DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „JOSIP KOZARAC – 160. OBLJETNICA ROĐENJA“ U LIPOVLJANIMA Tomislav LUKŠIĆ U sklopu VI. Dana Josipa Kozarca u Lipovljanima, 16. ožujka, tri dana prije Kozarčevog rođendana, u Lipovljanima je održan je znanstveno stručni skup „Josip Kozarac – 160 obljetnica rođenja“. Uz izmjenjivanje tema šumarstva i književnosti, ove je godine skup organiziran s težištem na šumarsku struku i znanost. Tradicionalno, organizatori su bili Općina Lipovljani, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o. UŠP Zagreb, uz suradnju i potporu HAZU centra za znanstveni rad u Vinkovcima, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Parka prirode Lonjsko Polje i Hrvatskog šumarskog društva ogranak Zagreb. Na skupu su govorili uvaženi znanstvenici i stručnjaci (sl.1), prof.dr.sc. Vladimir Jambreković (dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Stjepan Mikac (Šumarski fakultet), Domagoj Trlin mag. ing. silv. (Šumarski fakultet), Mario Sladin, univ. bacc. ing. silv. , student diplomskog studija (Šumarski fakultet), Dinko Hace, dipl. ing. šum. (Hrvatske šume d.o.o., upravitelj šumarije Lipovljani), prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić (Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku), dr. sc. Anica Bilić (HAZU Vinkovci), dr. sc. Tatjana Tkalčec (Institut za arheologiju) i Maja Sabljak, mag. ing. silv. (JU Park prirode Lonjsko Polje). Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (sl. 2) na samom početku naglasio je kako se ovogodišnja obljetnica Kozarčevog rođenja poklapa sa 120 godina visokog obrazovanja na Šumarskom fakultetu, a što povezuje činjenica da je Kozarac imao u viziji podizanje nastavno pokusnih objekata. Dekan je istaknuo da su danas upravo nastavno-pokusni šumski objekti ono što čini Šumarski fakultet posebnim, a raspoređeni su na različitim područjima s više od 3.500 ha šuma. Istaknuo je i idealne infrastrukturne uvjete s obzirom na 30.000 m2 natkrivenog prostora. S obzirom na projekte, na fakultetu se osobito ponose onima koji su financirani iz sredstava OKFŠ–a, a jedan od najznačajnijih aktualnih je projekt mrežaste stjenice koji Fakultet potpisuje zajedno s Hrvatskim šumama d.o.o. Za kraj je kazao kako vjeruje da je Fakultet slijedio Kozarčevu misao i viziju te kako je od svega najvažnija njihova suradnja s lokalnom zajednicom, što se vidi na izvrsnom primjeru u Općini Lipovljani. Doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta izložio je temu Utjecaj klimatskih promjena na odumiranje i propadanje nizinskih šuma. Doc. dr. sc. Mikac i tim analizirali su i procijenili štete za pojedina razdoblja u našim šumama, te je ustanovljeno da je sušenje koje danas stvara veliku zabrinutost struke započelo 80–ih godina 20. st. Prema procjenama, od 1910. god. na ovamo posušilo se 7,8 mil. m3 lužnjaka što je zabrinjavajući trend. Glavni uzroci velikog porasta leže u klimatskim promjenama i posljedično dinamici vodostaja vodotoka i podzemnih voda te se tu javlja velik problem prespore prilagodljivosti dugovječnih vrsta, tj. hrasta i jasena. Zaključak je kako će sušenja biti sve intenzivnija, a nije još poznato kojim se načinom gospodarenja |