DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 35     <-- 35 -->        PDF

prosječnog promjera na vratu korijena imaju biljke provenijencije Norveška N1 (1,19 cm), Vrijednosti promjera na vratu korijena kretale su se od 0,30 cm za provenijenciju Norveška N1, što predstavlja minimum, do 9,30 cm za provenijenciju Austrija A1, što predstavlja maksimum kada su u pitanju vrijednosti prosječnog promjera na vratu korijena.
Sa prosječnom visinom od 116,26 cm provenijencija Poljska P1 pokazuje najveću prosječnu vrijednost za svojstvo visina, dok biljke iz provenijencije Norveška N1 imaju najmanju prosječnu vrijednost za visinu koja iznosi 40,52 cm.
Sva istraživanja pokazala su analizom varijance da su prisutne statistički značajne razlike između istraživanih provenijencija, a što je potvrđeno i Duncanovim testom.
Na osnovi provedene analize, može se zaključiti da se na osnovi visine samo provenijencije Norveška N1 i Italija I1 izdvajaju u zasebne grupe, jer imaju uočljivo i daleko najmanje prosječne vrijednosti visine sadnica. Sa druge strane, što se tiče promjera na vratu korijena može se uočiti da se samo provenijencija Norveška N1 izdvaja u zasebnu skupinu sa daleko najmanjom vrijednosti srednjeg promjera.
Na temelju fenoloških promatranja utvrđeno je da postoji varijabilnost između svih provenijencija. Utvrđene su razlike u kretanju, trajanju i završetku pojedinih fenofaza. Kao početak vegetacije običnog bora u međunarodnom pokusu na Kupresu može se uzeti 26. Travanj, jer je kod tri provenijencije ovog dana počelo otvaranje pupova. Kod ostalih 12 provenijencija otvaranje pupova počelo je 3. svibnja, a 21. lipnja je zabilježeno da su biljke kod svih petnaest istraživanih provenijencija dospjele u posljednju fazu, tj, da imaju u potpunosti formirane iglice zelene boje.
Prvi rezultati fenoloških promatranja pokazuju da se ova istraživanja trebaju nastaviti, kako bi se procijenilo uspijevanje i genetska varijabilnost provenijencija, utvrdila ukupna genetska raznolikost običnog bora, te ponašanje i uspijevanje različitih provenijencija na danom lokalitetu.
Obični bor je genetski diferenciran prema ekološkim i vegetacijskim područjima, te pokazuje različite morfološke i fiziološke karakteristike iz različitih područja. Na to upućuje izdvajanje sjevernih provenijencija.
Rezultati istraživanja koji se dobiju u ranom juvenilnom stadiju su nepotpuni, često opterećeni različitim nedostatcima, te vrlo često drukačiji od onih dobivenih u kasnijim fazama, te je potrebno u kontinuitetu provoditi ovakva istraživanja.
LITERATURA
Reference
Ballian, D. 2000: Značaj rasadničke proizvodnje u cilju održanja i povećanja biodiverziteta, Seminar: Sjemensko - rasadnička proizvodnja u BiH - Aktualno stanje i perspektive, str. 81-84. Brčko.
Ballian, D., E. Mujanović, A. Čabaravdić, 2009: Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina). Šumarski list 11/12: 577-588.
Ballian, D., D. Kajba, 2011: Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti. Šumarski fakulteti Univerziteta u Sarajevu i Sveučilišta u Zagrebu, str, 25–29, Sarajevo – Zagreb-
Ballian, D., S. Šito, 2017: Analysis of differences of growth and phenology of provenances of Scots pine (Pinus sylvestris) in provenance experiment at Žepče. Biosystems Diversity, 25(3): 228–235.
Ballian D., H. Kraigher, V. Andonovski, 2017: Survival and growth of different provenances of Scots pine (Pinus sylvestris L.) in the international trial “Kupres’’. 70 Years faculty of forestry in Skopje- International Scientific Conference, “Sustainable forestry: fact or fiction? ‘’, 4-6 October 2017, str. 52, Skopje.
Eriksson, G., I. Ekberg, 2001: An Introduction to Forest Genetics. SLU Repro, str. 166, Uppsala.
Fenološki godišnjak 2016. 2017: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni hidrometeorološki zavod, Sarajevo, str. 4-6,
Giertych, M. 1976: Summary of results on Scots pine (Pinus sylvestris L,) height growth in IUFRO provenance experiments. Institute of Dendrology, str. 63 – 120, 157 – 164, Poland, Kórnik.
Giertych, M., J. Oleksyn, 1992: Studies on genetic variation in Scots pine (Pinus sylvestris L,) coordinated by IUFRO. Silvae Genetica, 41:133-143.
Jovanović, B. 2000: Dendrologija, Univerzitet u Beogradu, str. 104 – 135, Beograd.
Kramer, P.J., T. Kozlowski, 1960: Physiology of Trees, McGraw – Hill, New York.
Lojo, A., B. Balić, 2011: Prikaz površina šuma i šumskih zemljišta: Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene Druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006, do 2009, godine, str. 34 - 48, Sarajevo.
Mikić, T. 1991: Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intenzivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom, Izvještaj za period 1989 – 1990 u okviru D.C. VII., Sarajevo.
Milosavljević, R. 1977: Opšta klasifikacija tipova klime Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Beogradu, Katedra za ekologiju, Beograd.
Müller-Starck, G., P.H. Baradat, F. Bergmann, 1992: Genetic variation within European tree species. New Forests, 6: 23 – 47.
Nilsson, J.E. 1992: Growth and survival of spontaneous provenance hybrids of Pinus sylvestris. Scandinavian Journal of Forest Research, 7: 193-203.
Nilsson, J.E., E.A. Walfridsson 1995: Phenological variation among plus-tree clones of Pinus sylvestris L, in northern Sweden. Silvae Genetica, 44: 20-28.
Oleksyn, J. 1988: Report on the IUFRO – 1982 provenence experiment on Scots pine (P. sylvestris L,). Arborae Kóornickie, 33: 211–229.
Omanović, M. 2008: Biohemijska karakterizacija prirodnih populacija običnog bora (Pinus sylvestris L,) u dijelu rasprostranjenja u Bosni i Hercegovini. Magistarski rad, Sarajevo.
Pintarić, K. 2002: Šumsko–uzgojna svojstva i život važnijih vrsta drveća. Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara FBiH, str. 15 – 20, Sarajevo.
Prus–Glowacki, W., J. Oleksyn, P.B. Reich, 1998: Relation between genetic structure and susceptibility to air pollution of European Pinus sylvestris populations from a IUFRO-1982 provenance experiment. Chemosphere 36: 813-818.