DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Štekavac (Haliaeetus albicilla L.)
Krunoslav Arač
Naraste u dužinu oko 90 (95) cm, s rasponom krila 190 - 240 (250) cm pa je po veličini najveći orao u Europi. Ženke su obično nešto krupnije i imaju 4,1 - 7 kg, a mužjaci 3,1 – 5,5 kg težine. Boja perja je smeđa djelomično tamnije prošarana, glava je svijetlo smeđa, primarna letna pera su tamno smeđe boje. Odrasle jedinke imaju bijeli rep. Kljun i noge su snažne i žute su boje. Spolovi se po vanjskom izgledu ne mogu razlikovati, a spolno zreli postaju prosječno u 5 godini života, odnosno u rasponu od 3-7 godina. Glasa se prodornim štektanjem, po čemu je dobio naziv. Let mu je trom sa snažnim zamasima, često jedri i po nekoliko sati. Rasprostranjen je na području Europe i Azije, na zapadu od Grenlanda do Kamčatke i Japana na istoku. U Europi gnijezdi na području sjevernog, središnjeg i istočnog dijela do Panonske nizine na jugu. Unutar Europe razlikujemo dvije subpopulacije, sjeveroistočnu i južnu (panonsku), gdje je stanarica, osim dijela populacija koje gnijezde iznad 60. paralele i koje izvan perioda gniježđenja sele. U Hrvatskoj ga susrećemo u poplavnim dolinama velikih rijeka (Drave, Dunava, Kupe i Save) i blizini šaranskih ribnjaka, a najbrojniji je na području Lonjskog polja i Kopačkog rita. Odrasle jedinke su stanarice, dok se nezrele jedinke disperzivno rasprše duž tokova velikih rijeka. U prve dvije godine života uglavnom ostaju u radijusu od 60 km, a najveće udaljavanje od gnjezdišta zabilježeno je na udaljenosti od oko 180 km. Gnijezdeću populaciju u Hrvatskoj danas čini više od 150 parova, što je više od trećine „panonske“ populacije. Do dvadesetih godina prošloga stoljeća gnijezdio se na liticama otoka Cresa. Gnijezda gradi pojedinačno u krošnjama na visokom drveću. Gnijezdi od siječnja do kraja lipnja. Gnijezdo je grubo građeno od granja i šiblja, obloženo mahovinom i travom. Promjer gnijezda je i do 180 cm, a koje s godinama nadograđivanja može isto toliko biti i visoko. Nese 2 (3) bjelkasta jaja. Na jajima sjedi ženka i mužjak 34-46 dana. Mladi ptići su čučavci, i u gnijezdo im roditelji donose hranu 70 - 90 dana. Tada postaju sposobni za let. Potpuno se osamostale u dobi od oko 4 mjeseca. Plijen love uz pomoć pandži, a najradije

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 74     <-- 74 -->        PDF

se hrane ribom (koju love u niskom letu pri površini vode), pticama i njihovim jajima (na kolonijalnim gnjezdištima čaplji, galebova…), sisavcima do veličine zeca i lisice, vodozemcima i gmazovima koje pronalazi uz poplavna područja, a često i strvinama (najčešće riba). Hranu otimaju i drugim pticama grabljivicama i galebovima.
Štekavac je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
O posebnosti ptica
Juraj Medvedović
Najveća posebnost ptica je njihov pjev. Trebalo bi pokrenuti postupak da svjetska organizacija UNESCO proglasi pjev ptica međunarodnom, nematerijalnom prirodnom baštinom.
Ptice imaju više posebnosti od ma kojih drugih životnih formacija, a to su osim njihovog pjeva, njihova ljepota, životna radost i još mnoge, od kojih navodimo najvažnije.
One imaju i dobar učinak na zdravlje ljudi, kao i neki kućni ljubimci. Za ljekoviti učinak ptica znam iz osobnog iskustva, jer su me one ponekad iz tuge “prenijele u moj svijet veselja”. Među svim živim bićima, samo su mi ptice to mogle učiniti, a čine mi to i danas. Vjerojatno one to mogu učiniti i drugim ljudima, samo oni to trebaju znati i poželjeti.
Ptice su više nego ljudi doprinijele bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta svojim sezonskim seobama na tisuće kilometara udaljenosti. U sebi i na sebi su prenosile i prenose još uvijek sjemenke i jajašca u oba smjera, pa su tako usput “rasijale” biljke i životinje.
Samo ptice mogu izdržati napore tako dalekih putovanja. Uložena energija zbunjuje  fizičare, jer je količina energije za daleka putovanja višestruko veća od energije koju primaju hranom i odmorom.
Među svim živim bićima ptice su izabrane za simbole, više nego ijedna druga životna formacija. One su bile simbol rađanja djece, jer su nekada odrasli govorili da rode donose djecu na svijet. Zamisao nije stvarna, ali