DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 42     <-- 42 -->        PDF

drvo hrasta među ispitanima ima prosječno najviši sadržaj pepela 0,63 %, a približno jednako nizak sadržaj pepela imaju drvo graba, topole i johe, koji je nešto viši od 0,4 %.
3.2 Rezultati istraživanja ogrjevne vrijednosti – Calorific value research results
Na slici 10 prikazani su rezultati gornje ogrjevne vrijednosti uzoraka drva pri 0 % sadržaja vode. Prilikom određivanja gornje ogrjevne vrijednosti, uzorci drva imali su određen sadržaj vode koji umanjuje gornju ogrjevnu vrijednost. Hrast i jasen imali su oko 9 % sadržaja vode, a ostale vrste imale su između 11 i 12 % sadržaja vode. Veći sadržaj vode u drvu daje manju ogrjevnu vrijednost uzoraka zbog udjela vode u ukupnoj masi drva te utroška energije potrebne za isparavanje prisutne vode. Dijagram gornje ogrijevane vrijednosti pri 0 % sadržaja vode pokazuje najbolju vrijednost kod drva johe koji iznosi 19,627 MJ/kg, dok je najniži rezultat bio kod uzorka drva graba ≈ 18,938 MJ/kg.
3.3 Rezultati istraživanja gustoće i tlačne čvrstoće peleta – Research results of density and pellet pressure strength
Po određivanju osnovnih svojstava sirovine, korištene u ovom istraživanju, uzorci promatranih vrsta drva po­mije­šani su na način opisan u prethodnom poglavlju te su stvorene mješavine koje su kondicionirane. Kondicionirani materijal prešan je u pelete koji su potom stabilizirani 15 dana, nakon čega im je određena gustoća i mehanička čvrstoća u radijalnom smjeru.
Oznake mješavina koje su korištene u istraživanju:
A – JTJ 3,0 kN, 150 °C,         B – JTJ 6,0 kN, 150 °C,
C – JTJ 3,0 kN, 200 °C,          D – JTJ 6,0 kN, 200°C,
E – HTJ 3,0 kN, 150 °C,         F – HTJ 6,0 kN, 150 °C,
G – HTJ 3,0 kN, 200 °C,        H – HTJ 6,0 kN, 200 °C,
I – GTJ 3,0 kN, 150 °C,         J – GTJ 6,0 kN, 150 °C,
K – GTJ 3,0 kN, 200 °C,        L – GTJ 6,0 kN, 200 °C.
Iz dijagrama na slici 11 vidljivo je da peleti prešani većom silom i višom temperaturom imaju veću gustoću. Iz dijagrama se vidi da je gustoća gotovo svih peleta prešanih silom 6,0 kN i temperaturom 200 °C veća od 1200 kg/m3. Općenito, svi peleti osnovne mješavine graba pokazuju manju gustoću od ostalih peleta pri istim režimima prešanja. Značajnost utjecaja mješavine, sile i temperature prešanja na gustoću prikazan je u tablici 1. Razlike pri usporedbi peleta osnovne sirovine jasena i graba pri sili 6,0 kN i temperaturi prešanja 150 °C (B-J)te u usporedbi peleta hrasta i graba pri sili 6,0 kN i temperaturi prešanja 200 °C(H-L)su značajne