DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 26 <-- 26 --> PDF |
populations and associated natural enemies. J. Appl. Entomol. 136(3):212-224. doi:10.1111/j.1439-0418.2011.01629.x Wermelinger B., Seifert M., 1999: Temperature-dependent reproduction of the spruce bark beetle Ips typographus, and analysis of the potential population growth. Ecol. Entomol. 24:103-110. doi:10.1046/j.1365-2311.1999.00175.x Weslien J., 1992: Monitoring Ips typographus (L.) populations and forecasting damage. J Appl Entomol 114(1-5): 338-340. doi:10.1111/j.1439-0418.1992.tb01136.x Weslien J., Annila E., Bakke A., Bejer B., Eidmann H. H., Narvestad K., Nikula A., Ravn H. P., 1989: Estimating Risk for Spruce Bark Beetle (Ips typographus L.) Damage Using Pheromone-baited Traps and Trees. Scand. J. Forest Res. 4: 87-98. doi:10.1080/02827588909382549 Weslien J., Lindelöw Å. 1989: Trapping a local population of spruce bark beetle Ips typographus (L.): population-size and origin of trapped beetles. Holarct. Ecol. 12:511-514 Weslien J., Lindelöw Å., 1990: Recapture of marked bark beetles (Ips typographus) in pheromone traps using area-wide mass trapping. Can. J. Forest Res. 20:1786-1790 Zúbrik M., Raši R., Vakula J., Varínsky J., Nikolov C., Novotný J., 2008: Bark beetle (Ips typographus L., Pityogenes chalcographus L., Col.: Scolytidae) pheromone traps spatial distribution optimization in central Slovakian mountains. Lesníc časopis – Forestry Journal 54(3):235-248 Zumr V., 1982 Hibernation of spruce bark beetle, Ips typographus (Coleoptera: Scolytidae) in soil litter in natural and cultivated Picea stands. Acta Entomol. Bohemos. 79:161-166 Sažetak Pokus je postavljen u ljeto 2014. s ciljem boljeg razumijevanja strategije zimovanja smrekovog pisara, ali djelomično i zbog dopune zaključaka nedavno provedenih istraživanja (Hrašovec i dr., 2011). U kulturi smreke na nadmorskoj visini od 550 m. u mjesecu srpnju oboreno je 5 potpuno zdravih smrekovih stabala koja su okresana i ostavljena u sjeni okolnih stabala. Prva ubušivanja smrekovog pisara primijećena su već nakon tjedan dana. Početkom mjeseca siječnja 2015. godine stabla su izrezana u trupce dužine 4 m radi lakšeg prijevoza do skladišta gdje su u potpunosti analizirana. Svaki trupac podijeljen je u 4 sekcije dužine jedan metar, a na sredini sekcije izmjeren je srednji promjer zbog izračuna površine kore pojedine sekcije i samog trupca, odnosno stabla. Prije otkoravanja obilježeni su i prebrojani izletni otvori gdje je svaki izletni otvor predstavljao jednog odraslog potkornjaka koji je prezimio u tlu. Osim broja potkornjaka utvrđen je i broj prirodnih neprijatelja (Thanasimus (Coleoptera: Cleridae), Medetera (Diptera: Dolichopodidae), predatory gall midges (Diptera: Cecidomyiidae) koji prezimljavaju pod korom napadnutih stabla. Gledajući na razini same vrste kao mjesta prezimljavanja prisutne su dvije ekološke niše – tlo i kora. U smrekovoj kulturi na najnižoj nadmorskoj visini na kojoj smreka raste 85 % potkornjaka prezimljuje pod korom napadnutih stabala, dok na višim nadmorskim visinama postotak značajno opada. Rezultati ukazuju na vjerovatnost prilagodbe prezimljavanja promjenjivim stanišnim uvjetima i temperaturnim prilikama, što ponajprije proizlazi iz plastičnosti same vrste. Visoko u planinama sanitarna sječa treba se provesti krajem ljeta ili rano u jesen kada je većina potkornjaka još uvijek pod korom, dok se na nižim nadmorskim visinama dobri rezultati mogu se postići i sječom u rano proljeće prije leta potkornjaka. Ova mogućnost uvelike pomaže operativi na terenu, budući da često žarišta napada nije moguće sanirati u jesen, dijelom zbog nepristupačnog terena, a dijelom zbog nedostatka ljudi i mehanizacije. Kod primjene ovih rezultata operativa mora biti oprezna jer kora s napadnutih dubećih stabala tijekom zime otpada i mijenja odnos potkornjaka između niša zimovanja što izravno može utjecati na uspjeh planiranih sanacija u proljeće. Ključne riječi: kora, tlo, prirodni neprijatelji, plastičnost, temperatura, sanitarna sječa |