DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ekosustav. Također nije zabilježena niti invazivnost ostalih sađenih vrsta i hibrida paulovnije. Vrsta Paulownia tomentosa ima vrlo sitno sjeme koje se nalazi u jajastim plodovima, šiljastog vrha, smeđe boje, drvenasti, 3,5-4 cm dugački, 2-dijelni, višesjemeni tobolci, koji su posuti lenticelama i gusto žljezdasto dlakavi; na osnovi ovijeni drvenastom čaškom. Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu i dugo ostaju na izbojcima. Otvaraju se tijekom zime i oslobađaju sjemenke, koje su vrlo uske, duguljaste, smeđe, uokolo okriljene bijelim, nepravilnim, membranastim krilcem; zajedno s krilcem su 3-4 mm dugačke, 2-2,5 mm široke, anemohorne. Masa 1000 zračno suhih sjemenki iznosi od 0,17-0,25 g. Sjeme vrste Paulownia elongata ima težinu od svega 2,17x10-4 g, odnosno broj čistih sjemenki u 1 kg kreće se u rasponu od 3 700 000 – 4 600 000 komada (Dujmović, 2014). Ovako sitno sjeme vjetar raznosi na udaljenosti većoj od 1 km od roditeljskog stabla. Ostale vrste roda Paulownia imaju slične plodove i sjeme kao pustenasta paulovnija (P. tomentosa). U Japanu je paulovnija poznata pod imenom „kiri“ ili „princess tree“. Uzgaja se u cijeloj Aziji već više stoljeća, a najviše iskustava imaju u Kini. Paulovnije se uzgajaju na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako njihovo drvo jedan od jačih izvoznih proizvoda Kine. Paulovnija je izrazito medonosna. Njezin med je cijenjen, a neki mu pripisuju čak i iscjeliteljska svojstva. Ima izrazito veliku sposobnost adsorpcije ugljičnog dioksida (CO2), čak 10 puta više od drugih vrsta stabala, te isto tako i otpušta 10 puta više kisika (O2). Navedeno svojstvo daje mogućnost dodatnog prihoda prodajom CO2 certifikata, koje tvrtke “zagađivači” zbog ispuštanje CO2 u okoliš moraju kupovati. U Europi (Španjolska, Italija, Njemačka…) se uzgaja već više desetljeća i daje izvanredne rezultate u prinosu drvne mase i u financijskoj isplativosti. Općenito o razmnožavanju paulovnije Generally about propagation of Paulownia Vrste roda Paulownia u rasadniku se mogu razmnožavati generativnim načinom ili sjemenom ali se to ne radi zbog osjetljivosti ponika i sporog rasta biljke u mladosti. Za klijanje ponika potrebna je stalna zračna vlažnost supstrata i visoka zračna vlaga te fluorescentno svjetlo 24 h (pozitivno fotoblastično sjeme) ukoliko se radi u doba godine kada su kratki dani. Na 1 m2 sije se 11-12 g sjemena vrste Paulownia elongata odnosno 46 000 do 50 000 sjemenki. Sjeme vrste Paulownia elongata počelo je s nicanjem u stakleniku rasadnika šestoga dana od sjetve, a sve sjeme je proklijalo za 12 dana. Laboratorijska klijavost iznosila je 57,25 % a rasadnička 55,25 % (Dujmović, 2014). Biljke uzgojene sjetvom sjemena kasnije cvatu i donose plodove sa sjemenom a plantaže osnovane s takvim sadnicama daju loše rezultate u vidu neujednačene produkcije drva. Kad neki hibrid razmnožavamo sjemenom, u potomstvu nikada nećemo dobiti sadnice istoga genotipa jer kod nekontroliranog oprašivanja ne znamo od kuda je došao polen s muških cvjetova. Glavni način razmnožavanja vrsta i hibrida paulovnije u rasadniku je nespolni, vegetativni odnosno aseksualni a možemo razmnožavati autovegetativnim tehnikama makropropagacije (zagrtanjem, margotiranjem, korijenskim reznicama, zelenim vršnim reznicama od stabljike koje dobijemo iz mladih zaperaka ili zrelim (zimskim, odrvenjelim) reznicama i heterovegetativnim načinom (ksenovegetativno, cijepljenje, kalemljenje). Drugi nespolni način je razmnožavanje tehnikama mikropropagacije, kulturom tkiva ili in vitro. Vrste roda Paulownia ne mogu se razmnožavati dijeljenjem, običnim ili lučnim polijeganjem, polijeganjem u jarak ili kineskim polijeganjem, složenim ili zmijolikim (valovitim) polijeganjem. Razmnožavanje reznicama od lista ili dijela lista te lista i pupa još nije dovoljno istraženo iako se smatra da se može razmnožiti reznicama od dijela lista s pupom. Postoje dvije najučinkovitije nespolne metode razmnožavanja paulovnije. Prva, tradicionalna metoda, je tehnika makropropagacije korjenskim reznicama a druga, suvremenija metoda je tehnika mikropropagacije u kulturi tkiva (in vitro). Razmnožavanje paulovnije korjenSKim reznicama Propagation of Paulownia by root cuttings Razmnožavanje korjenskim reznicama, najčešća je metoda razmnožavanja paulovnije koja se provodi se u Kini već više od pola stoljeća. Korjenske reznice se pikiraju na otvorenom u ukopane gredice u tlu dubine oko 15 cm koje se nasipaju |