DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Rezultati Franjića i dr. (2009) pokazali su dobru usklađenost cvjetanja klonova, što osigurava dobru genetsku bazu na sjemenskom materijalu. O povezanosti zemljopisnog podrijetla i fenologije listanja lužnjaka iz sastojina i testa provenijencija, u svojim radovima obradili su Gailing i dr. (2003, 2007). Analizom kloroplastne DNA, kod lužnjaka u Njemačkoj pokrajini North Rhine-Westphalia, nađeni su haplotipovi koji su vjerojatno podrijetlom iz Slavonije, a koji listaju kasnije. U Srbiji su Bobinac i dr. (2012) istraživali fenološka svojstva dva stabla hrasta lužnjaka u gradskom parku Beograda tijekom dvije uzastopne godine (2005. i 2006.). Faza 6 (F) obje godine pojavljuje se 4. svibnja na stablu 1, a 25. travnja na stablu 2. Za razliku od ovog istraživanja Batoš i dr. (2014) proveli su istraživanje fenologije cvjetanja hrasta lužnjaka na dvije lokacije u Beogradu, Ada Ciganlija i Bojčinska šuma. Opažanja su vršena jednom tjedno u proljeće 2004., 2005. i 2006. godine. Prema početku fenofaza stabla su uvjetno grupirali u tri fenološke grupe: “rana” stabla koja su započela fenofazu u prvom tjednu travnja, “prosječna” stabla koja su započela fenofazu u drugom tjednu travnja, i “kasna” stabla koja su započela fenofazu u trećem tjednu travnja ili kasnije. Hrast lužnjak je počeo cvjetati najranije 7. travnja, a najkasnije 2. svibnja u svim godinama. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi postojanje razlika u varijabilnosti, između istraživanih provenijencija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini, što bi bilo značajno za buduće gospodarenje i obnovu lužnjakovih šuma uz povećanje proizvodnosti i adaptabilnosti. MATERIJALI I METODE Material and methods Pokusna površina s hrastom lužnjakom osnovana je u rasadniku Žepče-Lugovi u proljeće 2009. godine, sadnjom na klasičan način u rupe dubine 30 cm, s razmakom sadnje od |