DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 32     <-- 32 -->        PDF

RASPRAVA
Discussion
S obzirom da je hrast lužnjak vrsta koja je osjetljiva na kasne proljetne mrazeve, rezultati opažanja fenologije svojstva listanja trebaju biti korišteni pri izboru provenijencija. Kako su fenološka opažanja vršena samo dvije godine, ne možemo sa sigurnošću reći kada počinje vegetacija hrasta lužnjaka u testu provenijencija Žepče. Potrebna su višegodišnja opažanja zbog toga što početak vegetacije ovisi od visine proljetnih temperatura kao i količine padalina. U udubinama i sličnim oblicima terena zbog, ponajprije, niskih noćnih temperatura, tempo razvoja biljaka se usporava ili ubrzava (Kramer, 2001).
Fenološka opažanja ukazala su na postojanje razlika u početku i završetku pojedinih fenofaza listanja biljaka hrasta lužnjaka po provenijencijama, ali također i po godinama, što upućuje kako na genetsku raznolikost između populacija, tako i na ovisnost pojave fenoloških faza od vremenskih prilika. Tako 2012. godine u fazu B najranije ulaze stabla provenijencije Bijeljina, 28. ožujka. Ova provenijencija se nalazi na nadmorskoj visini od 93 m i u blizini je rijeke Drine, za razliku od provenijencije Knežina, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 759 m i u kojoj biljke ulaze u fazu B tek 5. travnja, što je slučaj i sa provenijencijom Bosanska Dubica, koja je sa znatno niže nadmorske visine (145 m). Stabla provenijencije Bosanska Dubica također najkasnije ulaze u fazu F, dok stabla sa viših n.v., kao što su provenijencije Sokolac, Knežina, Bosansko Grahovo ulaze u fazu F nešto ranije.
Godine 2013. vegetacija počinje dosta kasnije, i biljke većine provenijencija ulaze u fazu B tek 16. ili 18. travnja. Bosanska Dubica ponovno kasni s ulaskom u fazu B, što se događa tek 23. travnja. U fazu F sve provenijencije ulaze najranije 29. travnja.
U istraživanju Bobinac i dr. (2012), faza 6 (F), kroz dvije uzastopne godine (2005. i 2006.), pojavljuje se 4. svibnja na stablu 1, a 25. travnja na stablu 2.
Izrazitu unutarpopulacijsku varijabilnost početka listanja hrasta lužnjaka utvrdili su u prošlom stoljeću Cieslar (1923), Hesmer (1955), Krahl-Urban (1959) (prema Šafaru 1966), Šafar (1966) i Stojković (1991).
Kako je usklađenost fenologije jako bitna za dobro procjenjenu genetsku strukturu sjemena, ovom problematikom se bavio Franjić i sur. (2009) u klonskim sjemenskim plantažama. U našem slučaju unutar populacija imamo jako dobru usklađenost, što će osigurati dobro prenošenje genetske strukture u buduće generacije. Također i kod očuvanja genetske varijabilnosti metodama ex situ, možemo biti sigurni da će na taj način biti sačuvana najvažnija genetska struktura koju imamo u našim lužnjakovim populacijama.
ZAKLJUČCI
Conclusion
1. Opažanja i analize fenoloških faza za svojstvo listanja ukazale su na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih provenijencija.
2. Utvrđene su razlike u početku, trajanju i završetku pojedinih fenofaza listanja po provenijencijama, ali također i po godinama, što upućuje kako na genetsku međupopulacijsku raznolikost, tako i na ovisnost pojave fenoloških faza od klimatoloških prilika.
3. Niti jedna fenofaza nije se izdvojila kao najranija kod ni jedne provenijencije. Provenijencija Bijeljina ulazi u fazu B nešto ranije 2012. godine, dok se 2013. godine faza B pojavljuje zajedno s ostalim provenijencijama.
4. Provenijencija Bosanska Dubica ulazi nešto kasnije u sve faze tijekom obje godine, međutim, u odnosu na ostale provenijencije to kašnjenje iznosi sedam do deset dana i s obzirom da se radi o brdskim uvjetima ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se radi o kasnoj formi.
5. Dobiveni rezultati će se koristiti prilikom planiranja mjera očuvanja i reintrodukcije hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini.
6. Potrebno je nastaviti s daljnjim istraživanjima fenoloških svojstava, kako bi se eventualno odredile rane i kasne forme hrasta lužnjaka uvažavajući utjecaj klimatoloških prilika.
LITERATURA
ReferenceS
Ballian, D., A. Velić, 2011: Fenološka varijabilnost hibridnih platana (Platanus X acerofilia Aiton.Willd.) u alejama i parkovima grada Sarajeva tijekom 2009. Radovi Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, 12/13: 62-82.
Ballian, D., N. Omerhodžić, M. Dautbašić, 2012: Preliminarna istraživanja proljetne i jesenje fenologije divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) na nekim lokalitetima u Sarajevu tijekom 2009. Naše šume, 26-27:39-55.
Ballian, D., B. Jukić, B. Balić, D. Kajba, G. von Wüehlisch, 2015: Fenološka varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u međunarodnom pokusu provenijencija. Šumarski list, 11-12: 521-533.
Ballian, D., D. Kajba, 2015: Phenological researches of black poplars (Populus nigra L.) in clonal archives Žepče. Botanical science in the modern world. Proceedings of International Conference, dedicated to the 80th anniversary of the Yerevan Botanical Garden. (5-9.10.2015). str: 266-273.
Batoš, B., D. Šešlija Jovanović, D. Miljković, 2014: Spatial and temporal variability of flowering in the pedunculate oak (Quercus robur L.), Šumarski list 7–8: 371–379.
Beck pl. Mannagetta, G., 1907: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Zemaljska štamparija, Sarajevo. Str. 1-103.
Begović, B., 1960: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme otomanske vladavine. Radovi Šumarskog