DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 83     <-- 83 -->        PDF

vlasnice većih šumskih kompleksa. Šumska se pčelinja paša može obogatiti primjenom uobičajenih uzgojnih uređajnih i eksploatacijskih mjera. Kod prorjeđivanja ili glavnih sječa, odnosno bilo koje vrste uzgoja, od sječe bi valjalo poštedjeti medonosno drveće i grmlje, posebno divlje voće, pri čemu se naglašava važnost peludonosnog drveća.
• Mnogi autori preporučuju da se kod svake šumarije osnuje mali uzorni pčelinjak.
• Apišumarstvo - spoj šumarstva i pčelarstva, posebice u kestenovim šumama, pruža priliku za razvoj inovativnih aktivnosti i usluga koje se zasnivaju na pčelarstvu, kao što je npr. apiterapija kao zdravstveni segment pčelarskog turizma (apiturizam), a koji je i sam u Hrvatskoj tek u začetku.
Vrlo je zanimljivo da su mnogi autori, gotovo vizionarski, predvidjeli intenziviranje nepovoljnog utjecaja klimatskih promjena na pčelarstvo, a što treba konstantno istraživati znanstvenim metodama.
Vezano za gore navedeni pregled naglasaka i zaključaka u ovom radu prikazanih radova iz područja apišumarstva, možemo procijeniti da su oni u pravilu i danas aktualni i primjenjivi, iako ih je većina objavljena prije više desetljeća, a neki još i ranije. Svi su autori jedinstveni u ocjeni da u šumama treba štiti i poticati sadnju medonosne flore. Također, oni su u pravilu suglasni i u tome da međusobna interakcija šumarstva i pčelarstva donosi vrlo veliku dodanu vrijednost za obje djelatnosti, koja se u pravilu nedovoljno valorizira. Intenziviranje apišumarstva moglo bi biti značajan čimbenik razvoja nedovoljno razvijenih hrvatskih ruralnih krajeva s velikim potencijalom za zapošljavanje i samozapošljavanje
Na kraju, ovaj je pregled zanimljiv i za integralni pregled povijesti pčelarstva u Hrvatskoj, posebice u segmentu koji se odnosi na šume, a koji tek treba napisati.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENT
Zahvaljujem se Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu OPG „Franić Davorka“ i Grupi „Ekološko pčelarstvo Klinac“ iz sela Klinac na Banovini na omogućavanja korištenja njihovih arhiva i bogate pčelarske biblioteke koja sadrži dragocjene knjige i časopise iz povijesti pčelarstva u Hrvatskoj.
LITERATURA
REFERENCES
Abramović, A., 1943: Povećanje proizvodnosti drveta uzgojem stabala izvan šumskih površina. Hrvatski šumarski list br. 10-11-12:277-280.
Aizen, M . A., L. D. Harder, 2009: The Global Stock of Domesticated Honey Bees Is Growing Slower Than Agricultural Demand for Pollination. Current Biology 19(11): 915–918.
Anić M., 1942: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena s osobitim obzirom na Nezavisnu državu Hrvatsku i susjedne zemlje. Tiskara C. Albrecht (P. Acinger), Zagreb.
Anon, 1903: Bagren (akacija). Hrvatska pčela, 23(4-5):30.
Arnold, Z., 1932: Medonosno drveće i grmlje, Pčela, 13:132
Bartulić, V., 1936: Koje sve vrste meda kod nas dolaze u promet. Pčela, 17(11-12): 114-116.
Bastal V. 1946: Proizvodi animalne prirode i njihovo iskorišćavanje – Pčelarstvo. U Josip Šafar (Ur.): Šumarski priručnik II, Poljoprivredni nakladni zavod, str. 1100-1008. Zagreb.
Bobinac, J., 1898: Upliv podneblja na uspjeh pčelarenja. Hrvatska pčela 18(11-12):90-91.
Bradbear N., 2009: Bees and their role in forest livelihoods - A guide to the services provided by bees and the sustainable harvesting, processing and marketing of their products. Food and Agriculture Organization of the United Nations. Rome.
Bubalo D., M. Dražić, N. Kezić., 2002: Razvoj legla različitih ekotipova sive pčele (Apis mellifera carnica Pollmann, 1879). Agriculturae Conspectus Scientificus, 67 (3): 117-123.
Bučar M., 2008: Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva. Matica hrvatska Petrinja, Učiteljski fakultet Zagreb - podružnica Petrinja i Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva, Petrinja.
Bučar M., 2018: Medonosne biljke primorske i gorske Hrvatske. Učiteljski fakultet Zagreb – Odsjek Petrinja, Arhitekti Salopek&#8220, – Petrinja, Matica hrvatska Ogranak Petrinja, Petrinja.
Domaćinović V., 1980: Rasprostranjenost pojedinih tipova košnica u Jugoslaviji i pokušaj određivanja njihove relativne starosti. Časopis: Etnološka tribina, 10(3): 129-138.
Domaćinović V., 1989: O jednom prežitku u tradicijskom načinu gajenja pčela. Časopis: Studia ethnologica Croatica, 1(1): 129-133.
Domaćinović, V., 1999: Waldbienenzucht bei einigen südslawischen Völkern, Studia ethnologica Croatica 7/8: 193-203.
Dukić V., 1956: Pošumljavanje i pčelinja paša. Pčelarstvo, 11(3): 65-66.
European Commission DG Agriculture and Rural Development, 2013: Evaluation of measures for the apiculture sector - Final Report. Framework contract No 30-CE-0219319/00-20. Brussels.
European Commission, 2017: Agriculture and rural development- Beekeeping and honey: EU honey market situation in 2017. https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/honey/market-presentation-honey_en.pdf. Posljednji pristup: 2018-02-23.
Europski parlament, 2018: Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a (2017/2115(INI))
Franić Zd., 2017: Prilozi istraživanju povijesti pčelarstva na Banovini. U: A. Balen, B. Bučar, M. Jurić, S. Panežić, I. Rizmaul, ur.: Pčelarstvo u Petrinji 2003. – 2017. str. 33-34. Pčelarska udruga „Petrinja“, Petrinja
Franić Zr., 2017: Apiterapija - lokalni kontekst i praktična primjena kod bolesti dišnog sustava. U: A. Balen, B. Bučar, M. Jurić, S. Panežić, I. Rizmaul, ur.: Pčelarstvo u Petrinji 2003. – 2017. str. 101-105. Pčelarska udruga „Petrinja“, Petrinja.