of Forest Ecology and Silviculture).
U radu je detaljno analizirana recentna problematika supstitucije čistih sastojina u mješovite sastojine u Europi. Detaljno su prikazani razlozi, ali i potreba za supstitucijom čistih sastojina kako danas, tako i u budućnosti. Cjelokupni cilj bio je stjecanje znanja o znanstvenom području uzgajanja mješovitih sastojina. Kao rezultat provedenog STSM-a, dr. sc. Martina Tijardović i dr. sc. Maciej Pach pripremili su skicu zajedničke publikacije. U radu je prikazan pregled uzgojnih postupaka koji se odnose na pretvorbu čistih sastojina u mješovite. Dopuna rada sadrži rezultate upitnika o supstituciji u praksi, koji je podijeljen među zemljama sudionicama COST-a.
Poboljšana skica verzije te napredovanje radnoga zadatka, dr. sc. M. Tijardović predstavila je sudionicima sastanka radne skupine II u Palenciji (Španjolska, 21.- 22. lipnja 2016.) na Instituto Gestion Forestal Sostenible, University of Valladolid. U okviru toga dr. sc. Martina Tijardović imala je izlaganje pod naslovom „Conversion of single species forest strends to mixed forests: an overview of silvicultural strategies“. Lokalni organizator bio je direktor šumarskog instituta dr. sc. Filipe Bravo, a uz njega su sastanak organizirali voditelji radnih grupa WG 2 i WG 3, dr. sc. Maciej Pach i dr. sc. Jerzy Lesinski. Na sastanku i radionici sudjelovali su članovi WG 2 i WG 3 radnih skupina, kao i šumari praktičari iz Španjolske i 10-tak europskih zemalja. Prvi dan izložena su predavanja s prikazima studija slučaja iz različitih EU zemalja. Drugi dan bio je rezerviran za terenski obilazak mješovitih sastojina i praktičnu edukaciju.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 108     <-- 108 -->        PDF

RADNA SKUPINA III – Politika i društveni utjecaj mješovitih šuma
WORK GROUP III: Policy and Social Impact of Mixed Forests
Glavne aktivnosti / ciljevi uključivali su: • Razvoj Akcijskog plana; • Ostvarivanje čak sedam sastanaka na kojima je sudjelovalo 83 člana, kao i četiri kolege iz drugih radnih skupina; • Tijekom svakog sastanka, osim prvog, dostavljene su brojne prezentacije koje su se usredotočile na specifična pitanja koja se odnose na postavljene ciljeve; • Dva člana radne grupe III sudjelovala su na sastancima / radionicama radne grupe II; • Pet znanstvenika sudjelovalo je u kratkoročnim znanstvenim misijama.
Program treće radne skupine sastojao se od sljedećih zadataka: 1. Identifikacija i vrednovanje društvenih zahtjeva vezanih uz mješovite šume; 2. Društveni utjecaj mješovitih šuma, uključujući poslovne / radne mogućnosti; 3. Jačanje veza između znanosti, upravljanja šumama i šumarskom politikom.
Glavni cilj WG 3 bio je usporediti trenutni način gospodarenja u čistim i mješovitim zajednicama. U konačnosti cilj je bio identificirati i utvrditi pravilne prakse i preporuke za održivo gospodarenje i ruralni razvoj.
Posljednja konferencija akcije FP1206 COST održana je u Pragu (Češka) od 5. do 7. listopada 2016. godine. na kojoj su predstavljeni svi rezultati projekta koji bi trebali poslužiti kao smjernice za daljnja istraživanja. Kao rezultat konferencije nastala je knjiga sažetaka koja je dostupna na službenoj web stranici projekta (http://www.mixedforests.eu/). Uskoro se očekuje i objava konačnih rezultata projekta. Trenutno je na službenoj web stranici moguće pronaći konačne izvještaje radnih grupa 2 i 3, kao i izvještaje 18 država, među kojima je i onaj iz Hrvatske (Autori: dr. sc. S. Perić, dr. sc. M. Tijardović).
ZAKLJUČCI
Conclusions
COST akcija FP1206 završila je u veljači 2017. godine, no to ne predstavlja kraj suradnje hrvatskih istraživača i istraživača iz brojnih europskih znanstvenih institucija. Nakon 4 intenzivne godine umrežavanja, naša je grupa postavila nove ciljeve za poboljšanje znanja o mješovitim šumama i njegovoj integraciji u održivo uzgajanje šuma. Između 2013. i 2016. godine EuMIXFOR je organizirao 23 sastanka, 2 međunarodne radionice i 5 škola za osposobljavanje šumara praktičara. Akcija je financirala 51 kratkoročnu znanstvenu misiju i rezultirala s više od 40 publikacija. Sudjelovanje hrvatskih istraživača u ovome međunarodnom projektu doprinijelo je povezivanju i ugradnji novih znanstvenih spoznaja, razmjeni znanja o mješovitim šumama kako bi se poboljšalo potrajno gospodarenje u Hrvatskoj, koje se u novije doba treba suočiti s rastućim izazovima. Osnivanje europske mreže istraživača kojima su cilj projekti vezani uz mješovite šume, poboljšava njihovo očuvanje, ekspanziju i doprinos društvu. Stvaranje mreže informacija dostupnih svima osigurava sva potrebna znanja o ulozi mješovitih šuma u pružanju okolišnih i gospodarskih usluga. Dinamika i funkcioniranje mješovitih šuma u odnosu na buduće ekološke izazove, uključujući klimatske promjene te identificiranje odgovarajućih šumskih praksi za gospodarenje mješovitim šumama postaju na ovaj način dostupne svim zainteresiranim pojedincima.