DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 34 <-- 34 --> PDF |
REZULTATI RESULTS U Arboretumu Trsteno sada raste 317 drvenastih svojti, od čega je 233 vrsta, 8 podvrsta, 2 varijeteta, 10 križanaca i 64 kultivara (Tablica 1). Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 82 porodice. Golosjemenjače su značajno manje zastupljene, sa samo 19 svojti, a ostalo su kritosjemenjače (298 svojti). Svojti autohtonih u Hrvatskoj je 84, što je malo više od četvrtine, a među njima prevladavaju mediteranske biljke. Od egzotičnih vrsta i podvrsta, odnosno onih koje rastu isključivo izvan europskoga kontinenta, najviše je azijskih vrsta (64), zatim slijede vrste s područja Amerike (45 vrsta), Afrike (14 vrsta) i Australije (6 vrsta). Dvije vrste rastu i u Africi i u Aziji. Zamjetan je broj posebno vrijednih svojti, jedinstvenih ili vrlo rijetko prisutnih u Hrvatskoj, kao što su npr. Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don, A. karoo Hayne, Albizia amara (Roxb.) B. Boivin, Callitris preisii Miq., Casuarina cunninghamiana Miq., Persea indica (L.) Spreng., Retama sphaerocarpa Raf., Schinus weinmannifolius Engl., Vitex negundo var. heterophylla (Franch.) Rehder i dr. Arboretum se osim posebno vrijednim pojedinačnim primjercima nekih vrsta ističe i zbirkama u kojima su prisutne vrste, križanci i kultivari pojedinih rodova, kao što su zbirke različitih kultivara maslina, agruma, kultivara vinove loze, palmi, kaktusa, juka, aloja, drvenastih pelargonija i bambusa. Ugrenović (1953) u svojoj monografiji navodi 226 drvenastih svojti tada prisutnih u Arboretumu Trsteno. Usporedbom toga popisa dendroflore od prije 65 godina i sadašnjega popisa (Tablica 1) uočljiva je razmjerno velika razlika, kako u ukupnom broju drvenastih svojti, tako u njihovom sastavu. Ukupan je broj svojti tijekom 65 godina povećan s 226 na 317. Svojti koje su se tijekom toga razdoblja do danas zadržale u Arboretumu je 148, što znači da je od današnjih 317 svojti nešto manje od pola bilo u Arboretumu i prije 65 godina. Od 226 svojti prisutnih 1953. godine danas u Arboretumu nema 74 svojte, a možemo ih podijeliti u tri skupine: 1) u nas često prisutne strane vrste: Abies cephalonica Loudon, A. concolor (Gordon et Glend.) Lindl. ex Hildebr., A. pinsapo Boiss., Acacia dealbata Link, Acer negundo L., Albizia julibrissin Durazz., Buddleja davidii Franch., Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carrière, Cryptomeria japonica (Thunb. ex L. f.) D. Don, Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook., Diospyros kaki L. f., Elaeagnus angustifolia L., Ligustrum ovalifolium Hassk., Malus domestica Borkh., Morus nigra L. Musa basjoo Siebold et Zucc., Pinus brutia Ten., P. pinaster Aiton, Platycladus orientalis (L.) Franco, Populus nigra ‘Italica’, Prunus armeniaca L., P. avium (L.) L., P. domestica L., P. dulcis (Mill.) D.A. Webb, P. lusitanica L., Pyrus communis L., Ricinus communis L., Solanum pseudocapsicum L., Spiraea thunbergii Siebold ex Blume, Symphoricarpos albus (L.) S.F. Blake, Ziziphus jujuba Mill. i dr.; 2) autohtone vrste u Hrvatskoj: Arceuthobium oxycedri (DC.) M. Bieb., Capparis spinosa L., Dorycnium hirsutum (L.) Ser., Erica arborea L., Juniperus oxycedrus L., Lonicera etrusca Santi, Ruta graveolens L., Staphylea pinnata L. i Teucrium montanum L.; 3) u Hrvatskoj rijetko prisutne ili jedinstvene vrste: Acacia retinoides Schltdl., Bupleurum fruticosum L., Butia capitata (Mart.) Becc., Caesalpinia decapetala (Roth) Alston var. decapetala, Catharanthus roseus (L.) G. Don, Cephalotaxus fortunei Hook., Cinnamomum tamala (Buch.-Ham.) Nees et C.H. Eberm., Gomphocarpus fruticosus (L.) W.T. Aiton, Livistona australis (R. Br.) Mart., Phoenix sylvestris (L.) Roxb., Salvia fulgens Cav., Tecoma stans (L.) Juss. ex Kunth, Toona sinensis (A. Juss.) M. Roem., Vernicia cordata (Thunb.) Airy Shaw, V. fordii (Hemsl.) Airy Shaw i dr. U Tablici 1 prikazana je i brojnost drvenastih svojti u Arboretumu Trsteno 1998. (Kovačević 1998c) i 2007. godine (Kovačević i Šimić 2007). U navedenim radovima popis je sadržavao i nedrvenaste biljke, koje su izostavljene u ovome radu. Kovačević (1998c) navodi 317, a Kovačević i Šimić (2007) 321 drvenastu svojtu. Prema broju svojti i njihovu popisu, vidljivo je da se većina promjena koje su nastupile u Arboretumu od 1953. godine do danas već dogodila do 1998. godine. Razlike od prije 20 i prije 11 godina do danas nisu značajne ako se gleda ukupan broj svojti, ali su dijelom zastupljene različite svojte, a te su razlike rezultat propadanja nekih biljaka iz različitih razloga, sadnje novih biljaka, a katkada i pogrešne determinacije. U odnosu na popise svojti iz 1998. i 2007. godine (tablica 1) ispravljena je pogrešna determinacija sljedećih svojti (u zagradama su navedene prethodno pogrešno determinirane svojte): Acer opalus subsp. obtusatum (Willd.) Gams (A. platanoides L.), Campsis × tagliabuana ‘Mme Galen’ (C. radicans (L.) Seem.), Casuarina cunninghamiana (C. equisetifolia L.), Kerria japonica ‘Pleniflora’ (K. japonica (L.) DC.), Pinus brutia Ten. × P. halepensis Mill. (P. brutia Ten.), Populus alba L. (P. tremula L.), Schinus weinmannifolius (S. terebinthifolia Raddi), Styphnolobium japonicum (L.) Schott (Sophora davidii (Franch.) Pavol.). Sljedeće svojte nisu bile determinirane 1998. i 2007. godine, a determinirane su 2018. godine (tablica 1): Abelia × grandiflora (Rovelli ex André) Rehder, Albizia amara, Celtis sinensis Pers., Fumana thymifolia (L.) Spach ex Webb, Lavandula lanata Boiss., Ligustrum delavayanum Har., Osmanthus fragrans (Thunb.) Lour., Phillyrea angustifolia L., Prunus persica (L.) Batsch, Pyracantha angustifolia (Franch.) C.K. Schneid., Retama sphaerocarpa, Rosa banksiae ‘Alba’, Salix babylonica ‘Tortuosa’ i Westringia fruticosa (Willd.) Druce. Egzotične biljke toplih područja drugih kontinenata uglavnom su dobro prilagođene na stanišne uvjete u Arboretumu, međutim, povremeno stradaju od ekstremno niskih temperatura koje traju više dana, što se dogodilo u siječnju 2017. godine. Tada se na parteru ispred ljetnikovca smrznuo |