DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 101     <-- 101 -->        PDF

U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP U POVODU 80. ROĐENDANA AKADEMIKA SLAVKA MATIĆA
Igor Anić
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode, u suorganizaciji s relevantnim institucijama Republike Hrvatske, obilježila je 80. rođendan akademika Slavka Matića znanstvenim skupom Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda. Znanstveni skup je održan u velikoj dvorani palače HAZU, u Zagrebu, 20. travnja 2018. godine.
Znanstveni skup prigodnim riječima otvorio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skupu su se obratili i nazočni članovi počasnog odbora.
Akademik Slavko Matić doajen je hrvatske šumarske znanosti i struke, predsjednik Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU i voditelja Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata, dugogodišnji sveučilišni profesor uzgajanja šuma, predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma i predsjednik fakultetskog Odbora za šume, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, doktor honoris causa

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Mendelova sveučilišta u Brnu, doktor honoris causa Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti te predsjednik Hrvatskog šumarskog društva u dva mandata.
Suorganizatori znanstvenog skupa bili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatsko šumarsko društvo.
Počasni odbor znanstvenog skupa činili su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, Tomislav Tolušić, dipl. iur., podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti, dr. sc. Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebarsko, Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.
Znanstveni odbor radio je u sastavu: akademik Nikola Ljubešić, akademik Igor Vlahović, prof. dr. sc. Mario Božić, prof. dr. sc. Josip Margaletić, prof. dr. sc. Marijan Grubešić, doc. dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Hrvoje Marjanović i dr. sc. Boris Vrbek.
Organizacijski odbor radio je u sljedećem sastavu: akademik Igor Anić, akademik Franjo Tomić, akademik Ferdo Bašić, prof. dr. sc. Milan Oršanić i prof. dr. sc. Ivica Tikvić.
Ciljevi znanstvenog skupa bili su:
– naglasiti važnost šuma i šumarstva Republike Hrvatske u prevenciji posljedica klimatskih promjena;
– prezentirati nove znanstvene spoznaje u istraživanjima funkcioniranja šumskih ekosustava u uvjetima klimatskih promjena i s njima povezanih ekstremnih meteoroloških pojava i prirodnih nepogoda kao što su požari, poplave, suše, erozije tla, ledolomi, vjetrolomi, pojava i širenje novih biljnih bolesti te novih šumskih štetnika;
– raspraviti smjernice za prilagodbu gospodarenja šumama klimatskim promjenama i s njima povezanim ekstremnim meteorološkim pojavama, stanišnim promjenama i kalamitetima.
Na znanstvenom skupu izloženi su sljedeći referati:
Prof. dr. sc. Milan Oršanić, akademik Igor Anić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Doprinos akademika Slavka Matića razvoju šumarske znanosti i struke
Doc. dr. sc. Stjepan Mikac, Anja Žmegač, mag. ing. silv., Domagoj Trlin, mag. ing. silv.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Utjecaj recentnih promjena klime na nizinske šumske ekosustave
Prof. dr. sc. Joso Vukelić1, dr. sc. Ivan Pilaš2, prof. dr. sc. Dario Baričević1, dr. sc. Jasnica Medak2, dr. sc. Irena Šapić1
1Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
2Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Promjene areala obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj od zadnje interglacijacije (120 000.–140 000. godine pr. n. e.) do druge polovice 21. stoljeća
Doc. dr. sc. Damir Ugarković, prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof. dr. sc. Zvonko Seletković
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Utjecaj klimatskih promjena i poremećaja na šumske ekosustave obične jele (Abies alba Mill.)
Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, dr. sc. Igor Poljak
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Utjecaj klimatskih promjena na rasprostranjenost šumskih vrsta drveća u Europi
Prof. dr. sc. Nikola Pernar, izv. prof. dr. sc. Darko Bakšić, doc. dr. sc. Ivan Perković, doc. dr. sc. Vibor Roje
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Tlo šumskih ekosustava u svjetlu indikacija i transfera hidrotermičkih anomalija u biosferi
Prof. dr. sc. Danko Diminić, dr. sc. Jelena Kranjec
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Nove bolesti šumskog drveća
Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, doc. dr. sc. Milivoj Franjević
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Štetnost pojedinih šumskih kukaca u svjetlu recentnih klimatskih ekstrema i intenziviranja globalne trgovine
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, doc. dr. sc. Damir Ugarković
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Utjecaj klimatskih promjena i prirodnih nepogoda na općekorisne funkcije i usluge šumskih ekosustava
Prof. dr. sc. Renata Pernar, izv. prof. dr. sc. Ante Seletković, doc. dr. sc. Mario Ančić, dr. sc. Jelena Kolić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, dr. sc. Andreja Đuka
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Kako smanjiti oštećenja vlažnog šumskog tla pri privlačenju drva?
Dr. sc. Vlado Topić1, dr. sc. Lukrecija Butorac1, dr. sc. Goran Jelić1, dr. sc. Anamarija Durbešić2
1Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
2Hrvatske šume d.o.o. Zagreb
Erozija tla na slivnom području Jadra i Žrnovnice nakon šumskih požara
Doc. dr. sc. Krunoslav Teslak, prof. dr. sc. Jura Čavlović, doc. dr. sc. Mislav Vedriš, dr. sc. Karlo Beljan
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Promjene stanja i strukture šuma Gorskog kotara uslijed štetnog utjecaja ledoloma
Prof. dr. sc. Davorin Kajba, dr. sc. Ivan Andrić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Dinamika cvjetanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskim sjemenskim plantažama
Doc. dr. sc. Damir Drvodelić, prof. dr. sc. Milan Oršanić, dr. sc. Igor Poljak, doc. dr. sc. Vinko Paulić, Valentino Pintar, mag. ing. silv.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski Fakultet
Sezonska varijabilnost plodova i utjecaj klimatskih promjena na prirodnu rasprostranjenost oskoruše (Sorbus domestica L.) u Hrvatskoj
Akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Uzgajanje šuma u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda.
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA KOSOVO
Jozo Franjić
U razdoblju od 13-16. srpnja 2017. godine boravio sam na 37. Simpoziju Istočno-alpsko dinarskoga društva za istraživanje vegetacije (37th Meeting oft the EADSVE, Eastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology), koji je održan u Prizrenu (Kosovo). Simpozij su organizirali uz Društvo (EADSVE) i Sveučilišta Haxhi Zeka iz Peći i Ukshin Hoti iz Prizrena. Simpoziju je nazočilo ukupno 42 sudionika iz 12 europskih zemalja. Na Simpoziju je Hrvatsku predstavljalo devet sudionika (Šumarski fakultet 3, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskoga 1, Sveučilište J. J. Štrosmayer iz Osijeka 2, Sveučilište u Dubrovniku 2 i JU za zaštićene prirodne vrijednosti Požeško-slavonske županije 1).
Tijekom održavanja simpozija održane su dvije stručne ekskurzije. Na prvoj smo se ekskurziji upoznali s Nacionalnim parkom Šar-planina (Malet e Sharrit), koji je osnovan 1986. godine na površini od 39.000 ha. Šar-planinu karakterizira njeno prostrano bilo, čija je dužina 80-85 km, a širina od 10-20 km, te dvije visoravni Vraca i Rudoka. Bilo se proteže od Uroševca preko Kačaničke klisure na sjeveroistoku (Kosovo), s vrhom Ljuboten (2498 m), pa sve do gornjega toka rijeka Radike i Vrutoka na jugu u Makedoniji. Obuhvaća površinu od 1600 km2, od čega je 56,25 % u Makedoniji, 43,12 % na Kosovu i 0,63 % u Albaniji. Najviši vrh je Titov vrh (2747 m). U Parku se nalaze četiri stroga prirodna rezervata:
• Kanjon Rusenice – mješovite listopadne šume i kamenjari (ujedno i stanište balkanskoga risa /Lynx lynx ssp. balcanicus Buresh, 1941/),
• Popovo prase – čiste i mješovite šume munike,
• Ošljak (Oshlak, 2212 m n.v.) – šume munike, grmaste zajednice bora krivulja i molike, čiste smrekove šume,
• Golem bor – očuvane stare šume munike.
Biogeografski i ekološki Nacionalni park Šar-planina predstavlja jedno od najvažnijih zaštićenih područja u središnjem Balkanu. Tu se nalazi više od 1800 vaskularnih biljnih vrsta, od čega je njih 175 strogo zaštićeno, 247 su endemi Balkana, a 18 vrsta se mogu naći samo na Šar-planini (usp. sl. 4-17). Vegetacija i ekosustavi su vrlo raznoliki, od submediteranskih zajednica u podnožju planine, subalpskih šuma endemskih balkanskih borova munike (Pinus heldreichii) i molike (P. peuce) do najviših vrhova planina prekrivenih različitim grmastim i travnjačkim zajednicama na silikatnim,