DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 67 <-- 67 --> PDF |
uz aritmetičku sredinu od 19,5 grla. Relativna brojnost iznosila je 1,26 +/- 0,18 grla po hektaru. Testiranje metode prebrojavanja na transektima provedeno je na površini od 39,5 ha. Radilo se o dva povezana odsjeka prvog dobnog razreda. Na istraživanoj površini provedeno je ukupno 10 sukcesivnih prebrojavanja na transektima uz intenzitet pokrivanja površine od 10%. Brojnost dobivena na primjernim plohama razmjerno intenzitetu preračunavana je za cijelu istraživanu površinu. Rezultati su prikazani u grafikonu 2. Tijekom provedenih prebrojavanja izračunata brojnost divlje svinje (svedena na cijelu površinu, gdje je istraživanje/snimanje provedeno) na promatranoj površini kretala se u rasponu od 0 – 70 jedinki uz ar. sredinu od 24 grla. Relativna brojnost iznosila je 0,61 +/- 0,53 grla po hektaru. Rasprava Disscusion Prilikom planiranja pokusa pokušalo se ustanoviti visinu leta bespilotne letjelice na kojoj bi se dobio dovoljno širok kut snimanja i prekrila dovoljno velika površina tj. zadovoljavajući intenzitet uzorka površine, a da pritom ne pada mogućnost detekcije snimanih životinja. Ustanovljeno je da je optimalna visina leta 100m. Na toj visini rezolucija kamere osigurava sigurnu detekciju divljači, a kut snimanja kamere osigurava pregled na prilično velikoj površini. Smanjivanjem visine, značajno se smanjuje površina koja se snima na račun bolje prostorne rezolucije, dok se podizanjem letjelice na visine sa svrhom obuhvaćanja veće površine, smanjuje vjerojatnost detekcije prebrojavane divljači, a time i povećava pogreška prebrojavanja. Praksa je pokazala da snimanje i video materijal olakšava prebrojavanje, budući da se jedinke kreću, pa ih je lakše uočiti. U praksi se također pokazalo da snimanja termalnom kamerom nisu moguća kod temperature zraka iznad 10 0C, budući da zbog zagrijavanja okoline (drveće, izbojci, teren) dolazi do smanjivanja kontrasta i otežane detekcije snimane divljači. Testiranje obje metode pokazalo je relativnu konzistentnost brojnosti divlje svinje po jedinici površine za prvu metodu apsolutnog brojanja na površini (1,26 +/- 0,18 grla/ha). Kod metode brojanja divljači na transektima podaci su u puno širem rasponu (0 – 70 grla za istraživanu površinu od 39,5ha), što je na neki način i očekivano, budući se radi o uzorku intenziteta 10%. Korištenjem te metode utvrđena brojnost po hektaru iznosila je nešto manje od 0,61 grla/ha, ali i vrlo visok sd= +/- 0,53 grla/ha. Iz ovoga se može zaključiti da je pouzdanije prebrojavanje prvom metodom, ukoliko se radi o manjim površinama. Međutim, ako se prebrojavanjem želi obuhvatiti neka veća površina, onda nije moguće primijeniti prvu metodu, već treba primjenjivati metodu transekta, koja generira i nešto veću pogrešku. Kako bi se pogreška takvog prebrojavanja smanjila, potrebno je povećati intenzitet ili pak povećati broj ponovnih prebrojavanja na transektima. Još su 2014 god. Paneque-Gálvez i sur. ustanovili brojne prednosti snimanja šumskih ekosustava iz zraka bespilotnim letjelicama poput visoke prostorne rezolucije, potencijala za veliku vremensku rezoluciju, mogućnosti rada za oblačnog vremena, potencijala za 3D prikaz, relativno niske cijene, pristup nedostupnim područjima istovremeno ističući i neke nedostatke poput male nosivosti, niske spektralne rezolucije, osjetljivosti na atmosferske uvjete, kratkoće trajanja leta, mogućnosti sudara itd. Zasigurno je, da lake bespilotne letjelice imaju svoju budućnost i mogu uvelike pomoći u šumarstvu, zaštiti prirode, praćenju klimatskih primjena (Paneque-Gálvez i sur., 2014) i praćenju divljih životinja (Groom i sur., 2013; Myslenkov i Miquelle 2015). Perspektiva, izazovi i mogućnosti koje pružaju lake bespilotne letjelice opremljene različitim sofisticiranim |