DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 77 <-- 77 --> PDF |
bolje, ali ako ostanu duboki kolotrazi treba ih zaravnati (dozerom, bagerom, traktorom s priključkom za zaravnavanje ili ručno, ovisno o opsegu oštećenja i stroju koji je na raspolaganju). Potom treba osnovati izvozne putove i uzgojne staze. Nakon što se GPS tehnologija pokazala potpuno operativno primjenjivom za ovaj posao, svaki drugi način (uz trasiranje) je skuplji, a konačan rezultat jednak. Dakle, svakako se predlaže izrada traktorom s GPS navođenjem. Što se tiče odabira priključka, na raspolaganju je rotositnilica, rotosjekač te prskalica sa stražnjom i bočnim zaštitama. Odabir ovisi o visini, debljini i gustoći svih drvenastih biljaka u trenutku rada. Osnivanje tretmanom kemijskim sredstvima je najjeftinije, ali ako su drvenaste biljke već uzrasle, takva staza nije ugodna za kretanje (Slika 6). Ako je osnivanje moguće napraviti rotosjekačem, što je financijski također povoljno, treba tako napraviti, ali to je vrlo rijetko moguće. Najčešće su uvjeti u sastojini takvi da se osnivanje radi rotositnilicom. Nakon osnutka mreže putova i staza provodi se ručna njega pomlatka. Iduće godine, nakon što drvenasta vegetacija na stazama uzraste, savjetuje se tretiranje staza i putova herbicidom pomoću prskalice sa stražnjom i bočnim zaštitama (Slika 5). To je specijalizirani priključak kojim se tretira samo širina uzgojne staze. Nakon takvoga tretmana stazice ne zarastu još dvije do čak tri godine, a otprilike toliko vremena ne treba raditi ni njegu. Iduće održavanje radi se rotosjekačem u trenutku kad postoji opasnost da se položaji staza više neće vidjeti. Buduća održavanja treba raditi prema stvarnoj potrebi, dakle ili ako prijeti zarastanje do mjere da se položaj neće vidjeti, ili u godini njege neposredno prije samoga zahvata. Ako nema mnogo sporednih drvenastih vrsta pa hrast ne raste brzo u visinu, može se napraviti još jedno održavanje staza kemijski, ako pak pomladak brzo uznapreduje u visinu vjerojatno će primjerenije biti održavanje rotosjekačem. Moraju li se u kasnijim ručnim zahvatima njege zbog visoke i bujne vegetacije sporednih vrsta posječeni dijelovi biljaka odlagati na uzgojne staze, održavanje rotosjekačem treba napraviti tijekom prve naredne godine da se usitne ti, do tada već potpuno isušeni biljni dijelovi i staze privedu funkciji. Ovakva kombinacija strojno-kemijskog održavanja je najjeftinija, a daje dobre rezultate. Alternativa je prvih nekoliko godina svakogodišnja košnja staza rotosjekačem, pa kasnije košnja svake druge godine. Uzgojne staze održavaju se dok za time postoji potreba, a to je najčešće do dobi sastojine od 12-15 godina. Cijene rada po hektaru, prema Cjeniku Hrvatskih šuma i prosječnim iskustvenim učincima, su sljedeće: 1) Ručna njega vlastitom radnom snagom, cijena rada vlastitih radnika Hrvatskih šuma je 549,22 kn, okvirni utrošak oko 10 RD/ha, što iznosi 5.492,20 kn/ha. 2) Ručna njega vanjskim izvršiteljima putem Agencije za povremeni posao, cijena rada radnika je 267,44 kn dnevno, okvirni utrošak oko 15 RD/ha, što iznosi 4.011,60 kn/ha. 3) Osnivanje uzgojnih staza, rad sitnilicom iznosi 1.742 kn uz utrošak 1,25 SD/ha, što znači da osnivanje staza uz GPS tehnologiju (bez dodatnih troškova pomoćnih radnika) stoji 2.177,50 kn/ha. 4) Održavanje uzgojnih staza uz rad rotosjekačem iznosi 1.276 kn/ha. 5) Osnivanje ili održavanje uzgojnih staza primjenom kemijskih sredstava iznosi 1.237 kn/ha. Ako postoji potreba za radom njege pomlatka pod zastorom krošanja starih stabala, ta njega se radi bez osnivanja mreže staza i putova, ali najčešće se prvi zahvat radi tek nakon dovršnoga sijeka, u dobi mlade sastojine od 4 ili 5 godina. Potreba održavanja mreže stazica prestaje u dobi oko 15. godine, što znači da obuhvaća prosječno tri zahvata ručne njege (od 4. do 15. godine dobi sastojine). Kad bi se radila samo njega pomlatka i mladika ručno, bez staza i izvoznih putova, cijena triju zahvata uz utrošak 10 radniko-dana po hektaru i rad vlastitih radnika bila bi 5.492,20 × 3 = 16.476,60 kn/ha. Ako bi se za isti rad uvijek koristile usluge Agencije za povremeni posao (čiji radnici su jeftiniji, ali postižu u prosjeku slabije učinke) cijena bi bila 4.011,60 × 3 = 12.034,80 kn/ha. Radi li se klasično osnivanje staza sitnilicom pa održavanje rotosjekačem, u tih 12 godina treba računati na 7 košnji (osnivanje i šest održavanja, prve tri godine svakako, a dalje okvirno svake druge godine, s tim da se obavezno provodi u godini rada ručne njege). Cijena toga rada je 2.177,50 + 6 × 1.276 = 9.833,50 kn/ha. Ako se osnivanje staza radi primjenom kemijskih sredstava i barem još jedno kasnije održavanje također, onda je dovoljno raditi šest puta pa je cijena još niža i iznosi 2 × 1.237 + 4 × 1.276 = 7.578,00 kn/ha. Iako cijena ručnih zahvata može biti niža (lakši uvjeti i bolja izvršenja), ona može biti i znatno viša (rad u težim uvjetima s utroškom od 15 i više radniko dana po hektaru). Imajući sve navedeno u vidu, jasno je da osnivanje i održavanje mreže uzgojnih staza ne poskupljuje radove njege sastojina već ih čini jeftinijima. ZAKLJUČCI CONCLUSIONS Tehnologija izrade i održavanja uzgojnih staza u šumama kojima gospodari Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. postoji već dugi niz godina. U pojedinim organizacijskim jedinicama tvrtke (Upravama šuma podružnicama) ova se tehnologija koristi, dok u drugima ne. Ondje gdje se koristi primjenjuju se različiti razmaci uzgojnih staza i izvoznih putova. Prednost ne izrađivanja staza ogleda se u jednolikome i pravilnijemu rastu i razvoju hrastovih stabalaca na plohi, očuvanju svih poniklih stabala u početku te zadržavanju potpuno prirodnoga izgleda takvih pomladaka i mladika. S druge strane, rad njege po površini bez staza naporniji je radnicima, teže im je kretanje, slabija preglednost, veća mogućnost ozljede, a posječeni materijal u njegama često |