DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Özbayram, A.K., 2015: Effect of different thinning intensity in beech forests in Düzce (Abstract), The 10th International Beech Symposium, Kastamonu, Turkey, 16 p. Peltola, H., J. Miina, I. Rouvinen, S. Kellomaki, 2002: Effect of early thinning on the diameter growth distribution along the stem of Scots pine, Silva Fenn, 36(4): 813-825. Pukkala, T., J. Miina, S. Kellomäki, 1998: Response to different thinning intensities in young Pinus sylvestris, Scand J Forest Res, 13(1-4): 141-150. Rytter, L., 1995: Effects of thinning on the obtainable biomass, stand density, and tree diameters of intensively grown grey alder plantations, Forest Ecol Manag, 73(1): 135-143. Rytter L, Werner M 2007: Influence of early thinning in broadleaved stands on development of remaining stems. Scandinavian Journal of Forest Research 22:198-210. doi:10.1080/ 02827580701233494 Rytter, L., L.-G Stener, 2014: Growth and thinning effects during a rotation period of hybrid aspen in southern Sweden, Scand J Forest Res, 29(8): 747-756. Savill P, Evans J, Auclair D, Falck J (1997) Plantation silviculture in Europe. Oxford University Press, UK. Saatçioğlu, F., 1971: Orman Bakımı: Meşcere yetiştirmesine ait tedbirler, İÜ. Orman Fakültesi, İstanbul. Smith, D.M., B.C. Larson, M.J. Kelty, P.M.S. Ashton, 1997: The practice of silviculture: Applied Forest Ecology, Wiley, New York. Tasissa, G., H.E. Burkhart, 1998: An application of mixed effects analysis to modeling thinning effects on stem profile of loblolly pine, Forest Ecol Manag, 103(1): 87-101. Tüfekçioğlu, A., S. Güner, F. Tilki, 2005: Thinning effects on production, root biomass and some soil properties in a young oriental beech stand in Artvin, Turkey, J Environ Biol, 26(1): 91-95. Weiskittel, A., L.S. Kenefic, R.S. Seymour, L.M. Phillips, 2009: Long-term effects of precommercial thinning on stem form, volume, and branch characteristics of red spruce and balsam fir crop trees, Silva Fenn, 43(3): 397-409. Sažetak Poljski jasen (PJ, Fraxinus angustifolia) važna je vrsta stabla zbog svojeg brzog rasta i vrijednog drva, U posljednjih pedeset godina u Turskoj nizinska prirodna sastojina PJ pretvorena je u čiste plantaže PJ, Međutim, malo se zna o utjecaju intenziteta proreda na debljinski prirast različitih dijelova debla u čistim plantažama PJ u Turskoj. Prorjeđivanje je najvažnija praksa u uzgoju sastojina listača te može rezultirati većom debljinom stabla, povećanim tehničkim obujmom, vrijednosti međuprihoda, skraćenim vremenom ophodnje i poboljšanom kvalitetom debla, Reakcija na prored može se razlikovati uzduž debla. Prored može imati izravan utjecaj na oblik i građu preostalih stabala. Budući da utjecaj proreda na debljinski prirast na različitim visinama uz deblo nije razjašnjen, potrebna su daljnja istraživanja. Cilj ovoga rada je istražiti utjecaje različitog intenziteta proreda na promjer i debljinski prirast na različitim visinama uzduž debla vladajućih i suvladajućih stabala jasena. Godine 2005., proveden je eksperiment prorjeđivanja s tri intenziteta proreda (kontrolni: 0%, umjereni: 19%, jači: 28% temeljnice uklonjeno) na plantažama PJ s gustoćom nasada 3,7x3,7 i 22 godine starosti u Adapazarı, Turska, Sedam godina nakon proreda, posječeno je ukupno 25 stabala koja predstavljaju vladajuća i suvladajuća stabla, te nakon uklanjanja grana s debla, uzeti su uzorci od oko 4-5 cm debljine s različitih visina (0,30 m, 1,30 m, 3,30 m, 5,30 m, ,,,, i 21,30) radi analize presjeka. Nakon proreda 2005, godine, prsni promjer (d1,30) bio je sličan u smislu tretiranja za suvladajuća (23,6 cm) i vladajuća stabla (27,8 cm) u preostaloj sastojini, Vrijednost d1,30 iz 2012, godine i prirast d1,30 suvladajućih stabala u umjerenom i jačem tretiranju bili su slični i veći od kontrolnih vrijednosti. Sedmogodišnji prirast d1,30 dominantnih stabala bio je sličan kontrolnom i umjerenom tretiranju te je bio 16% manji od jačeg tretiranja (6,9 cm). Najveći debljinski prirast u svim tretiranjima kod vladajućih i suvladajućih stabala pronađen je na visini od 0,30 m i 17,30 m (7,50 cm kod vladajućih i 5,63 cm kod suvladajućihs tabala). Debljinski prirast uzorkovanih stabala između 1,30 m i 13,30 m bio je sličan unutar klase. Zaključno, jači prored do 28% nije uzrokovao promjenu oblika plantažnih debla PJ, te se stoga jači prored može preporučiti za stabla PJ, Ključne riječi: poljski jasen, Fraxinus angustifolia, prorjeđivanje, oblik debla |