DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 93     <-- 93 -->        PDF

63. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ od 5. do 8. veljače 2019. godine održan je 63. Seminar biljne zaštite. Organizatori Seminara su Hrvatsko društvo bilje zaštite i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Pokrovitelji seminara su Ministarstvo poljoprivrede i Akademija poljoprivrednih znanosti. Seminar je sponzoriralo preko 10 firmi, a nazočio mu je velik broj agronoma i srodnih struka i priličan broj šumara, kao i inozemnih gostiju. Uobičajeni protokol svečanog otvaranja seminara vodila je predsjednica Društva prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nazočne su pozdravili i uvaženi domaći i inozemni gosti. Nakon toga dodijeljene su nagrade i priznanja. Među nagrađenim studentima bila je naša studentica Antonia Iveković, a jedini promovirani doktor znanosti iz područja zaštite bilja bio je Ivan Lukić iz Hrvatskog šumarskog instituta.
Tijekom rada Seminara održana je panel rasprava o pesticidima, predstavljeni su projekti i jedan okrugli stol na temu fitomedicine. Od ostalih izlaganja agronomi su imali 53, a šumari 14 referata. O radu Šumarske sekcije daje se poseban prikaz.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Autori i koautori referata na Šumarskoj sekciji bili su sa Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Uprave i Podružnica Hrvatskih šuma i drugih ustanova (ukupno 22), 7 ih je bilo iz Slovenije i 5 iz Bosne i Hercegovine. U dva dana rada Šumarskoj sekciji nazočilo je oko 50 sudionika. Dalje se navode bitne činjenice na koje su ukazali izlagači.
U prva dva referata izneseni su detaljni podaci o hrastovoj mrežastoj stjenici i mrazovcima na hrastu lužnjaku. Ukazano je na važnost postavljanja kartonskih prstenova za ulov mrežaste stjenice, odnosno njenih ličinki na području UŠP Vinkovci. Ljepljivi prstenovi su korišteni i za ulov ženki mrazovaca na području šumarije Repaš. Utvrđeno je da su za povećanje brojnosti mrazovaca vrlo značajan čimbenik temperaturne oscilacije na početku kretanja vegetacije.
Slijedi referat o opasnoj azijskoj strizibubi. To je karantenski organizam, čije bi širenje moglo imati katastrofalne posljedice za naše parkove, šume i okoliš. Postoje zakonski propisi za uništavanje tog štetnika. U Rugvici je uništen biljni materijal, tj. domaćini azijske strizibube, o čemu su iznijeti detaljni podaci.
Slijede četiri referata o potkornjacima. U dva je riječ o mediteranskom i drugim potkornjacima u Dalmaciji, o njihovoj brojnosti, štetama i mjerama suzbijanja. Izneseni su podaci o provedenim zaštitnim mjerama za mediteranskog potkornjaka na području park šume Marjan. U trećem referatu izneseni su podaci o namnoženju potkornjaka na području Kočevja na bukvi, smreci i jeli tijekom posljednja tri desetljeća. Ukazano je na poduzete mjere suzbijanja i na razlog zašto se ove godine očekuje velika gradacija potkornjaka. U četvrtom je riječ o azijskom ambrozijskom potkornjaku koji je u Sloveniji utvrđen 2017. godine. Taj potkornjak ima visok potencijal invazivnosti, teško ga je suzbijati, dolazi na mnogim domaćinima, ali u Sloveniji nije uočena nikakva šteta.
Kolege iz Bosne i Hercegovine upozorili su da je kod njih zdravstveno stanje šuma toliko narušeno da im prijeti potpuna devastacija. Posebno su govorili o smrekovim šumama na čije zdravstveno stanje utječu brojni abiotski i biotski čimbenici. Na kraju upućuju na zaštitne mjere u šumama Bosne i Hercegovine.
U jednom referatu bila je riječ o dva velika šumska požara na području šumarije Perušić i Gračac i poduzetim mjerama za biološku sanaciju opožarenih površina. Obnova je obavljena sadnjom crnog bora i smreke. Planira se podizanje prirodnog pomlatka, s ciljem da se u što kraćem vremenu dođe do povrata prirodne vegetacije.
Jedno izlaganje je bilo o jasenovom žarnjaku koji je u Sloveniji utvrđen 2006. godine, a uzrokuje odumiranje jasena u cijeloj državi. Izneseni su podaci o sanitarnim sječama. U drugom dijelu izlaganja ukazano je na obilno odumiranje johe 2016. godine, a koje su uzrokovale pseudogljive iz roda Phytophthora. Oboljela stabla su posjekli, a obnova sastojina je isključivo sadnjom crne johe, vrbe, hrasta i crne topole.
U dva referata govori se o patogenim gljivama. U prvom je riječ o štetnosti gljive Hymenoscyphus fraxineus na običnom i poljskom jasenu. Ta gljiva ugrožava opstanak poljskog jasena. Isti jasen napada još određeni broj štetnih gljiva. U drugom je riječ o gljivi Lecanosticta acicola koja u Sloveniji napada crni i planinski bor. Vrlo detaljno su govorili o mjerama zaštite posebice u prostorima okupljanja ljudi u prirodi, jer gljivu čovjek može nekontrolirano prenositi zaraženim borovim iglicama.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Posljenja dva referata posvećena su šumskim glodavcima (miševima i voluharicama) u šumama hrasta lužnjaka. Ukazano je na gustoću populacije, a detaljno se govorilo o načelima integralnog pristupa zaštiti šuma od sitnih glodavaca. Ukazano je na potrebu sustavnog praćenja pojave šteta i brojnosti, primjenu rodenticida, repelenata, zamki i posuda za ulov istih. Veliko značenje daje se šumsko-uzgojnim zahvatima. U posljednjem referatu se upozorava da na hrvatskom tržištu ne postoje rodenticidi za primjenu u šumarstvu. Za to je trebalo isposlovati posebnu dozvolu i uspostaviti monitoring šumskih glodavaca. Na osnovi podataka o brojnosti pristupilo se suzbijanju glodavaca na ugroženim područjima.
Zaključak
Na 63. Seminaru domaći šumari su iznijeli 9 referata, slovenski 4, a bosansko-hercegovački jedan referat. U izlaganjima su obuhvaćeni najvažniji problemi vezani za hrast lužnjak, poljski jasen, potkornjake i druge kukce, glodavce i dr. Nakon izlaganja slijedila je rasprava izlagača i slušatelja. Činjenica je da su svi sudionici dobili korisne informacije o sadašnjem i budućem stanju zaštite šuma, što ukazuje na korisnost ovakvih skupova. Važno je istaći da nazočnost inozemnih autora ukazuje na istovjetne ili slične probleme u rješavanju složenih pojava u zaštiti šuma. Zajednička suradnja će se nastaviti i u budućnosti.
51. efns 2019 ARBERLAND
Hranislav Jakovac
Domaćin ovogodišnjeg EFNS susreta europskih šumara bila je Njemačka – Bayern (službeno Slobodna Država Bavarska) na području Bavarske šume (Bayerischer Wald). To je gorje u jugoistočnom dijelu između Dunava na jugozapadu do češko-njemačke granice na sjeverozapadu, dugačko 145 km. To područje je pod šumom crnogorice, na kojemu je 1970. god. osnovan Nacionalni park bavarska šuma (NP Bayerischer Wald) na površini od 240 km2. Bavarska šuma je najveće povezano šumsko područje Srednje Europe (Njemačka-Češka-Austrija). Najveći grad je Passau, gdje se rijeke Inn i Ilz ulijevaju u Dunav. Inače, Bavarska je najveća (70.550 km2), najsnažnija i najbogatija savezna država Njemačke, posebice na području glavnog grada Münchena. Glavne gospodarske grane Bavarske šume su turizam, proizvodnja stakla (staklenih predmeta - kristal), grafita i gastronomska ponuda i to kako se naglašava, isključivo iz ekološkog uzgoja.
Sva događanja 51. EFNS-a odvijala su se u krugu nekoliko manjih gradića ovoga područja: akreditacija i informacije te polasci na ekskurzije u Zwiesel-u, svečano otvaranje JOŠKA Glasparadies u Bodenmais-u, stručna predavanja u Eisenstein-u, natjecanja na Ski-stadionu ARBER Hohenzollern, završna večer s rezultatima natjecanja i primopredajom zastave EFNS-a domaćinu 52. EFNS-a u Regenu.
Hrvatsku ekipu, koja je s tri kombija Hrvatskih šuma d.o.o. i osobnim automobilom HŠD-a krenula prema Njemačkoj, predstavljali su: Goran Bukovac, David Crnić, Andrija Crnković, Mandica Dasović, Damir Delač, Tijana Grgurić, Marija Gubić, Htanislav Jakovac, Tomislav Kranjčević, Josip Margaletić, Slavko Matić, Goran Prelac, Andreja Ribić, Silvana Skender, Herman Sušnik, Mladen Šporer, Denis Štimac, Oliver Vlainić i Neven Vukonić.
Program 51. EFNS-a bio je standardan: nedjelja 10. 2. dolazak sudionika, ponedjeljak 11. 2. ekskurzije; utorak 12. 2. ekskurzije i službeni trening natjecatelja te u večernjim satima svečano otvaranje; srijeda 13. 2. pojedinačna natjecanja klasičnim stilom i u večernjim satima stručno predavanje;