DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 117     <-- 117 -->        PDF

Osim navedenih radova, aktivnosti i dužnosti koje je profesor Ante Krpan ostvario tijekom 40 godišnje karijere nužno je spomenuti njegovu aktivnost kao člana Hrvatskog lovačkog saveza, odnosno kao lovca. Svojim je stavom prema lovstvu i lovu bio primjer mnogim mladim lovcima, jer je u mladosti, još kao student, učio o lovstvu od naših prethodnika. Lov mu je bila strast i izuzetno zadovoljstvo, pa je usprkos neumoljivoj bolesti odlazio u lovišta dok ga snaga nije napustila.
Profesor Ante P. B. Krpan je volio umjetnost te se iz hobija bavio umjetničkom fotografijom. U tome je posebno uživao te je kroz nekoliko samostalnih izložbi prezentirao svoje radova. Osim toga je tijekom posljednjih 20-tak godina organizirao višednevne radionice likovnih umjetnika, posebno naših kolega šumara te se kroz rasprave i izložbe isticao svojim umjetničkim talentom.
Tijekom Domovinskoga rata prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan je bio kao predsjednik Društva Kninjana u Zagrebu aktivno uključen pri zbrinjavanju izbjeglih stanovnika Knina te je ponosno nakon Oluje 1995. ušao u oslobođeni Knin.
Poštovani profesore, tvoji studenti, tvoji kolege, tvoji iskreni prijatelji i suradnici nikada te neće zaboraviti, jer si ostavio neizbrisiv trag u njihovom radu i životu, kao i na svom matičnom Šumarkom fakultetu u Zagrebu. Bilo je dobro poznavati te i družiti se s tobom. Neka ti je laka hrvatska gruda.
Mr. sc. BOGOMIL HRIBLJAN, dipl. ing. šum. (1931.-2018.)
Josip KNEPR
Svaki rastanak s prijateljem, kolegom je tužan, a još tužniji kada je taj rastanak bez povratka.
Toga tužnog dana, 5. veljače 2018. oprostili smo se na groblju „ Sv. Andrije“ u Bjelovaru od Bogomila - Brace kako smo ga zvali od milja. Uz obitelj, na ispraćaju su bili nazočni mnogi prijatelji i kolege šumari. Bogomil je rođen 26. 04. 1931. u Karlovcu od oca Ivana i majke Ivane, a potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Studirao je šumsko-gospodarski smjer na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 13.10.1958. Na istom fakultetu magistrirao je 1976.godine obranivši rad pod naslovom „ Organizacija rada sa zglobnim traktorom u iskorištavanju prigorskih šuma.“
Nakon studija, zapošljava se u Sekciji za uređivanje šuma u Šumskom gospodarstvu Bjelovar. Nakon završenog staža radi kao samostalni taksator trinaest idućih godina.
Kasnije se posvećuje proučavanju šumske mehanizacije, izradi normi za mehanizaciju u šumarstvu te za kamione u prijevozu drvnog i građevinskog materijala.
Bavio se i edukacijom radnika u šumarstvu iz predmeta alati i strojevi u šumarskoj proizvodnji. U tu svrhu je napisao i skripte. Predavao je organizaciju rada, ekonomiku proizvodnje drvnih i nedrvnih materijala za učenike na usmjerenom obrazovanju za drvnu industriju u okviru Ogranka škole iz Karlovca.
Napisao je više radova koji su objavljeni u strukovnim časopisima. Objavio je brojne kraće radove u obliku stručnih informacija s putovanja (Venezuela, Argentina, Kamerun) u kojima daje osvrt na šume i šumsku privredu u tim zemljama.
Sa svojim referatima i koreferatima sudjeluje na brojnim domaćim i inozemnim savjetovanjima i seminarima: Međunarodni simpozij „Mehanizacija uzgojnih radova i rasadničke proizvodnje“ u Moskvi 1974., Seminar i studijsko putovanje u Francusku 1975. „Kretanja u racionalizaciji radova u francuskom šumarstvu“, kao i druge aktualnosti iz francuskog šumarstva.
Aktivno je bio uključen u društveni rad, napose u Sindikatu na razini SRH i SFRJ. 1964. godine je izabran za člana Saveznog Odbora sindikata u Beogradu. 1966. godine član je delegacije Sindikata Jugoslavije u Poljsku.
Tijekom rada u ŠG Bjelovar obnaša razne dužnosti; referent za plan i analize, referent za mehanizaciju, a 1979. prelazi u Privrednu komoru regije Bjelovar na dužnost tajnika

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Vijeća za šumarstvo i drvnu industriju. 1981. odlazi u daleki Kamerun kao predstavnik „Bilokalnika“ iz Koprivnice i „Slavonije“ iz Slavonskog broda, gdje obnaša dužnost šefa eksploatacije šuma i kao tehnički direktor poduzeća „SOCABOIS“ Kamerun. Nakon godinu dana vraća se u Bjelovar na staru dužnost u Privrednoj komori.
Zbog iznenadne bolesti umirovljen je 01.01.1987.godine.
Za svoj doprinos struci i društveni rad primio je priznanja i odličja; 1974. zlatnu plaketu Novosadskog sajma, 1976. zlatnu plaketu ŠG „Mojica Birta“, medalju i plaketu Privredne komore Jugoslavije, 1978. povelju Saveza šumarskih društava.
RADOVI:
Osim do sada navedenih, spomenut ćemo i: Rad motornih pila u raznom vlasništvu; Bilten Poslovne zajednice šumarstva i drvne industrije Zagreb,1973.; Primjena nove tehnologije u šumskoj proizvodnji; Sto godina šumarstva Bilogorsko–podravske regije, Bjelovar, 1974.; Prikaz rezultata rada, troškova i organizacije rada u fazi II – Šumarski list, 1975.; Priprema rada i radilišta – Šumarski list, 1976.; Domaća oprema na domaćem zglobnom traktoru – Bilten Poslovne zajednice šumarstva i drvne industrije Zagreb, 1976.; Analiza strojeva John Deere u OOUR Đurđevac ŠG Koprivnica; Problematika mehanizacije na prikupljanju i prijevozu drvnih sortimenata u ŠG Koprivnica – Bilten Poslovne zajednice šum. i drv. industrije Hrvatske, 1979.; Primjena suvremenih metoda kontrole kvalitete tehničkih normativa i tehničkih režima u industrijama SOUR-a „Bilokalnik“ 1979.; Iskorištenje šumske biomase – časopis Drvna industrija, 1984.; Pogledi i mišljenja uz plan razvoja šumsko-prerađivačke djelatnosti – časopis Drvna industrija, 1986.
Kolega Bogomile, hvala ti na svemu za tvoj doprinos šumarskoj struci, za sve ono što si ostavio kao kolega, šumar i čovjek.
Laka ti bila ova hrvatska gruda. Počivaj u miru !