DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić i suradnici: BRANIMIR PRPIĆ: EKOLOGIJA ŠUMA I ŠUMARSTVO Nikola Pernar U izdanju Hrvatskog šumarskog društva i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (suizdavači Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije) koncem 2018. godine tiskana je knjiga BRANIMIR PRPIĆ; EKOLOGIJA ŠUMA I ŠUMARSTVO. Glavni urednik knjige je prof. dr. sc. Ivica Tikvić iz Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta, profesor ekologije šuma koju je na istom fakultetu predavao prof. dr. sc. Branimir Prpić. Urednici poglavlja u knjizi su još i prof. dr. sc. Zvonko Seletković, Branko Meštrić, dipl. ing. šum, Gordana Žnidarić, dipl. ing. šum. te akademik prof. dr. sc. Igor Anić. Kako je navedeno na njenoj početnoj stranici, knjiga je posvećena dr. sc. Branimiru Prpiću, sveučilišnom profesoru Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, cijenjenom znanstveniku i šumarskom stručnjaku, pioniru ekologije šuma u Hrvatskoj i dugogodišnjem uredniku Šumarskog lista, a poticaj za njeno pisanje i izdavanje dalo je Hrvatsko šumarsko društvo. Nakon zahvale koju glavni urednik upućuje svim dionicima procesa nastanka knjige, na početku knjige su dva predgovora. Prvi predgovor potpisuje Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, a drugi dekani Šumarskog fakulteta u godini izdanja knjige, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković i prof. dr. sc. Tibor Pentek. U njima se daje osvrt na aktivnosti prof. dr. sc. Branimira Prpića na Fakultetu, u Šumarskom društvu i općenito u znanstvenoj i stručnoj zajednici, na njegova postignuća i potrebu da se sve obilježi jednom takvom knjigom. Knjiga je strukturirana u 15 poglavlja. Nakon uvodnog (prvog) poglavlja, u komu autori daju sažeti pregled postignuća koje je Branimir Prpić ostvario tijekom svog života, prikazana je struktura knjige. Ostalih 14 poglavlja, koja sveukupno sadrže 60 potpoglavlja, razvrstano je u 5 cjelina, ili dijelova knjige. U prva tri dijela na vrlo sistematičan način prikazan je znanstveni, nastavni i stručni rad Branimira Prpića, u četvrtom ekološko-biološki monitoring šumskih ekosustava u čijem je razvoju i afirmaciji on imao ključnu ulogu, a u petom su prilozi o njemu. Prvi dio knjige u kojemu je prikazan znanstveni rad Branimira Prpića sastoji se od šest poglavlja i 40 potpoglavlja. Kao podlogu za pripremu i strukturiranje ovog dijela knjige autori su odabrali 37 Prpićevih znanstvenih i stručnih radova, razvrstanih u 6 tematskih cjelina (poglavlja). Drugo poglavlje je Odnosi šumskoga drveća i vode. Autori navode da je Prpić obradio različite teme odnosa šumskog drveća i vode te da je bio pionir hidrologije šuma u Hrvatskoj. U ovome poglavlju analitički su prikazani najvažniji Prpićevi radovi iz hidrologije šuma, posebice nizinskih šuma. Treće poglavlje je Zakorjenjivanje šumskoga drveća. Početak Prpićeva znanstvenog rada vezan je upravo za ovu temu, a istraživao je zakorjenjivanje stabala poljskog jasena, crne johe, hrasta lužnjaka i kitnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. S ovim poglavljem je relativno blisko četvrto poglavlje u kojemu su prikazana njegova istraživanja fiziološkog srašćivanja korijenja šumskog drveća, posebno na primjerima poljskog jasena i obične jele. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Peto poglavlje je Oštećenost i odumiranje stabala šumskog drveća. Prikazani su rezultati istraživanja i temeljne spoznaje o aeropoluciji šumskih ekosustava sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća, uzroka i razmjera odumiranja stabala, najviše na primjerima obične jele i hrasta lužnjaka te razvoj metoda procjene oštećenosti stabala i kriterija za doznaku oštećenih stabala. Šesto poglavlje nosi naslov Općekorisne funkcije šuma. Osamdesetih i devedesetih godina Prpić se intenzivno bavio profiliranjem kriterija za procjenu općekorisnih funkcija šuma. U ovom poglavlju daju se opisi tih kriterija za pojedine funkcije i primjeri procjene općekorisnih funkcija – prebornih, bukovih, poplavnih, sredozemnih šuma i prašuma. Sedmo poglavlje je Ekološka i biološka obilježja prašuma u Hrvatskoj. U njemu se daje prikaz prašuma u Hrvatskoj i presjek Prpićevih istraživanja prašuma, posebice na primjeru Prašnika kod Okučana, Muškog bunara na Psunju i Čorkove uvale u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Drugi dio knjige ima samo jedno poglavlje, a prikazuje Prpićev nastavni rad i predmete koje je predavao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. To su Ekologija šuma, Fitološka bioklimatologija te Uređivanje bujica i vodogradnje. Treći dio knjige ima dva poglavlja i 14 potpoglavlja, a prikazuje Prpićev stručni rad raščlambom uvodnika u Šumarskom listu, čiji je bio glavni urednik od 1970. do 2010. godine. Prpić je, kao glavni urednik i autor uvodnika obilježio pisanu povijest Šumarstva Hrvatske, prepoznavajući teme od važnosti za šumarstvo i artikulirajući stručnu i znanstvenu raspravu o njima. Od velikog broja uvodnika izabrani su samo oni koji obrađuju i danas prepoznatljive šumarske teme. U četvrtom dijelu knjige prikazan je ekološko-biološki monitoring na primjeru dugotrajnog motrenja nizinskih šuma na trajnim pokusnim plohama u Posavini, koje je osmislio Prpić i na kojima je organizirao i vodio motrenje. Ovaj njegov znanstvenoistraživački angažman s razlogom je prikazan zasebno, jer je upravo sustavno motrenje šuma pokazatelj serioznosti koja ga je krasila i koju je očitovao kao uvaženi sugovornik u nizu slučajeva kada je bio sudionik rasprava o hidrotehničkim zahvatima u području nizinskih ekosustava. U petom dijelu knjige, kroz četiri poglavlja prezentirani su prilozi o Branimiru Prpiću kao suosnivaču i članu Akademije šumarskih znanosti, prikazan je njegov životopis, tu se nalaze i slikovni prilozi vezani uz njegov znanstveni, nastavni i stručni rad te popis njegovih znanstvenih i stručnih radova. Knjiga obiluje nizom krasnih fotografija i tehnički je izvrsno uređena. Napisana je u pripovjedačkom stilu koji ju čini privlačnom za čitanje. To nije samo monografija o Branimiru Prpiću; to je homage Prpiću, priznanje njegovom doprinosu razvoju ekologije šuma, a istovremeno i diskretni prikaz razvoja ekologije šuma i njenog pozicioniranja u promišljanju gospodarenja kopnenim ekosustavima u cjelini. Treba istaći da se radi o knjizi koja traži aktivnog čitatelja, knjizi koja čitatelju predstavlja Prpića kao stručnjaka, znanstvenika i sveučilišnog profesora, ali tako da ga uvlači u kritičko promišljanje o temama koje se provlače kroz njegov život i rad, a koje su aktualne i dan-danas. Autori iznimno suptilno vode čitatelja kroz gotovo šest desetljeća Prpićevog djelovanja u struci i znanosti, uvodeći ga diskretno u ulogu aktivnog dionika propitivanja znanstvenih i stručnih tema, budeći u njemu znatiželju, samopouzdanje i spremnost na konstruktivnu raspravu o ekologiji šuma i šumarstvu, može se reći, upravo u maniri Branimira Prpića. Knjiga nema samo biografsku i bibliografsku vrijednost, nego i znanstvenu i stručnu vrijednost te je po tomu pravo osvježenje u suvremenoj šumarskoj i ekološkoj literaturi. Prof. dr. sc. Milan Glavaš: ENCIKLOPEDIJA DOMAĆEG LJEKOVITOG BILJA Dario Kremer Autor Enciklopedije je prof. dr. sc. Milan Glavaš, umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izdavač knjige je Naklada Ceres iz Zagreba, pripremu za tisak napravila je Katarina Zlatec, dok je sam tisak obavljen u Tiskari Zelina. Recenzenti su: prof. em. dr. sc. Vladimir Beus, dopisni član Akademije nauka u Bosni i Hercegovini, zatim prof. dr. sc. Josip Borošić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Dario |