DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Vidra, Euroazijska vidra (Lutra lutra L.)
Krunoslav Arač
U svijetu živi 13 vrsta vidri. Pripadaju redu zvjeri (Carnivora), porodici kuna (Mustelidae). Vidra je najveća europska kuna, Tijelo joj je vitko i dugo, noge su kratke, rep je dug i mišićav. Ukupna dužina tijela kod mužjaka iznosi od 100 do 135 cm (od čega na rep otpada 40-50 cm), a težina mu je od 8 do 11 (14) kg. Ženke imaju ukupnu dužina tijela od 90 do 125 cm (od čega na rep otpada 35-45 cm) i težinu od 5 do 7 kg. Dužina prednjeg stopala je 6-6,5 cm, a stražnjeg 6-9 cm, dok im je širina 5,5 do 6 cm, a među prstima nalaze se plivajuće kožice. Glava je spljoštena s crnom njuškom, dugim (i do 25 cm) brkovima, malim očima i kratkim uškama. Dlake su priljubljene uz tijelo, tamno smeđe, kratke, na trbuhu bijelo sive, pri korijenu svjetlije i mekše. Vrlo gusto krzno čini oko 50 000- 60 000 dlaka/cm(za usporedbu ljudske kose ima 300/cm). Aktivna je uglavnom u sumrak i noću, pa dan provodi u brlogu pod zemljom ili u privremenom skloništu iznad zemlje (u trski ili šašu, među korijenjem drveća s kojeg je isprana zemlja uz rub vode). Savršeno se je prilagodila životu u i uz vodu. Brzo pliva (i do 15 km/h), može plivati u svim smjerovima, bočno i na leđima. Najbolje pliva od svih kopnenih zvijeri. Dugo roni (10-40 sekundi) i do dubine od 15 metara. Osjetila su vrlo istančana, izvrsno vidi, čuje i njuši. U uvjetima slabe svjetlosti pod vodom oslanja se i na osjet dodira uz pomoću brkova. Kada na kopnu osjeti opasnost koja bi je ugrozila nastoji je izbjeći što bržim bijegom u vodu. Kretanje na kopnu zbog kratkih nogu nalikuje više na gmizanje nego na hodanje, ali je poprilično brzo. Hrani se uglavnom ribom (60 – 80 %), te rakovima, školjkama, žabama, pticama, vodenim kukcima, vodenim voluharicama i drugim sitnim sisavcima. Manji plijen pojede odmah, a veći donosi i jede na kamenju koje je okruženo vodom, drveću koje je palo u vodu, rijetko jede na obali. Glasa se rijetko, kratkim prodornim zviždukom, cvrčanjem, režanjem ili pištanjem. Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi, osim Islanda, Sardinije, Korzike i Baleara, te na području sjeverozapadne Afrike, sjeverne i srednje Azije. Vezan je uz vodena područja, a najviše voli rijeke i potoke koji su duž obala obrasli sa šumom, ali i jezera, ribnjake i mora. Živi usamljeno, za vrijeme parenja se udružuju mužjak i ženka kada i zajednički love, a ženke ili više njih žive određeno vrijeme do osamostaljenja zajedno s mladuncima. Spolno su zrele tijekom treće godine života. Parenje traje tijekom cijele godine, a najčešće se odvija tijekom mjeseca veljače i ožujka. Nakon devet tjedana okoti 2 mladunca, rjeđe 3 (4) mladunca koji su slijepi oko mjesec dana. Mladunci sišu 7-8 tjedana, a osamostale se za 6-9 mjeseci kada se odlaze izboriti za vlastiti teritorij. Kad zauzmu svoj teritorij mužjaci ga obilježavaju uz pomoć izmeta i svijetložutih do tamnosmeđih želatinoznih izlučevina intenzivnog mirisa.
Vidra je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.