DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Bučar detaljno elaborira prinos kestenovog meda (Bučar 2008) napominjući da prinos ovisi o mikroklimatskim uvjetima pojedinih lokaliteta, zdravstvenom stanju šume i razmještaju pčelinjaka. Stoga medenje, kestena, a posljedično i prinos meda znatno varira od lokaliteta do lokaliteta. Općenito, prinosu kestenovog meda pogoduje toplo vrijeme s dosta vlage u zraku. U periodu 2001-2006, mjereni prinos kestenovog u selu Budičina iznosio je od 20 kg (2001. god.) do 30 kg (2003. i 2005. god.), a prosjek je iznosio 26,3 ± 3,1 kg. Međutim, u izuzetno dobrim godinama na kestenovoj paši se iz LR (Langstrot Rut) košnica, s 4 nastavaka, moglo izvrcati i do 45 kg meda (Bučar 2008). Nažalost, zbog nepovoljnog utjecaja klimatskih promjena prinos kestenovog meda se znatno smanjio.
Dostatne količine kestenovog meda, posebno onog iz ekološke proizvodnje, zbog svojih svojstava su nezaobilazan preduvjet za razvijanje apiterapijskih djelatnosti, kao zdravstvene komponente pčelarskog turizma (Franić Zr., 2017). Zanimljivo da Bartulić još prije II. svjetskog rata napominje da se gorki kestenov med upotrebljava za ishranu bolesnika koji imaju problema s plućima, grloboljom, upalom vratnih žila te hripavcem (Bartulić, 1936).
Očito jest da se vrijednost pitomog kestena ne smije promatrati isključivo kroz drvnu masu, jer opstanak, pomlađivanje i daljnji razvoj kestenovih šume mogu kroz pčelarstvo dati izuzetno veliku dodanu vrijednost. Rezultate nedavnih istraživanja vezanih uz karakterizaciju kestenovog meda te razvoj različitih aktivnosti („ekologija projekata“) zasnovanih upravo na kestenovom medu valjalo bi zasebno obraditi i prikazati.
ZAKLJUČNE PRIMJEDBE
CONCLUDING REMARQUES
Problematika apišumarstva, odnosno interakcije pčelarstva i šumarstva predmet je konstantnog interesa i multidiscipolinarnih istraživanja znanstvenika, stručnjaka i praktičara iz područja pčelarstva, šumarstva i srodnih disciplina. U međunarodnoj literaturi smatra se da su usprkos dugoj zajedničkoj povijesti pčelarstva i šumarstva, sustavni podaci i znanstvena istraživanja o njihovoj interakciji oskudni, ali se prepoznaje potencijal pčelarenje u šumama vezano uz iskorjenjivanja siromaštva, podizanja blagostanja te rast lokalnog gospodarstva.
U hrvatskoj bibliografiji o toj problematici ima znatan broj jedinica, što je prilično razumljivo, budući da se procjenjuje kako 50 - 70% meda proizvedenog u Republici Hrvatskoj dolazi sa šumskih staništa.
Glavni naglasci iz radova domaćih autora koji se odnose na apišumarstvo, a koji su obrađeni u ovom pregledu jesu kako slijedi:
• Velik broj autora naglašava važnost pčelarstva za osiguravanje usluga oprašivanja te se slažu da značaj i korist pčela za oprašivanje biljaka te održavanje i unapređivanje bioraznolikosti višestruko nadmašuje neposrednu korist od meda i ostalih pčelarskih proizvoda. No, djelovanje pčela na količinu i kvalitetu plodova šumskog drveća i bilja je još uvijek otvorena tema za daljnja istraživanja s obzirom na nove mogućnosti koje pruža suvremena tehnologija.
• Autori su složni da sječa i krčenje šuma i šikara dovodi do nazadovanja pčelarstva i nestanka šumskih pčela koje su sa šumama vezane u jednu organsku cjelinu. Pri tome se naglašava da se najbolje područje za pčelarstvo nalazi u šumskim brdovitim krajevima.
• Napredni pčelari moraju usvojiti znanja iz meteorologije i klimatologije te pravilnim agrotehničkim uvjetima pri sadnji pogodnog medonosnog bilja premostiti i dopuniti manjkave prirodne uvjete.
• Potrebno je stalno promovirati i uvoditi napredne metode pčelarstva te stalno unapređivati pčelinju pašu, pri čemu se mora voditi računa da se odabirom pogodnog medonosnog bilja minimiziraju negativni učinci klimatskih promjena na pčelarstvo. Pri odabiru medonosnog bilja, dodatnu vrijednost daju ljekovito bilje.
• Općenito, autori su složni da pošumljavanje treba biti u funkciji pčelarstva, a kod davanja preporuka za sadnju drveća naglašavaju važnost bagrema, pitomog kestena i lipa. Naime, kestenov med, koji zbog izuzetne kvalitete i izraženih antimikrobnih, antioksidacijskih i ostalih svojstava spada u najatraktivniju kategoriju uniflornih medova, je zbog deficitarnosti izuzetno tražen na međunarodnom tržištu i pruža sjajnu šansu hrvatskim pčelarima. Posljedično, kesten i kestenove šume treba promatrati ne samo kroz cijenu drvne mase već kao mogućnost stvaranja izuzetno velike dodatnu vrijednosti.
• Kod upravljanja šumama i pošumljavanja šumskog zemljišta, naglašava se važnost rubova šuma kao područja koja služe kao suncobrani i vjetrobrani pri smještaju košnica.
• Vezano uz mobilno pčelarenje, temelj uspješnog mobilnog pčelarenja su fenološke karte.
• Neki autori smatraju da šume kao zatvoreni ekosustavi pružaju mogućnost da se pobliže ispitaju genetska svojstva pčela koja u njima žive radi uzgoja što boljih matica. Također se predlažu mjere za povratak pčela medarica u njihovo prirodno stanište i oslobađenje od bolesti (posebice invazije grinjom Varroa destructor) poboljšanjem staništa kroz obogaćivanje šuma medonosnim i ljekovitim biljem. Pretpostavlja se da će pčele medarice u novim staništima (kao što su npr. uređene duplje drveća, košnice pletare postavljene na pogodnim mjestima i sl.) samoselekcijom stvoriti nove sojeve. Ipak, to bi trebalo pobliže ispitati.
• Potrebna je koordinacija rada u sektoru šumarstva i pčelarstva, kao i suradnja privatnih šumoposjednika i posjednika šumskog i poljoprivrednog zemljišta te države kao