DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 74 <-- 74 --> PDF |
se hrane ribom (koju love u niskom letu pri površini vode), pticama i njihovim jajima (na kolonijalnim gnjezdištima čaplji, galebova…), sisavcima do veličine zeca i lisice, vodozemcima i gmazovima koje pronalazi uz poplavna područja, a često i strvinama (najčešće riba). Hranu otimaju i drugim pticama grabljivicama i galebovima. Štekavac je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. O posebnosti ptica Juraj Medvedović Najveća posebnost ptica je njihov pjev. Trebalo bi pokrenuti postupak da svjetska organizacija UNESCO proglasi pjev ptica međunarodnom, nematerijalnom prirodnom baštinom. Ptice imaju više posebnosti od ma kojih drugih životnih formacija, a to su osim njihovog pjeva, njihova ljepota, životna radost i još mnoge, od kojih navodimo najvažnije. One imaju i dobar učinak na zdravlje ljudi, kao i neki kućni ljubimci. Za ljekoviti učinak ptica znam iz osobnog iskustva, jer su me one ponekad iz tuge “prenijele u moj svijet veselja”. Među svim živim bićima, samo su mi ptice to mogle učiniti, a čine mi to i danas. Vjerojatno one to mogu učiniti i drugim ljudima, samo oni to trebaju znati i poželjeti. Ptice su više nego ljudi doprinijele bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta svojim sezonskim seobama na tisuće kilometara udaljenosti. U sebi i na sebi su prenosile i prenose još uvijek sjemenke i jajašca u oba smjera, pa su tako usput “rasijale” biljke i životinje. Samo ptice mogu izdržati napore tako dalekih putovanja. Uložena energija zbunjuje fizičare, jer je količina energije za daleka putovanja višestruko veća od energije koju primaju hranom i odmorom. Među svim živim bićima ptice su izabrane za simbole, više nego ijedna druga životna formacija. One su bile simbol rađanja djece, jer su nekada odrasli govorili da rode donose djecu na svijet. Zamisao nije stvarna, ali |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 75 <-- 75 --> PDF |
veliča značenje ptica za rađanje ljudi. Za kršćanske vjernike ptica je simbol Duha svetoga. Uvijek i svugdje se prikazuje u liku bijelog goluba kao što je prikazan raskriljenih krila s rasponom oko 5 metara na stropu crkve sv. Petra u Zagrebu. Ptica je i simbol besmrtnosti. Prvo biće koje je umrlo, a onda ga je prema predaji Isus Krist oživio, bila je ptica – bijela golubica. Jedino biće koje je u vatri izgorjelo, a onda oživjelo bila je ptica Fenix. Nekada su ljudi vjerovali da ptice imaju nadnaravne moći, a stari Rimljani su uveli pojam “auspicij”, što je značilo proricanje budućnosti po letu ptica. Zadivljujuće je ponašanje ptica. Najljepše se ponaša pijetao, koji se sa ženkama ne otima za hranu, već naprotiv ih doziva čim nešto nađe. Kod ptica je uvijek “damenbal”. Biraju dame, ali prvo pregledaju dom u kojeg će snijeti jaja i odgojiti mladunce. Gnijezda grade mužjaci pa pred gnijezdom pokazuju svoje vještine, a ženke dobro znaju prepoznati one prave. Lik ptice je istaknut na hrvatskoj novčanoj jedinici iako se novac zove kuna. Ptičji je pjev nadahnuće za mnoge glazbenike. U Mozartovoj “Čarobnoj fruli” važan je lik ptičar Papageno. Čajkovski je imao inspiraciju slušajući ljubavni pjev i ples ptica pa je u mašti prvo doživio “Labuđe jezero”, a mašta je bila prvi korak za ostvarenje opere i baleta. U vrijeme ilirskog pokreta, budnica počinje: “Prosto zrakom ptica leti ....”. Mnogi latinski nazivi biljnih vrsta sadrže i nazive ptica. TV emisija “Dobro jutro Hrvatska” počinje “Dobro jutro, pjevaju ptice...” U književnosti, slikarstvu, filmskoj umjetnosti – svugdje su ptice gdje se događa nešto lijepo. U Zagrebu je nekada još davno zablistao plakat “Žar ptica”, što je divna poveznica ptice i elegancije žene. Još je mnogo čudesnih svojstava ptica koja ovdje neću iznositi, jer sam ih naveo u svojoj knjizi “Ljepši život”, objavljenoj 2013. godine uz podršku Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Navedene osobine nema niti jedna druga životna formacija, stoga mislim, a bilo bi mi drago, da ptičji pjev bude proglašen izvanrednom prirodnom baštinom. Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista Branko Meštrić GOZDARSKI VESTNIK Vol. 76 • br. 9 UVODNIK Sustavnom obnovom do stabilnih i otpornih šuma (Mitja SKUDNIK) STRUČNA RASPRAVA Informacijska podrška upravljanju s divljači u Sloveniji (Tom LEVANIČ) Lipa, najvažnija vrsta drveća u šumskom području Kambreško (srednje Posočje) (Matej VUGA) |