DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Stellaria nemorum, Dryopteris carthusiana i posebice prepoznatljiva Carex pendula, izostanak vrste Carex brizoides koja prevladava u stanišnom tipu E.2.1.3.
                Povezani tipovi: E.2.1.3.
                EUNIS-ov kôd: G1.21211   
                Literatura: Šapić 2012.
E.2.1.9. Šuma crne johe s močvarnim šašem (Carici acutiformis-Alnetum glutinosae Scamoni 1935) – Prema NKS-u ovomu tipu pripadaju močvarne šume crne johe u dinarskom području Like, Gorskoga kotara, Korduna i Samoborskoga gorja. Rastu na terasama i zaravnima uz gorske potoke na kojima se dulje zadržava stagnirajuća voda ili koji teku kroz kraška polja (Pazariško polje u Lici, Ličko polje u Gorskom kotaru). U njihovu se sastavu nalaze brojne higrofilne vrste iz močvarnih šuma, trščaka, rogozika, visokih šiljeva, visokih šaševa, mokrih livada i sličnih biotopa. Često nastaju sukcesijom na bivšim mokrim poljoprivrednim površinama nakon prestanka njihova korištenja.
Prepoznatljivosti tipa pridonose ova obilježja: prevlast crne johe, prisutnost običnoga jasena (Fraxinus excelsior) i vrsta koje dolaze u poplavnim i vlažnim staništima montanskoga pojasa (Cirsium oleraceum, Filipendula ulmaria, Crepis paludosa, Veratrum album i druge). Osim njih češće su vrste iz mezofilnih šuma razvijenih na susjednim obroncima. Prisutnost gorskoga jasena i mezofita ne smije nadmašiti vrste močvarnih staništa jer se onda radi o nekom tipu iz sveze Alnion incanae.
                Povezani tipovi: E.2.1.6.
                EUNIS-ov kôd: G1.411
                Literatura: NKS RH, IV. verzija 2013, Šemnički 2014, Douda i dr. 2016.
Zaključci
Conclusions
Stanišni tip 91E0* Natura 2000 značajno je zastupljen u šumskoj vegetaciji u Hrvatskoj. Kategoriziran je u 16 stanišnih tipova u čijem sastavu prevladavaju higrofiti, najčešće na mezotrofnom do eutrofnom tlu. Na razini EU-a proglašen je priroritetnim (ugroženim) stanišnim tipom, time i u Hrvatskoj.
Njegovo istraživanje i trajno praćenje stanja od vitalne je važnosti za njegov opstanak. On je izravno povezan s postupcima koje u ovom stanišnom tipu poduzimamo. Sve radnje koje u njemu moramo poduzeti, trebaju se provesti tako da se i dalje osigura učestalost plavljenja i postojeća razina podzemne vode; to su preduvjeti za opstanak tih šuma. Prilikom provedbe neophodnih meliorativnih, infrastrukturnih i građevinskih zahvata, nužna je izrada vjerodostojne multidisciplinarne studije kojom će se dokazati da ti zahvati nemaju negativan utjecaj i moguće posljedice na šumsko stanište i sastojine.
Iskustva su zapadnih zemalja pokazala da se mora izbjeći fragmentacija velikih šumskih kompleksa, premda taj tip pokazuje relativno visoku sposobnost oporavka. Odgovarajućim i pravodobnim postupcima (u njih ubrajamo gospodarenje šumama) treba onemogućiti invazivne vrste, a ne unositi alohtone vrste na štetu prirodnih šuma. U gospodarenju tim osjetljivim stanišnim tipovima treba osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, uz uspostavu sustavnoga praćenja njihova stanja.
Zaključno se može reći da je očuvanje i upravaljanje ovim stanišnim tipovima vrlo složeno. Mora se u prvom redu dobro poznavati njihov sastav i funkcioniranje, jer samo znanjem, odgovornošću i odgovarajućim postupcima možemo odgovoriti složenim zahtjevima njihova očuvanja i upravljanja njima. Dragocjena je spoznaja da ta staništa obiluju velikim brojem ekoloških niša na malom prostoru, a to osigurava životni prostor velikomu broju biljnih i životinjskih vrsta. Osim toga, moramo uvijek voditi računa o tome da se većina aluvijalnih šuma uključenih u stanišni tip 91E0* nalazi u ljudskim zajednicama ili u djelokrugu ljudske aktivnosti pa je njihovo očuvanje odraz naše svijesti i učinkovitosti upravljanja prirodom.
Literatura
References
Anić, I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 197 str.
Baričević, D., 1998: Ekološko-vegetacijske značajke šume Žutica. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 154 str.
Douda, J., et al., 2016: Vegetation classification and biogeography of European floodplain forests and alder carrs. Applied Vegetation Science, 19: 147–163.
Državni zavod za zaštitu prirode, 2013: J. Vukelić, I. Šapić, Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti vrsta u Hrvatskoj – 91E0 ALUVIJALNE ŠUME /Aluvijalne šume s Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae). Zagreb, 13 str.
Državni zavod za zaštitu prirode, 2014: Nacionalna klasifikacija staništa RH, IV. dopunjena verzija. Zagreb, 157 str.
EEA 2019: European Nature Information System (http://eunis.eea.europa.eu).
European Commission, DG Enviroment, 2013: Interpretation Manual of European Union Habitats, EUR 28.
Glavač, V., 1959: O šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae ass. nova). Šumarski list, LXXXIII (1–3): 39–45.
Glavač, V., 1960: Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 141 str.