DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 67     <-- 67 -->        PDF

zasnovanog na svim točkama koordinatne mreže jasno ilustrira ostvareni trend poboljšanja transformiranih podataka. Ovdje su vektori pomaka znatno prigušeni (RMSEr = 2.8 m), a smjer rasprostiranja im je u najvećoj mjeri slučajnog karaktera.
Analiza primijenjenog funkcijskog modela transformacije na kvalitetu geometrijske obrade karte – Analysis of the applied functional transformation model on the quality of geometric map processing
S obzirom na to da primjena različitih transformacijskih funkcija daje različite vrijednosti koordinata korigirane rasterske slike (Goshtasby 2005), neophodno je provesti analizu točnosti različitih geometrijskih transformacija koje se mogu primijeniti pri ispravljanju skeniranog lista ŠKBiH. U tu je svrhu korištena 331 ranije definirana kontrolna točka, za sagledavanje stvarnih efekata primjene različitih modela transformacije oslonjenih na 81 točku koordinatne mreže.
Kako opseg članka ne dopušta detaljan prikaz svih dobive­nih rezultata, na slici 6 su grafički prezentirani samo os­nov­ni pokazatelji ocjene točnosti (RMSEr i maksimalni dxy). Najlošiji rezultate dala je Helmertova (slična) transformacija, jer se kod nje definira najmanji broj transformacijskih parametara – promjena mjerila, rotacija i translacije po koordinatnim osima. Provedenom analizama pokazane su i manjkavosti afine 6-parametarske i projektivne 8-parametarske transformacije u obuhvaćanju složenog rasporeda sustavnih efekata distorzije na ŠKBiH. Povećanjem stupnja polinoma kod polinomnih transformacija raste broj transformacijskih parametara, što se pozitivno odražava na eliminiranje deformacija u pojedinim točkama karte. Najbolji rezultat u pogledu kvalitete rezultata transformacije ostvaren je uporabom polinoma 5. stupnja (40 transformacijskih parametara), gdje RMSEr iznosi 4.5 m, a Accuracyr je 7.5 m. To govori kako ravnomjerni raspored i razmaci tjemena koordinatne mreže na ŠKBiH osiguravaju da se polinomnim transformacijama viših stupnjeva mogu učinkovito ukloniti distorzije, pri čemu se na prostoru između istovjetnih točaka neće javiti neželjena odstupanja. Navedeno potvrđuje i grafička prezentacija rasporeda preostalih distorzija na izabranom dijelu karte, nakon provedenih globalnih transformacija (slika 7). Vektori pomaka razlika koordinata 26 kontrolnih točaka transformiranih afinim modelom (slika 7a) jasno pokazuju da se nakon transformacije bitno ne mijenja raspodjela lokalnih sustavnih utjecaja u odnosu na situaciju prije same transformacije (vektori imaju ujednačenu orijentaciju i veliki intenzitet - RMSEr = 16.5 m). Poslije transformacije polinomnim modelom 5. stupnja (slika 7b), na karti ostaju određena odstupanja koja zorno ilustriraju eliminiranje najvećeg dijela sustavnih utje­caja na razmatranom području (RMSEr u tom slučaju iznosi 4.0 m). Slika 8 pokazuje tendencije kretanja vrijednosti RMSEr i Accuracyr, u ovisnosti o primijenjenom modelu polinomne transformacije, koje se mogu dobro modelirati polinomnom funkcijom drugog stupnja. Za nijansu lošiji rezultati geometrijske rektifikacije skenirane ŠKBiH, u odnosu na polinomne transformacije 5. i 6. stupnja, ostvareni su primjenom transformacijskih postupaka temelje­nih na radijalnim baznim funkcijama (TPS i MQ), te LWM metodom.