DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 61 <-- 61 --> PDF |
KOMPARATIVNA ANALIZA RAZLIČITIH PRISTUPA KORIGIRANJU GEOMETRIJSKIH DISTORZIJA STARE ŠUMARSKE KARTE COMPARATIVE ANALYSIS OF DIFFERENT APPROACHES TO THE CORRECTION OF GEOMETRIC DISTORTION IN THE OLD FORESTRY MAP Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK Sažetak Geometrijske distorzije povijesnih šumarskih karata predstavljaju glavnu smetnju u postupcima integracije tih karata i drugih geoprostornih podataka. Efekti praktične primjene različitih postupaka uklanjanja deformacija karte detaljno su sagledani na ispitivanom listu stare šumarske karte Bosne i Hercegovine. Analizom različitih transformacijskih postupaka pokazano je da se najbolji rezultati ukupne točnosti transformacije karte ostvaruju uporabom kompleksnih polinomnih i lokalno osjetljivih modela, s obzirom na njihove sposobnosti uklanjanja neuniformnih i neravnomjerno raspoređenih distorzija sadržaja karte. Transformacijski model se znatno poboljšava ako se u njegovu osnovu uključe sve točke koordinatne mreže karte. Ključne riječi: stara šumarska karta, geometrijske distorzije, istovjetne točke, transformacije koordinata UVOD INTRODUCTION Vegetacija bitno određuje izgled i posebno vrijednost prirodne osnove nekog kraja, te se stoljećima velika pozornost poklanjala njezinom predstavljanju na različitim kartografskim prikazima (Lovrić 1988). Kartografi su oduvijek poseban naglasak stavljali na šume i šumska zemljišta, pa danas stare karte i planovi pružaju vrijedne informacije o strukturi šumskog pokrova u prošlosti. Šumarski planovi i karte predstavljaju vjerodostojne povijesne izvore koji svjedoče o povijesti gospodarenja šumama, te su neizostavan izvor u istraživanju razvoja organiziranog šumarstva (Pernar 2016). Stoga ne čudi što brojni autori upotrebljavaju upravo povijesne kartografske dokumente za retrospektivna istraživanja strukture vegetacijskog pokrova i njegovih mijena u različitim razdobljima (npr. Andraž i sur. 1998, Hamre i sur. 2007, Stanga i Niacsu 2016, itd.). Stari planovi i karte s prikazom informacija o površinama i prostornom rasporedu pokrova zemljišta sve se više analiziraju geografskim informacijskim sustavima (GIS) (Yang i sur. 2014). Usporedba povijesnih kartografskih materijala i suvremenih prostornih podataka zorno ocrtava promjene šuma i šumskog zemljišta na razmatranim područjima. Kako bi se podaci starih kartografskih prikaza mogli ispravno analizirati i koristiti u sprezi s prostornim podacima iz drugih izvora, nužno ih je georeferencirati. Svrha georeferenciranja uspostavljanje je veze između koordinatnog sustava digitalne slike i referentnoga koordinatnog sustava, uz uklanjanje |