DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 90     <-- 90 -->        PDF

šumar Karlo Posavec, a svake se godine među šumarima održava natjecanje “Fotografije okom šumara”. Među šumarima imamo i pjesnika kao što je Milan Krmpotić i drugi.
Glazbeni umjetnici su zvukove životnog prostora čak znali uglazbiti. Prekrasna je glazba “Četiri godišnja doba” talijanskog glazbenog velikana Antonia Vivaldija, a norveški glazbenik Edvard Grieg je glazbom dočaravao dijelove dana, kao npr. jutarnje raspoloženje. Jednom davno, jedan neuki mladić divio se zvucima vjetra u jarbolu i u užadi jedrenjaka, i poželio je oponašati te zvukove. Izradio je glazbeni instrument od drva i uspješno je oponašao zvukove vjetra, a onda i druge zvukove lijepih skladbi. Bio je to čuveni graditelj violina Antonio Stradivari.
Svi su veliki umjetnici i izumitelji svijeta imali izraženu moć zapažanja.
To je prirodni dar, ali ga snagom volje može svatko od nas u sebi izgraditi u većoj ili manjoj mjeri. To se postiže tako, da se u šetnji prirodom prepustimo sebi samima i prostoru u kojemu se nalazimo, oslobođeni misli na sve ono što trenutno nije dobro u nama, ili oko nas, a pritom pažljivo promatramo živa bića i neživu materiju. Svugdje ima zanim­ljivosti pa čak i u pustinji, a i more je vodena pustinja – istraživana i opjevana. Što više upoznamo svijet oko sebe, to ćemo više upoznati sami sebe.
U jednom razdoblju svojega rada na proučavanju vegetacije imao sam, između ostalih i zadatak obilježiti biljne vrste u nacionalnom parku “Risnjak” u Gorskom kotaru. To sam radio tako da sam uz postojeću poučnu stazu Ljeska, pokraj biljaka postavljao pločice s njihovim imenima na latinskom i na hrvatskom jeziku.
Nakon višednevnog rada, kada bih se vraćao u hotel na odmor i na noćenje, jednom mi je pristupio turist iz Rijeke, po struci pravnik, i rekao mi da je vidio pločice s biljnim nazivima. Pažljivo je čitao nazive i promatrao biljke te vidio kako su one različite. Svaka ima drukčiji izgled, veličinu, boju cvijeta, kao da imaju svoju dušu. Pa to su živi stvorovi, rekao je. Nikada do tada nije primijetio toliku ljepotu raznolikosti. Kada je otišao dalje, gdje još nije bilo pločica, prepoznao je mnoge biljke i doživio ih kao svoje “prijateljice”, kako mi je on rekao. Tek tada je upoznao prostor u kojem se nalazi, a godinama je dolazio u taj isti prostor kao izletnik.
To je dobar primjer kako se može upoznati životni prostor, a onda ga zavoljeti i zatim dati svoj doprinos njegovom očuvanju.
Svatko od nas može biti dobar ekolog ako i ne izradi solarne kolektore ili neke druge uređaje, ipak može dati doprinos životnom prostoru, tako da ga što bolje upozna, da druge navede na to da promatraju svijet oko sebe, da steknu vještinu pronalaženja zanimljivosti pa kada u tome uspije, onda će biti zadovoljan samim sobom, a time i biti dobar ekolog.
Ako ćete čuvati životni prostor samo radi toga što ga trebamo, jer od njega imamo koristi, onda ćete biti sluge tog prostora. Ako ćete ga zavoljeti, onda ćete biti dio njega i u njemu uživati suživot. U suživotu se ljepše živi, a kada sam ja to doživio, napisao sam knjigu “Ljepši život” i objavio je 2013. godine uz financijsku podršku Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujem, a zahvaljujem i dragim čitateljima i posjetiteljima predavanja, što su, osim fizički, bili i duhovno prisutni.
I za kraj, volimo prirodu, čuvajmo prirodu , a volimo i ljude oko nas, jer i oni su dio prirode.