DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 28 <-- 28 --> PDF |
koje opisuju odnos između CCI-a i koncentracije karotenoida nije bila statistički značajna. Isto je utvrđeno i u slučaju odnosa između CCI LMA-1 i koncentracije karotenoida (Tablica 4). Koeficijent determinacije, nagib pravca i Y odsječak uniformne regresijske jednadžbe konstruirane na temelju lišća porijeklom iz oba tretmana bili su vrlo slični kao kod jednadžbi koje opisuju zasebni odnos CCI-a i koncentracije karotenoida u lišću porijeklom iz kontrolnoga, odnosno iz sušnoga tretmana. Isto je utvrđeno i prilikom upotrebe CCI LMA-1 kao nezavisne varijable (Tablica 3). Rasprava Discussion Vegetativni rast istraživanih biljaka u oba tretmana bio je prilično intenzivan. To se ogleda u izrazitoj aktivnosti vršnoga meristema, što je rezultiralo intenzivnom sukcesivnom produkcijom vršnih izbojaka, karakterističnom za hrast lužnjak koji se uzgaja u optimalnim uvjetima (Le Hir i dr. 2005). Međutim, nakon prvog ljetnog porasta, početak sukcesivnoga rasta vršnih izbojaka u sušnom tretmanu zaostao je u odnosu na kontrolni tretman (Slika 1). Takav rezultat u skladu je s rezultatima ranijih istraživanja, prema kojima se sukcesivna produkcija vršnih izbojaka pod utjecajem sušnog stresa značajno usporava i odgađa za post sušno razdoblje (Spiess i dr. 2012; Kuster i dr. 2014). U skladu s tim, uzorkovano lišće iz sušnog tretmana u prosjeku je bilo nešto mlađe u odnosu na ono iz kontrolnog tretmana. Prema dobivenim rezultatima, sredinom jeseni, pred kraj vegetacijskoga razdoblja (27. listopada) koncentracija klorofila i karotenoida u lišću biljaka koje su tijekom prvoga dijela vegetacijskoga razdoblja bile izložene dugotrajnoj suši bila je značajno viša nego u lišću biljaka iz kontrolnog tretmana koje su tijekom cijele vegetacijske sezone bile opskrbljene s optimalnom količinom vode (Tablica 1). Prema Arend i dr. (2016b) takav rezultat može biti posljedica odgođenog jesenskog starenja lišća kod biljaka koje su tijekom vegetacijskoga razdoblja pretrpile sušni stres. To je povezano s dodatnom stimulacijom fotosintetske aktivnosti u post sušnom razdoblju nakon popuštanja sušnog stresa (Hagedorn i dr. 2016). Povećanu koncentraciju karotenoida u lišću biljaka koje su pretrpjele sušni stres moguće je povezati s njihovom ulogom u spriječavanju oksidacijskog stresa i popravka oštećenog fotosintetskog aparata (Peñuelas i Filella 1998; Lawlor 2001). U oba tretmana, laboratorijski utvrđene koncentracije klorofila i karotenoida bile su u snažnoj vezi s CCI uz prilično visoke koeficijente determinacije (Tablice 2 i 3). To je u skladu s rezultatima ranijih istraživanja provedenih na šumskom drveću (Cate i Perkins 2003; Van den Berg i Perkins 2004; Jifon i dr. 2005; Percival i dr. 2008; Silla i dr. 2010). Unatoč statistički značajnim razlikama između tretmana s obzirom na koncentraciju fotosintetskih pigmenata i klorofilnoga indeksa (Tablica 1), rezultati ANCOVA-e ne ukazuju na to da tretman značajno utječe na razlike u Y-odsječcima i nagibima pravaca kalibracijskih jednadžbi koje opisuju odnos CCI-a i koncentracije klorofila, odnosno karotenoida (Tablica 4). Prema tomu, dugotrajno sušno razdoblje vjerojatno nije značajnije utjecalo na odnos između CCI-a i koncentracije fotosintetskih pigmenata u lišću. U skladu s tim, bilo je opravdano konstruirati uniformne kalibracijske jednadžbe na temelju lišća uzorkovanoga iz oba tretmana (Tablice 2 i 3). Izostanak značajnog utjecaja dugotrajnog sušnog razdoblja na odnos CCI-a i koncentracije fotosintetskih pigmenata |