DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Šumska edukacija u zaštićenim područjima
Ivan Martinić
U ovom nastavku riječ je o šumskoj edukaciji i ulozi zaštićenih područja prirode u provedbi programa ekološke edukacije koji tematiziraju različite aspekte šume. U prvom se dijelu iznosi teorijski okvir šumske edukacije, koja se kao pojam široko koristi za niz organiziranih aktivnosti edukativnog predznaka koje se odvijavaju na različite načine u pretežito šumskim okruženjima. U drugom dijelu se opisuje recentni pristup šumskoj edukaciji u nacionalnom parku “Krka”, koji se kao dio iskustvenog učenja na otvorenom provodi u suradnji parkovnih službi NP Krka sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
***
Uvodno – od ranih početaka uspostave parkovnih službi prihvaćeno je da su sama zaštita prirode i edukacija o okolišu one parkovne djelatnosti koje posebno potiču posjetitelje na razumijevanje i učvršćivanje veze s neposrednim okolišem te snažno utječu na razvoj njihovoga stava spram prirode i okoliša.
Zaštićena područja prirode vrlo su pogodna mjesta gdje se poruka o potrebi i načinima očuvanja prirode može prenijeti velikom broju posjetitelja. U samoj definiciji nacionalnog parka naglašena je njegova odgojno-obrazovna namjena, dok se u zaštićenim područjima širom svijeta dnevno odvija velik broj edukativnih programa kojima se sudionicima omogućava da se tijekom posjeta, kroz doživljajno iskustvo i usvajanje znanja osjećaju ugodno, te se, kad god je to prikladno, aktivno uključe u programe, pri čemu požele ponoviti slično iskustvo u istom ili nekom drugom zaštićenom području.
U konceptu upravljanja zaštićenim područjima znano je da su kontinuirano informiranje i edukacija novih generacija najveće jamstvo očuvanja i opstanka vrijednosti takvih područja za buduće generacije. U funkciji edukacije posjetitelja uprave zaštićenih područja koriste različite oblike komunikacije te se prijenos poruka jednako ostvaruje kroz publiciranje, medijske objave, predavanja, prezentacije, radionice, izložbe, a posebno osmišljavanjem i provedbom programa ekološke edukacije. Takvi su programi više od stoljeća bitno obilježje funkcioniranja zaštićenih područja širom svijeta, a edukacija je postala ključna za održavanje cjelokupnog koncepta zaštićenih područja.
Ekološka edukacija u zaštićenim područjima – najčešće su u fokusu ekološke edukacije teme vezane za ulogu zaštićenih područja i važnost njihovih specifičnih vrijednosti, pri čemu se kroz opće ili tematske sadržaje tematizira primjerice floru, faunu, šume, vode, krajobraznu raznolikost, geologiju, kulturna baština i/ili neke druge posebnosti područja. Kad su ciljne skupine u pitanju, ekološka edukacija je u najvećem dijelu usmjerena na predškolske i školske uzraste, računajući da su upravo dječje dobne skupine one koje će edukacijom razvijenu svijest i usvojena načela o važnosti očuvane prirode pretvoriti u pozitivna ponašanja spram prirode i okoliša.
Opsežna istraživanja programa ekološke edukacije u zaštićenim područjima Republike Hrvatske proveo je bivši Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP)* u okviru pripreme Izvješća o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008-2012. Prema rezultatima istraživanja DZZP-a (Vitas, 2015**) u našim zaštićenim područjima osmišljeno je i provodi se ukupno 144 edukacijskih programa, od čega 133 unutar granica zaštićenih područja. Programi su većim dijelom (u 52 % slučajeva) osmišljeni od djelatnika javnih ustanova, a uz pomoć vanjskih suradnika u 35 % slučajeva. Tek u 5 % slučajeva u osmišljavanju programa sudjeluju vanjski suradnici iz područja obrazovanja, a specijalizirani stručnjaci za određeno područje u 8 % slučajeva. Prema izvedbenim formama edukacija se najviše provodi putem stručnih vođenja i radionica, a najviše je edukativnih programa prilagođena posjetiteljima školskog uzrasta.
Značaj šumske edukacije – šuma kao prostor učenja, ali i objekt razumijevanja oduvijek ima istaknuto mjesto u sadržaju ekološke edukacije. Šumski ekosustavi su više od drugih ekosustava dobri pokazatelji održivosti i razumijevanja međuovisnosti žive i nežive prirode, biljaka, životinja i ljudi. Upravo je šuma, iz perspektive održivosti, savršeni primjer – jer vječna je i istovremeno uništiva.
Širom svijeta šume čine jedan od najćešćih i najraznolikijih ekosustava kopnenih područja i izvrstan su primjer suodnosa u prirodi te su često sastavni dio školskog gradiva.