DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Gallai, N., J.-M. Salles, J. Settele, B. E. Vaissiere, 2009: Economic valuation of the vulnerability of world agriculture with pollinator decline’, Ecological Economics, 68(3): 810–821.
Hill, D. B., T. C. Webster, 1995: Apiculture and forestry (bees and trees). Agroforestry Systems. Vol. (29(3): 313–320.
Hrvatske šume, Web: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv. Posljednji pristup: 2018-02-21.
Ingram V. J., 2014: Win-wins in forest product value chains? Academisch proefschrift, Faculteit der Maatschappij - en Gedragswetenschappen, Leiden.
Jovanović V., 1956: Fenološko proučavanje u pčelarstvu. Pčelarstvo, 11(4): 97-101.
Jujić Đ., 2017: Petrinjski pčelari i pitomi kesten. U: A. Balen, B. Bučar, M. Jurić, S. Panežić, I. Rizmaul, ur.: Pčelarstvo u Petrinji 2003. – 2017. str. 111-116. Pčelarska udruga „Petrinja“, Petrinja.
Jurinac A. E., 1885: O pčelarstvu oko Varaždina u godini 1884. Hrvatska pčela, 5:2-3 i 10-13.
Keča Lj, M. Marčeta, S. Posavec, S. Jelić Sreten, Š. Pezdevšek-Malovrh, 2017: Market Characteristics and Cluster Analysis of Non-wood Forest Products. Šumarski list, 141 (3-4): 151–162
Lephamer, J., 1935: Poboljšanje pčelinje paše. Pčela, 16(2-3):36-38.
Loc D., 1953: I opet pašarina. Pčelarstvo, 8(8):265-266.
Lončar I., 1946: Šumarstvo i pčelarstvo. Šumarski list 70(7-9): 99-106.
Momirovski, J., 1956: Kesten pitomi. Pčelarstvo, 9(4): 110-112.
NN – Narodne novine, 2009: Pravilnik o kakvoći uniflornog meda. NN 122/2009 
Perušić, A., 1944: Šuma i pčela. Tiskara Dragutin Beker, Zagreb
Perušić, A., 1948: Mobilno pčelarenje. Pčela, 58(7-8):143-152.
Perušić, A., 1961: Šuma u pčelarskoj privredi. Šumarski list, 85(1-2): 46- 50.
Perušić, A., 1961a: Oprašivanje poljoprivrednog bilja koje oprašuje pčela medarica. Agronomski glasnik: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva. 11(10-12).
Perušić, A., 1971: Važnost i korisnost pčelarstva. U: Šatović F., (ur.): Mandekićev gospodarski priručnik, godina 45. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske, Zagreb. str. 334-337.
Perušić A., 1983: Pčelarstvo. U: Šumarska enciklopedija Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 608-609, Zagreb.
Rauš Đ., J. Vukelić, Ž Španjol, 1988: Bagremova šuma kao ispaša za pčele. Šumarski list, 112(7-8): 351-359.
Roša, J., M. Dražić, D. Krakar, N. Kezić, 2006: Melisopalynogical analysis and endangerment of forest plant associations. In: Veselý J.V, Vořechovská, M., Titěra, D. (Eds). Proceedings of the Second European Conference of Apidology. EurBee: Prague (Czech Republic) 10th-16th September, p. 113.
Ruttner, F., 1988: Biogeography and Taksonomy of Honeybees. Springer-Verlag Berlin Heidlberg.
Sarnavka, R., 1943: O šumskim paužitcima i o njihovom izkorišćavanju. Hrvatski šumarski list br. 10-11-12:281-296.
Srdić, D., 1946: Važnost pčelarstva za šumarstvo. Šumarski list 1-6:55-56.
Središnja pčelarska zadruga u Zagrebu, 1943: Suradnja pčelarstva i šumarstva. Hrvatski šumarski list br. 10-11-12: 321-322.
Šimić, F., 1980: Naše medonosno bilje. Stručni priručnici Pčelarskog saveza SRH, Zagreb
Tomić I., 2005: Više od 50 posto domaćeg meda potječe iz naših šuma! Hrvatske šume 9(99): 8-10.
Tucak, Z., D. Beuk, T. Tušek, M. Periškić, M. Lolić, V. Nervo, 2015: Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske. U: Harapin, Ivica (ur.): Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji, Republika Hrvatska, 20. – 23. listopada 2015. „Veterinarski dani 2015“. Hrvatska veterinarska komora i Veterinarski fakultet u Zagrebu, str. 113-119, Zagreb.
U. S. Department of Agriculture and U.S. Department of Interior, 2015: Pollinator-Friendly Best Management Practices For Federal Lands. Web: https://www.fs.fed.us/wildflowers/pollinators/BMPs/documents/PollinatorFriendlyBMPsFederalLands05152015.pdf. Posljednji pristup: 2018-01-16.
Vlada Republike Hrvatske, 2016: Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Zagreb
Vukelić, J., 2012: Šumska vegetacija Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu prirode.
Summary
The paper presents a history of the interaction of beekeeping and forestry (apiforestry) in Croatia through an overview of scientific and professional literature and systematizes the most relevant recommendations and conclusions. Almost all authors recommend the planting of plants and trees rich in nectar and pollen as a precondition for advanced beekeeping and mitigating the adverse effects of climate change on bees. When planting and restoring forests, acacia, lime and chestnuts are especially recommended. The benefits of pollination service and biodiversity sustainment provided by bees, which at EU level is estimated at about € 1280 per bee colony, are much higher than the benefits of honey and other bee products. In Croatia, apiforestry, especially in chestnut forests, provides opportunities for the development of innovative activities and services based on beekeeping. One example is apitherapy as a health segment of beekeeping tourism. Apiforestry should continue to be a subject of multidisciplinary research and coordination, whereas cooperation between the sectors of forestry and beekeeping should be continuously improved.
Key words: forestry, beekeeping, honey plants, pollination, biodiversity