DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Peto poglavlje je Oštećenost i odumiranje stabala šumskog drveća. Prikazani su rezultati istraživanja i temeljne spoznaje o aeropoluciji šumskih ekosustava sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća, uzroka i razmjera odumiranja stabala, najviše na primjerima obične jele i hrasta lužnjaka te razvoj metoda procjene oštećenosti stabala i kriterija za doznaku oštećenih stabala.
Šesto poglavlje nosi naslov Općekorisne funkcije šuma. Osamdesetih i devedesetih godina Prpić se intenzivno bavio profiliranjem kriterija za procjenu općekorisnih funkcija šuma. U ovom poglavlju daju se opisi tih kriterija za pojedine funkcije i primjeri procjene općekorisnih funkcija – prebornih, bukovih, poplavnih, sredozemnih šuma i prašuma.
Sedmo poglavlje je Ekološka i biološka obilježja prašuma u Hrvatskoj. U njemu se daje prikaz prašuma u Hrvatskoj i presjek Prpićevih istraživanja prašuma, posebice na primjeru Prašnika kod Okučana, Muškog bunara na Psunju i Čorkove uvale u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Drugi dio knjige ima samo jedno poglavlje, a prikazuje Prpićev nastavni rad i predmete koje je predavao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. To su Ekologija šuma, Fitološka bioklimatologija te Uređivanje bujica i vodogradnje.
Treći dio knjige ima dva poglavlja i 14 potpoglavlja, a prikazuje Prpićev stručni rad raščlambom uvodnika u Šumarskom listu, čiji je bio glavni urednik od 1970. do 2010. godine. Prpić je, kao glavni urednik i autor uvodnika obilježio pisanu povijest Šumarstva Hrvatske, prepoznavajući teme od važnosti za šumarstvo i artikulirajući stručnu i znanstvenu raspravu o njima. Od velikog broja uvodnika izabrani su samo oni koji obrađuju i danas prepoznatljive šumarske teme.
U četvrtom dijelu knjige prikazan je ekološko-biološki monitoring na primjeru dugotrajnog motrenja nizinskih šuma na trajnim pokusnim plohama u Posavini, koje je osmislio Prpić i na kojima je organizirao i vodio motrenje. Ovaj njegov znanstvenoistraživački angažman s razlogom je prikazan zasebno, jer je upravo sustavno motrenje šuma pokazatelj serioznosti koja ga je krasila i koju je očitovao kao uvaženi sugovornik u nizu slučajeva kada je bio sudionik rasprava o hidrotehničkim zahvatima u području ni­zinskih ekosustava.
U petom dijelu knjige, kroz četiri poglavlja prezentirani su prilozi o Branimiru Prpiću kao suosnivaču i članu Akademije šumarskih znanosti, prikazan je njegov životopis, tu se nalaze i slikovni prilozi vezani uz njegov znanstveni, nastavni i stručni rad te popis njegovih znanstvenih i stručnih radova.
Knjiga obiluje nizom krasnih fotografija i tehnički je izvrsno uređena. Napisana je u pripovjedačkom stilu koji ju čini privlačnom za čitanje. To nije samo monografija o Branimiru Prpiću; to je homage Prpiću, priznanje njegovom doprinosu razvoju ekologije šuma, a istovremeno i diskretni prikaz razvoja ekologije šuma i njenog pozicioniranja u promišljanju gospodarenja kopnenim ekosustavima u cjelini. Treba istaći da se radi o knjizi koja traži aktivnog čitatelja, knjizi koja čitatelju predstavlja Prpića kao stručnjaka, znanstvenika i sveučilišnog profesora, ali tako da ga uvlači u kritičko promišljanje o temama koje se provlače kroz njegov život i rad, a koje su aktualne i dan-danas. Autori iznimno suptilno vode čitatelja kroz gotovo šest desetljeća Prpićevog djelovanja u struci i znanosti, uvodeći ga diskretno u ulogu aktivnog dionika propitivanja znanstvenih i stručnih tema, budeći u njemu znatiželju, samopouzdanje i spremnost na konstruktivnu raspravu o ekologiji šuma i šumarstvu, može se reći, upravo u maniri Branimira Prpića. Knjiga nema samo biografsku i bibliografsku vrijednost, nego i znanstvenu i stručnu vrijednost te je po tomu pravo osvježenje u suvremenoj šumarskoj i ekološkoj literaturi.
Prof. dr. sc. Milan Glavaš: ENCIKLOPEDIJA DOMAĆEG LJEKOVITOG BILJA
Dario Kremer
Autor Enciklopedije je prof. dr. sc. Milan Glavaš, umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izdavač knjige je Naklada Ceres iz Zagreba, pripremu za tisak napravila je Katarina Zlatec, dok je sam tisak obavljen u Tiskari Zelina. Recenzenti su: prof. em. dr. sc. Vladimir Beus, dopisni član Akademije nauka u Bosni i Hercegovini, zatim prof. dr. sc. Josip Borošić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Dario