DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Lausi D., 1964: Vorläufiger Überblick über die Vegetation der Triester Karstdolinen. Acta Botanica Croatica, 4: 65–71, Zagreb. Nežmah, M., I. Ljubičić, 2012: Vaskularna flora uz donji tok potoka Bliznec (sjeverozapadna Hrvatska), Agronomski glasnik, 5–6: 275–294, Zagreb.
Nikolić, T., J. Topić, 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture, 693 p., Zagreb.
Nikolić, T. (ur.), 2018: Flora Croatica Database, online (http://hirc.botanic.hr/fcd/), Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Official Gazette, 2013: Nature Protection Act 80/2013.
Official Gazette, 2013: Ordinance on Strictly Protected Species 144/2013.
Official Gazette, 2016: Ordinance on Strictly Protected Species 73/2016.
Özkan K., S. Gulsoy A. M. Mert Ozturk, B. Muys, 2010: Plant distribution-altitude and landform relationships in karstic sinkholes of Mediterranean region of Turkey, J Environ Biol, 31: 51–61, Lucknow.
Pandža, M., 2010: Flora parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska), Sum list, 1–2: 25–44, Zagreb.
Pignatti, S., 1982: Flora d’Italia 1, Edagricole, 790 p., Bologna.
Pignatti, S., 1982: Flora d’Italia 2, Edagricole, 732 p., Bologna.
Pignatti, S., 1982: Flora d’Italia 3, Edagricole, 780 p., Bologna.
Pignatti, S., P. Menegoni, S. Pietrosanti, 2005: Valori di bioindicazione delle piante vascolari della flora d’Italia, Braun-Blanquetia, 39: 1–97, Camerino.
Polli, S., 1961: Il clima delle doline del Carso triestino, Atti XVIII Congr. Geogr. It., 4–9 aprile 1961, 2: 127–135, Trieste.
Surina B., 2014: Šumska vegetacija tektonskih udolina Pihlja i Vitra iznad Vinodola (Liburnijski krš, sjeverozapadna Hrvatska), Sum list, 5–6: 259–269, Zagreb.
Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, 472 p., Zagreb.
Tutin, T. G., V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1968: Flora Europaea 2, Cambridge University Press, 469 p., Cambridge.
Tutin, T. G., V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1972: Flora Europaea 3, Cambridge University Press, 385 p., Cambridge.
Tutin, T. G., V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1976: Flora Europaea 4, Cambridge University Press, 505 p., Cambridge.
Tutin, T. G., V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1980: Flora Europaea 5, Cambridge University Press, 452 p., Cambridge.
Tutin, T. G., N. A. Burges, A. O. Chater, J. R. Edmondson, V. H., Heywood D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1993: Flora Europaea 1 (Second Edition), Cambridge University Press, 581 p., Cambridge.
Velić, I., B. Sokač, 1981: Osnovna geološka karta SFRJ, List Ogulin 1:100.000, L 33-103, Geološki zavod Zagreb 1969 – 1980, Savezni geološki zavod, Beograd.
Vrbek, M., N. Buzjak, S. Buzjak, B. Vrbek, 2010: Floristic, microclimatic, pedological and geomorphological features of the Balinovac doline on North Velebit (Croatia), in 19th World Congress of Soil Science, Soil Solutions for a Changing World, Brisbane, Australia, 1– 6 August 2010, published on DVD.
Whiteman, C. D., T. Haiden, B. Pospichal, S. Eisenbach, R. Steinacker, 2004: Minimum temperatures, diurnal temperature ranges, and temperature inversion in limestone sinkholes of different sizes and shapes, J Appl Meteorol, 43: 1224–1236, Boston.
Williams, P., 2004: Dolines, Encyclopedia of caves and karst science (ed. Gunn, J.), Fitzroy Dearborn, 304–310, London. URL 1: Geoportal DGU http://geoportal.dgu.hr/ (12. 1. 2016.).
Sažetak
Na području ponikve Sovljak smještene na Velikoj Kapeli proučavana je povezanost geomorfoloških i mikroklimatskih čimbenika te vegetacije u velikim krškim ponikvama. U radu su opisani stanišni uvjeti koji vladaju na različitim dijelovima ponikve ovisno o njenoj morfologiji. U ponikvi su izvršena geomorfološka opažanja, mikroklimatska mjerenja (temperature zraka, relativne vlažnosti i temperature rosišta) i inventarizacija flore. Za popisane biljne svojte napravljena je taksonomska analiza, analiza ekoloških indikatorskih vrijednosti prema Ellenbergu, analiza životnih oblika i flornih elemenata. Također je napravljena i analiza sličnosti staništa pomoću Sörensenovog indeksa. Ponikva je oblikovana u karbonatnim naslagama djelovanjem procesa korozije, padinskih procesa i urušavanja, a njezin je postanak bio predisponiran izrazitim tektonskim pukotinama. Proučavane padine (sjeverna i južna) i dno pružaju različite stanišne uvjete (Tab. 3), što proizlazi iz razlika u njihovoj morfologiji i mikroklimi te rezultira velikom raznolikošću vrsta na maloj udaljenosti unutar ponikve. Prisutnost temperaturne inverzije (Sl. 2) u ponikvi uvjetovala je razvoj inverzije vegetacije (Tab. 3), što je česta pojava u velikim ponikvama kao što je ponikva Sovljak. Ukupno je zabilježeno 107 svojti biljaka, od kojih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, 10 ih se nalazi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, a zabilježena su i 4 endema (Tab 2).
Ključne riječi: mikroklima, geomorfologija, flora, Ellenbergove indikatorske vrijednosti, inverzija vegetacije