DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Zapisnik 1. Sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2019. godine koja je održana 26. travnja 2019. godine s početkom u 11:00 sati u šumariji Koprivnica, UŠP Koprivnica Damir Delač Sjednica je održana u sklopu dvodnevnog posjeta, 26. i 27. travnja 2019. godine Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, UŠP Koprivnica i HŠD-u ogranku Koprivnica sa sljedećim programom: Petak 26. travnja: 10:00, okupljanje u šumariji Koprivnica 11:00 – 13:15, 1. sjednica UO HŠD-a 2019. godine 13:15 – 13:30, prezentacija Zvonimira Ištvana „145 godina od osnutka Đurđevačke imovne općine“ 15:00 – 17:00, obilazak grada Koprivnice 17:00 – 18:00, odlazak do šumarije Đurđevac 18:00 – 18:30, svečano otkrivanje spomen-ploče Ivanu Šavoru na šumariji Đurđevac Subota 27. travnja: 9:00 – 10:30, promocija knjige Ivana Hodića „Šumarija Đurđevac“ i svečano otkrivanje spomen-ploče Oskaru Piškoriću na Lovačkom domu Peski 11:00 , obilazak Đurđevca i prigodne manifestacije povodom Dana grada 15:00, službeni završetak sjednice. 1. sjednica UO HŠD-a 2019. godine započeta je u 11:00 u dvorani šumarije Koprivnica Nazočni: Akademik Igor Anić, Emil Balint, dipl. ing., mr. sc. Boris Belamarić, Igor Vrbanić, dipl. ing. (umjesto Marija Bošnjaka, dipl. ing.), mr. spec. Mandica Dasović, mr. sc. Josip Dundović, Goran Gobac, dipl. ing., mr. sc. Ivan Grginčić, Marina Juratović, dipl. ing., Ivan Krajačić, dipl. ing., Daniela Kučinić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Damir Nuić, dipl. ing., Martina Pavičić, dipl. ing., dr. sc. Sanja Perić, Davor Prnjak, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Davor Topolnjak, dipl. ing. Ivo Šarić, dipl. ing. (umjesto Ante Taraša, dipl. ing.), Oliver Vlainić, dipl. ing., doc. dr. sc. Dinko Vusić, Silvija Zec, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić i mr. sc. Damir Delač Ispričani: Mario Bošnjak, dipl. ing., prof. dr. sc. Ružica Lučić Beljo, Goran Bukovac, dipl. ing., prof. dr. sc. Milan Glavaš, mr. sc. Petar Jurjević, Čedomir Križmanić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Krasnodar Sabljić, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ante Taraš, dipl. ing., Dražen Zvirotić, dipl. ing., Herman Sušnik, dipl. ing. i Biserka Marković, dipl. oec. Gosti: Krunoslav Jakupčić, dipl. ing., Mirko Kovačev, dipl. ing., Branko Meštrić, dipl. ing. i djelatnici UŠP Koprivnica. Predsjednik Oliver Vlainić, pozdravio je skup, zahvalio se na odazivu, a posebice je pozdravio gosta, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Krunoslava Jakupčića te domaćine na čelu s voditeljem UŠP Koprivnica Mirkom Kovačevim, predsjednicom Ogranka Koprivnica Marinom Juratović i upraviteljem šumarije Koprivnica Davorinom Rodekom. Predsjednica ogranka Koprivnica Marina Juratović pozdravila je sve nazočne i upoznala ih s detaljima programa. Voditelj UŠP Koprivnica Mirko Kovačev pozdravivši skup ukratko je predstavio Upravu šuma Podružnicu Koprivnica. Kako je od 33 člana Upravnog odbora nazočno njih 24-ero, predsjednik Oliver Vlainić utvrdio je kvorum, zatim predložio na usvajanje sljedeći |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Dnevni red: 1. Ovjerovljenje zapisnika Redovite sjednice Skupštine HŠD-a 2018. godine, 3. sjednice UO HŠD-a 2018. godine (zapisnici su objavljeni u ŠL 1-2/2019.), 1. Elektroničke sjednice UO HŠD-a 2019. godine i 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2019. godine (zapisnici su u prilogu Poziva), 2. Obavijesti i Aktualna problematika, 3. Šumarski list i ostale publikacije, 4. Rasprava po izvješćima i zaključci, 5. Pitanja i prijedlozi, koji je jednoglasno usvojen. Ad. 1. Ovjerovljenje zapisnika Redovite sjednice Skupštine HŠD-a 2018. godine, 3. sjednice UO HŠD-a 2018. godine, 1. Elektroničke sjednice UO HŠD-a 2019. godine i 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2019. godine. Svi zapisnici jednoglasno su usvojeni. Ad. 2. Obavijesti i Aktualna problematika • Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić pripremio je izlaganje o aktualnostima u poduzeću. Nakon donošenja plana za 2019. godinu glavni ciljevi Hrvatskih šuma d. o. o. su ostvarenje radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima s 558 mil. kuna i etata od 5,2 mil. m3. Kao jedan od podciljeva je svakako informatizacija poduzeća i poslovnih procesa. Zatim, zadatak je poboljšati upravljanje nekretninama i drugim tzv. sporednim djelatnostima, po uzoru na austrijske državne šume koje preko 50 % prihoda ostvaruju kroz djelatnosti koje nisu izravno povezane s prodajom sirovine. Osvrnuo se na prodaju drvne sječke i raskidanju ugovora o isporuci sklopljenim od 2010. do 2016. godine. Ugovori su raskinuti s tvrtkama koje, unatoč tome što su im se produživali rokovi nisu dostavile uporabne dozvole za svoje kogeneracije. Te tvrtke bile su u raznim razinama dovršenosti na desetke milijune € vrijednih projekata. Kako tvrtka HŠ ne bi snosila krivnju za propast tih investicija, raspisan je Javni poziv za natječaj za isporuku sirovine. Od 23 tvrtke koje su se javile, njih 9 je zadovoljilo uvjete. Uskoro će se za ostale ponovno raspisati Javni poziv. Vode se pregovori oko povećanja cijena drvne sječke. Do sada su te cijene, koje su putem Ugovora naslijedili, bile 270 kn ili 36 €/tona. Primjerice, u Austriji ta je cijena 90 €/tona, a u Italiji 70 €/tona. Očito je da je ta cijena neodrživa i mora se pregovarati o novoj cijeni. Napominje da 25 tvrtki imaju aktivne ugovore s definiranom cijenom od tih 270 kn/tona. Hrvatske šume jednostavno nisu mogle tim 9 tvrtki, koje su zadovoljile uvjete, ponuditi robu po toj cijeni i krenulo se u pregovore o povećanju cijene. Istovremeno, kako bi što učinkovitije koristili energetske potencijale šume investiralo se u nabavu novih iverača te žičara koje bi trebale zamijeniti radnu snagu, koja u šumarstvu sve više nedostaje. U tijeku je sređivanje imovinsko pravnih odnosa na bespravno izgrađenim objektima na državnom šumskom zemljištu. U tijeku su osobno uvjetovani otkazi ugovora o radu za 163 osobe. Osnivaju se novi rasadnici, pa je tako nedavno otvoren rasadnik Drnje kapaciteta 3 milijuna kontejnerskih sadnica, koji bi trebao zadovoljiti vlastite potrebe, ali i potrebe vanjskog tržišta. Obavlja se revizija površina državnog šumskog zemljišta koje je dano u najam za ispašu stoke, posebice u UŠP Split i Gospić. Iste su površine upisane u ARKOD i za njih su ubirani poticaji, a Hrvatske šume d. o. o. za to nisu dobivale nikakvu naknadu. U tijeku je izrada Pravilnika o plaćama i nagrađivanju. Tvrtka treba nagraditi izvanredan trud i uspjehe nekih zaposlenika koji to zaslužuju. Nažalost postoje i radnici, istina u manjem broju, čijim radom nikako nisu zadovoljni. Svjedoci smo masovnog sušenja jasenovih sastojina. Od Karlovca pa do ušća Une u Savu pojava sušenja je najizraženija. Znanost i struka moraju pod hitno naći rješenje što učiniti na tim staništima. Osvrnuvši se na učestale napade (Zeleni odred) na Hrvatske šume d. o. o. zbog „prekomjernih“ sječa ukazao je na izvješće Eurostata, po kojemu je Hrvatska u posljednjih 25 godina povećala šumovitost za 17 % i jedino je Italija u EU povećala šumovitost više od Hrvatske. Razne udruge, za koje se samo može naslutiti kakvi su im ciljevi, svakodnevno dezinformiraju našu javnost. Posebice se ovom prigodom zahvalio prof. Stjepanu Mikcu sa Šumarskog fakulteta, koji je u više navrata pomogao u komunikaciji s javnošću. S druge strane, Hrvatske šume su se ponekad osjećale usamljeno u obrani od takvih napada. Zbog neargumentiranog „blaćenja“ tvrtke podnijete su sudske tužbe protiv nekih institucija. Osvrnuvši se na cijene drvnih sortimenata Jakupčić je zaključio da je cijena hrasta lužnjaka u zadnjih godinu dana podignuta 20 % , kitnjaka 10 %, a bukve 5 %. Cijenu crnogorice zbog velikih vjetroizvala koje su zahvatile smrekove sastojine u Europi (najnovije u Italiji) i s tim u vezi veliku ponudu na tržištu nije se moglo povisiti. Podiže se cijena drvne sječke. Bitno je da se postepeno mijenja netržišne odnose prodaje drvnih sortimenata, pa se tako o cijenama s drvoprerađivačima pregovara dva puta godišnje, za što vjeruje da je jedan prijelaz ka tržišnoj prodaji. • Oliver Vlainić izvijestio je o Alpe-Adria natjecanju koje je održano 25.-27. siječnja 2019. u Italiji, Južni Tirol. Detaljnije izvješće najavio je u Šumarskom listu 5-6/2019. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 93 <-- 93 --> PDF |
šumi prijave nadležnim službama i institucijama: policiji, šumarskoj inspekciji, lovnoj inspekciji, državnom odvjetništvu te Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Ad. 5. Pitanja i prijedlozi Pristigle su zamolbe za financijskom pomoći aktivnostima ogranaka i to iz ogranka Nova Gradiška za snimanje promidžbenog filma o prašumi „Prašnik“ i iz ogranka Našice za tiskanje knjižica o povijesti šumarstvu u Donjoj Motičini. Upravni odbor odobrio je financijsku pomoć od po 2.000 kn za svaki ogranak. Predsjednik Oliver Vlainić zaključio je sjednicu u 13,00 sati nakon čega su uslijedila događanja po Programu 1. sjednice 2019. godine. Ta događanja bit će opisana u Šumarskom listu 7-8/2019. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 90 <-- 90 --> PDF |
• Damir Delač izvijestio je o 51. EFNS natjecanju koje je održano od 10. do 16. veljače u Arberlandu u Bavarskoj, o kojemu je kolega Hranislav Jakovac pisao u Šumarskom listu 3-4/2019. godine. • Damir Delač ujedno je izvijestio o svečanom obilježavanju Dana inženjera republike Hrvatske koje je Hrvatski inženjerski savez (HIS) organizirao 22. veljače na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Nakon što su domaćin dekan prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i Predsjednik Akademije tehničkih znanosti prof. dr. sc. Vladimir Andročec, suorganizator skupa, predstavili svoje institucije iznesena su pozivna predavanja: „Inovacije kao 3. misija Sveučilišta“ - prof. sr. sc. Miljenko Šimpraga, redoviti profesor Veterinarskoga fakulteta, Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije. „Trebaju li Hrvatskoj ovlašteni tehnički inženjeri“ - prof. dr. sc. Bruno Zelić, Predsjednik vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu: „Inženjerstvo i regulirane profesije na primjeru građevinske struke“ - Zdravko Jurčec, dipl. ing., Predsjednik društva građevinskih inženjera Zagreba. Kao član Upravnog odbora HIS-a Damir Delač izvijestio je kako je uspješno završen evaluacijski proces na Šumarskom fakultetu koji je u ime FEANI-a, Europske udruge inženjera koja danas okuplja preko 500 tisuća inženjera, vodio HIS. Time su završeni studenti svih smjerova Šumarskog fakulteta stekli akreditaciju za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada EU. • 15. ožujka na Šumarskom fakultetu u Zagrebu održana je promocije knjige „Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja“ autora prof. dr. sc. Milana Glavaša. Detaljnije izvješće objavljeno je u Šumarskom listu 3-4/2019 o čemu je ukratko izvijestio Branko Meštrić. • Od 15. do 17. ožujka u Lipovljanima su održani „Dani Josipa Kozarca“ o kojima je izvijestio Ivan Krajačić. Uz niz zanimljivih predavanja koja su u čast Kozarcu pripremili predstavnici Filozofskih fakulteta u Osijeku i Zagrebu održana je i prezentacija izložbe „Šuma okom šumara“. • Silvija Zec izvijestila je o sjednici Saborskog odbora za poljoprivredu održanoj 21. ožujka u Lipovljanima s temom šumska i poljoprivredna biomasa. Nadovezala se na učestale napade pojedinih udruga i medija na šumarsku struku i potrebi za odgovorom struke na sve te napade. Isto tako treba djelovati preventivno vršeći promidžbu šumarske struke, kako kroz medije, tako i kroz razne manifestacije, okrugle stolove, dane otvorenih vrata i sl. • 19. ožujka u Gradskoj skupštini u Zagrebu održana je tematska sjednica o gospodarenju šumama na Medvednici na kojoj je u ime HŠD-a sudjelovao Oliver Vlainić. • 5. travnja, Drnje – otvorenje pogona UŠP Koprivnica za proizvodnju kontejnerskih sadnica o čemu je izvijestio Mirko Kovačev. • 9. travnja, Zagreb, Matica hrvatska – svečana skupština povodom 50. godina Hrvatskoga ekološkog društva na kojoj su sudjelovali i članovi HŠD-a. • 16. travnja 2019. godine u Dvorani Fritz Jahr, Zagrebačka podružnica Hrvatskog bioetičkog društva i Suradnički krug studenata Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, organizirali su tribinu pod naslovom „Koliko znamo o gospodarenju šumama?“. Pitanje gospodarenja šumama, odnosno problematika prekomjerne sječe šumskih površina u posljednje vrijeme intenzivno puni domaći medijski prostor, izazivajući veliku pozornost i potičući polemike, pritom otvarajući razna bioetička pitanja. Koliko zapravo znamo o gospodarenju šumama? Čime se šumari i nadležne institucije točno i na koji način bave, koji se izazovi pritom nameću te kako gospodarenje šumama utječe na biotičku ravnotežu planete, a samim time i na zdravlje čovjeka i ostalih živih bića, neka su od aktualnih pitanja na koja se nastojalo odgovoriti kroz ovu tribinu. Izlagači su bili: Antun Alegro mlađi (Prirodoslovno-matematički fakultet), Vesna Grgić (Zeleni odred), Mirela Holy (Veleučilište »VERN«), Stjepan Mikac (Hrvatsko šumarsko društvo), Marina Popijač (Park prirode Medvednica), Ivan Šimić (Živi zid) i Krešimir Žagar (Hrvatske šume d.o.o.). • Oliver Vlainić osvrnuo se na strukturu Upravnog odbora HŠD-a, tj. na predstavnike institucija. Iako većinu Upravnog odbora HŠD-a čine zaposlenici Hrvatskih šuma d. o .o. ova tvrtka nema službenog predstavnika. S obzirom na veličinu i značenje ove tvrtke, bilo bi logično da i njen službeni predstavnik bude član Upravnog odbora HŠD-a. Isto tako u Upravnom odboru HŠD-a nemamo predstavnika privatnih šumovlasnika. S obzirom da privatne šume danas čine 24 % ukupne površine i na problematiku ovog sektora, misli da bi u dogledno vrijeme trebalo uključiti i njihovog predstavnika u naš Upravni odbor. Iskazao je potrebu za proširenjem Upravnog odbora s predstavnikom novoformiranog Državnog inspektorata iz kvote šumara. To su prijedlozi o kojima trebamo raspraviti do ovogodišnje Redovite sjednice Skupštine. • Mandica Dasović podržala je ovaj prijedlog uz primjedbu da bi predstavnici institucija na sjednicama trebali izvještavati o aktualnostima i događanjima u instituciji koju predstavljaju. • Oliver Vlainić osvrnuo se na učestale napade na šumarstvo. Kako se većinom oni temelje na nepoznavanju osnovnih nnačela gospodarenja šumom, predlaže da se gospodarenja šumama uvrsti kroz predmet poznavanje prirode u Kurikulumu osnovnoškolskog obrazovanja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 91 <-- 91 --> PDF |
• Akademik Igor Anić iskazao je bojazan da je za to sada prekasno. E-savjetovanja o osnovnoškolskom kurikulumu su završena i misli da sada više nije moguće bilo što izmijeniti. On je osobno dao negativnu recenziju na program prirode i društva, navevši kako on sadrži gomilu nepotrebnih podataka, a nema bitnih sadržaja o kojima i mi sada raspravljamo. • Akademik Slavko Matić osvrnuo se na medijske napise o stanju naših šuma, posebice o park- šumi Marjan i problemu potkornjaka. Potkornjaci su dio ekosustava naših šuma i svoditi problematiku samo na njih nije dobro. Borovi u park-šumi Marjan izvršili su svoju pionirsku ulogu i pripremili su stanište za povratak autohtone bjelogorice. Zbog izostanka redovitog gospodarenja borova stabla su prezrela i fiziološki oslabljena te predstavljaju dobar medij za razvoj sekundarnih štetnika, u ovom slučaju potkornjaka. • Dr. sc. Vlado Topić izvijestio je o događanjima vezanim za problematiku park-šume Marjan. Na tu temu sudjelovao je na sjednicama Gradskog vijeća grada Splita. Formirano je povjerenstvo u kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Ivica Tikvić i prof. dr. sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta te dr. sc. Milan Pernek sa Šumarskog instituta, dr. sc. Lukrecija Butorac s Instituta za jadranske kulture i dr. sc. Vlado Topić. Na Marjanu nekada je bila šuma hrasta crnike koja je uništena i nakon toga obavljana su pošumljavanja alepskim borom, s ciljem da se sačuva tlo. Pošumljavanja su obavljana od 1884. do 1940. godine sa 6-8 tis. biljaka po hektaru. Nakon toga izostali su šumskouzgojni radovi. Godine 1964. šuma je proglašena zaštićenim objektom prirode, a 1970. godine napravljen je prvi Program gospodarenja koji je propisao šumskouzgojne radove. Izrađena je i Studija gospodarenja koja je propisala da šumom gospodari inženjer šumarstva. S ciljem praćenja šumskouzgojnih radova formirane su trajne plohe. Predviđen je i rasadnik za potrebe pošumljavanja park-šume. U praksi ništa od toga nije napravljeno. Danas je ta šuma stara od 80 do 130 godina sa stablima, koja zbog gustoće sadnje i kasnijeg izostanaka šumskouzgojnih radova imaju slabo razvijene krošnje. • Prof. Ivica Tikvić nadovezao se kako se planira izraditi novi Program za sanaciju Marjana za koji je on predložio da u njemu sudjeluju predstavnici šumarskih znanstvenih i stručnih institucija. Nažalost u Splitu su glede Marjana sukobljene sve političke opcije. Istaknuo je kao dobar primjer urbanog šumarstva radove parkovne infrastrukture koje je Društvo Marjan napravilo prije stotinjak godina. • Dr. sc. Sanja Perić ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta rekla je kako je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, prije mjesec dana od HŠI zatražio da napravi prijedlog programa sanacije. Taj prijedlog dostavljen im je na vrijeme. Razlog zašto o tome prijedlogu nije bilo govora na Skupštini grada Splita njoj to nije poznato. • Vlado Topić naglasio je problem što nadležni za upravljanje park-šumom Marjan nisu poštivali proceduru da se formira stručno tijelo od predstavnika svih šumarskih institucija koje će koordinirati radovima, a oni će po potrebi uključivati eksperte za pojedina područja. Razne udruge mogu biti uključene u problematiku, ali ne na način da one diktiraju što će se raditi i koje vrste drveća će se saditi. Te radove mora napraviti struka u skladu s programom sanacije. • Davor Prnjak, kao djelatnik Ministarstva poljoprivrede, rekao je kako je u park-šumi Marjan problem upravljačka struktura. Usporedio je stanje u park-šumi Golubinjak u kojoj gospodare Hrvatske šume d. o. o. i tamo nema nikakvih problema za razliku od park-šume Marjan, gdje se ne zna tko u stvari njome gospodari. • Akademik Igor Anić iznio je dva akutna problema koja su postavljena pred šumarsku struku. Prvo je najava Fakulteta za agrobiotehničke znanosti Sveučilišta u Osijeku pokretanja novog smjera, studija šumarstva. Taj postupak je u tijeku, a doznao je da program toga studija pišu dva profesora agronomije sa Sveučilišta u Osijeku i jedan doktor šumarstva s Instituta u Novom Sadu. Rektor Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac izjavio je u „Glasu Slavonije“ da Fakultet za agrobiotehničke znanosti Sveučilišta u Osijeku pokreće studij šumarstva i zaštite prirode jedinstven u Hrvatskoj. On navodi da se studij pokreće radi zadovoljenja potreba tržišta rada i bolje zaposlivosti diplomiranih inženjera. Rektor Guberac nadalje ocjenjuje potrebu za osnivanjem novog studija šumarstva radi vođenja stručne brige o hrastovim šumama, čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna. Akademik Anić poslao je demanti u „Glas Slavonije“ navodeći da 120 godina postoji studij šumarstva u Hrvatskoj i 120 godina se na tom studiju predaju teme iz zaštite prirode, a predmet Zaštita prirode predaje se od 1980. godine. Mi, kao do sada, nismo vodili stručnu brigu, a od 1765. godine šumarska struka stvorila je hrastove šume o kojima on sada priča. Nadalje, na birou za zapošljavanje danas imamo 85 nezaposlenih inženjera šumarstva. Potrebu za zapošljavanje novih inženjera šumarstva nije iskazala niti jedna naša županija, tako da tvrdnja o potrebama tržišta rada „ne drži vodu“. Rektor Guberac navodi da za takav studij ima podršku struke. Ovo nije demantirao, jer je čekao današnji skup da se o tome očitujemo. Stoga predlaže da na današnjoj sjednici UO HŠD-a zauzmemo stav o tome treba li Hrvatskoj treba novi studij šumarstva, ili više njih. Poziva i druge šumarske institucije da se o tome očituju. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Drugo, to je medijska hajka poglavito na Hrvatske šume d. o. o., ali i na cijeli šumarski sektor gdje se spominju pojmovi kao „zločinačka organizacija“, opća devastacija šuma i sl. Pozivam današnji skup, ali ponovno i cijeli šumarski sektor da o tome iznesemo svoj stav i javno priopćenje. • Silvija Zec iskazala je potrebu za zajedničkim preventivnim djelovanjem, kako bi izbjegli sve te neželjene posljedice. Najavila je održavanje 2. konferencije ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije od 17. do 20. listopada u hotelskom naselju Solaris u Šibeniku. Nada se da će se i na toj konferenciji raspraviti o aktualnim problemima naše struke. Izvijestila je i o proširenju i adaptaciji poslovnih prostora Komore. • Josip Margaletić, prodekan Šumarskog fakulteta, izvijestio je o aktivnostima Fakulteta kako bi povećali interes za upis na Fakultet. Izravno je kontaktirano preko 6 tisuća maturanata srednjih škola. Posebice se nastoji ući u problematiku studija Urbanog šumarstva, gdje je za razliku od većeg dijela zemalja članica EU u Hrvatskoj taj interes izuzetno malen. Danas su potencijalni studenti nekog fakulteta dobro upoznati sa stanjem na tržištu rada i mi ih ne možemo zainteresirati za studij ako im nismo omogućili ponajprije zapošljavanje, a onda i tretman, kako stručni tako i financijski. Istovremeno, u ovakvim uvjetima razmišljati o otvaranju novih fakulteta, za koje nemamo osiguran niti minimum kvalitete, zaista je bespredmetno. • Oliver Vlainić podsjetio je kako smo još na Upravnom odboru u Splitu 2016. godine raspravljali o potrebi izrade Pravila ogranaka te Pravilnika o radu UO i Skupštine ogranka. Napravio je prijedlog, univerzalnih Pravila usklađenih s važećim Statutom HŠD-a u koje bi svaki ogranak trebao ugraditi svoje specifičnosti. Prijedlog Pravila će se dostaviti svim ograncima te će ga oni koji trebaju usvojiti na svojoj prvoj skupštini. • Ovogodišnje obilježavanje Dana hrvatskoga šumarstva planira se napraviti 14. lipnja. To je najbliži slobodni datum, jer je 20. lipnja Državni blagdan Tijelovo, a od 19. do 23. lipnja odražavat će se susret Hrvatskog sindikata šumarstva. O temi Dana šumarstva naknadno ćemo donijeti odluku. • Dani hrvatskoga šumarstva bit će održani i u Lipovljanima (u sklopu Lipovljanskih susreta), 23.-24. kolovoza 2019., uz prigodni program i natjecanje šumarskih radnika. Ad. 3. Šumarski list i ostale publikacije • Glavni urednik prof. dr. sc. Josip Margaletić istaknuo je redovitost izlaženja Šumarskoga lista kao bitnu stavku. Šumarski list 1-2/2019. tiskan je i čitatelji su ga primili, a broj 3-4/2019. je pred izlaženjem i već je objavljen u elektronskom obliku. Brojevi ŠL 5-6, 7-8 i 9-10. u pogledu znanstvenih radova već su popunjeni. Želja tehničkog urednika Hranislava Jakovca, kao i glavnog urednika je da je ŠL za tri do četiri broja bude unaprijed popunjen. Primili smo 16 znanstvenih radova od kojih je 8 iz Hrvatske. U recenzijskom postupku od početka godine odbijena su 23 rada, od čega je on odbio 14 radova, a recenzenti 9 radova. Naša želja je da povećamo broj radova iz Hrvatske, iako se kod vrednovanja znanstvenog časopisa uzima i kriterij da se članci objavljuju i iz drugih područja. • Akademik Slavko Matić kritički se osvrnuo na kvalitetu Šumarskog lista, izjavivši da on u svojoj povijesti nije bio nikada lošiji. Potkrijepivši to nekim radovima koji su tiskani u ŠL, a to ni po kojim kriterijima ne zaslužuju. Ako nema kvalitetnih radova bolje je da smanjimo broj izdanja. Bitno je da sačuvamo ugled ŠL koji još uvijek traje. • Akademik Igor Anić izjavio je kako je to pitanje uređivačke koncepcije i to je tema za sjednicu Uređivačkog odbora ŠL. Osnovni kriterij za objavljivanje znanstvenog članka je recenzija i ako je ona pozitivna nije bitno iz koje zemlje dolazi članak. Stvar uređivačke politike je da li smo za protežiranje članaka iz Hrvatske i još nekih zemalja, ili će kriterij za objavljivanje biti samo dobri i loši članci. Predlaže sjednicu Uređivačkog odbora na kojoj će se ove teme raspraviti. • Josip Margaletić odgovorio je akademiku Matiću da je to njegovo mišljenje i da na njega ima apsolutno pravo. On se kao Glavni urednik konzultira i s kolegama iz uređivačkog odbora, no uvažava i ocjenu recenzenata. O tome zašto se znanstveni članci objavljuju na engleskom jeziku već smo raspravili, i znamo da je to zbog citiranosti, što je za mlade znanstvenike uvjet za dobivanje međunarodnih projekata. Ad. 4. Rasprava po izvješćima i zaključci Nakon rasprave Hrvatsko šumarsko društvo donijelo je svoje stavove u vezi s otvaranjem novih visokoškolskih šumarskih institucija i učestalih napada na šumarsku struku • 1. Hrvatsko šumarsko društvo ne podržava osnutak novih visokoškolskih šumarskih institucija i smjerova studija u Republici Hrvatskoj, jer smatra kako Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa svojih 120 godina tradicije te kadrovskim, nastavnim, znanstvenim, prostornim, tehničkim, laboratorijskim, infrastrukturnim i šumskim kapacitetima u potpunosti zadovoljava potrebe Republike Hrvatske za visokoobrazovanim stručnjacima u šumarstvu i urbanom šumarstvu. • 2. Hrvatsko šumarsko društvo iskazuje podršku šumoposjednicima koji gospodarenje šumamama u Republici Hrvatskoj obavljaju u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima te načelima hrvatske šumarske struke i šumarske znanosti. Istodobno, Hrvatsko šumarsko društvo poziva zainteresirane da sve nezakonite i nečasne radnje u |