DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 78     <-- 78 -->        PDF

(Drava, otočni sprudovi od slovenske granice do Pitomače, kanal Sava –Odra, okolica Nina i Trogira, otoci i otočići Oliba i Paga, Sava kod Ivanje Rijeke i Slavonskog Broda, šljunčara Rakitje, Varaždinsko akumulacijsko jezero, Vransko jezero kod Zadra, zapadna obala Istre (kod Rovinja, slanište kraj ušća Mirne). Ukupnu gnjezdeću hrvatsku populaciju čini manje od 100 parova. Kao preletnica tijekom selidbe zabilježena je duž cijelog priobalja i panonskog dijela Hrvatske.
Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode (World Widelife Fund For Nature – WWF), izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom male čigre.
Mala čigra je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
Svjetski dan pčela
Ivo Aščić
Na prijedlog Slovenije, Generalna skupština UN-a proglasila je 20. svibanj Svjetskim danom pčela. U tome smislu pokrenuto je više aktivnosti kako bi se javnost upoznala s koristima koje pčele imaju za društvo i ekosustav. Jedan od načina promocije su i poštanske marke Ujedinjenih naroda izdane povodom ovoga događaja. Trima različitim markama izdanim u New Yorku, Beču i Ženevi, UN želi podići svijest o značenju pčela i drugih oprašivača na opasnosti s kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju.
Poštanske marke s motivima vezanima uz pčelarstvo pojavile su se u ranoj fazi razvoja marke kao marketinškog medija. Danas gotovo da i ne postoji država na svijetu koja ozbiljnije pridaje važnost pčelarstvu, a da nije izdala jednu ili više maraka koje prikazuju neke od motiva povezanih s ovom poljoprivrednom granom koja se bavi uzgojem pčela radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova, a posebice radi oprašivanja kultiviranih i samoniklih biljaka, čija je korist od 10 do 100 puta veća od spomenutih izravnih koristi. Zamjetna produkcija ovakvih maraka bilježi se od druge polovice prošloga stoljeća, kada počinje i tematsko sakupljanje maraka među filatelistima, čiji se broj danas u svijetu procjenjuje na više od dvadeset milijuna. U prilog tomu ide i čuvena izjava

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 79     <-- 79 -->        PDF

kneza od Monaka Rainera III., koji je rekao da su poštanske marke najbolji veleposlanici država i određenih tema: zalijepljene na pisma imaju pristup bilo kojoj adresi na svijetu te se čuvaju u muzejima kao nacionalno blago.
Siva pčela
Od druge polovice ožujka 2019. godine, u poštanskom prometu su tri marke Republike Hrvatske iz serije Hrvatska fauna, koje prikazuju sivu pčelu. Marke su izdane u arcima od 20 i karnetima od 10 maraka, a hrvatski nacionalni poštanski operator izdao je i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) te tri maksimum-karte. Na markama su prikazane radilica, trut i matica. Ukupna naklada svake pojedine marke je 112 tisuća primjeraka.
Kranjska ili siva pčela (Apis mellifera carnica, Pollman, 1879) podvrsta je europske medonosne pčele. Autohtona je u južnoj Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji te u dijelovima Mađarske, Srbije i Rumunjske. Pčelarima je vrlo omiljena zbog svoje mirnoće i iznimnih proizvodnih osobina. U proljeće ju karakterizira vrlo brz razvoj pčelinjih zajednica, što pčelarima omogućava iskorištavanje ranih proljetnih medonosnih paša i visoke prinose meda. Zbog ovog svojstva pčelari su je proširili po cijelome svijetu te je danas jedna od najtraženijih podvrsta medonosne pčele.
Trojezični tekst (hrvatski, engleski i njemački jezik) opisuje ulogu i značenje sive pčele, a potpisuje ga prof. dr. sc. Zlatko Puškadija s Katedre za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode, Poljoprivrednog fakulteta, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: “Zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je pod pomnom selekcijom, s ciljem smanjenja nagona za rojenjem, kao i da se učini još pogodnijom za rad i smještaj u urbanim sredinama te da postane otpornija na bolesti. Selekcijskim je programom u Hrvatskoj zabranjeno držati neku drugu podvrstu medonosne pčele, što pruža sigurnu budućnost našoj „sivki“. Za opstanak sive pčele brinu se pčelari udruženi u pčelarske udruge i Hrvatski pčelarski savez kao krovnu udrugu pčelara. Hrvatski pčelarski savez izdaje i stručni časopis za pčelare, koji kontinuirano izlazi od 1881. i s ponosom nosi naziv „Hrvatska pčela“.
S obzirom na relativno veliku nakladu ovih maraka, zanimljivosti serije (fauna), te različiti oblici izdanja (karnet, maksimum-karte, i sl.), nema sumnje da će marke pobuditi velik interes različite publike za pčelarstvom u Hrvatskoj, a indirektno i za najvažniju ulogu pčela, a to je oprašivanje samoniklog i kultiviranoga bilja (voćne i ratarske kulture) zbog čega je nezamjenjiva u održavanju biološke raznolikosti naših staništa.
Marke su tiskane povodom 140. obljetnice od osnivanja najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj i na području istočne Europe, Slavonskoga pčelarskoga društva u Osijeku. Čuvajte dobro ove marke! Bez njih bi mogao u zaborav pasti veliki povijesni događaj koji je u velikoj mjeri utjecao na suvremeni razvoj pčelarstva na području Hrvatske.