DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 81     <-- 81 -->        PDF

pjesma o jarebici je „Uralska jarebičica („Oj, jarebičice kovrčava“). Govori o djevojci koja se ne može odlučiti između dva dečka s kojima zajedno radi u tvornici. Jedan je tokar, drugi kovač, a oba su kovrčava. Sastaju se pod jarebikom čiji su bijeli kovrčavi cvjetovi poput kovrča mladića. Djevojka moli jarebiku da joj otkrije kojega da odabere. Autor teksta je Mihail Pilipenko, a iznimno popularnu melodiju koja je neodvojiva od teksta napisao je Evgenij Rodigin. Zahvaljujući melodiji i tekstu ove pjesme, jarebika (rjabina) je jedno od najpopularnijih vrsta drveća u ruskoj tradiciji, svojevrsni simbol ljubavne čežnje. Gosti su mogli poslušati izvornu rusku pjesmu „Uralska rjabinjuška“. Promociji su prisustvovali brojni gosti: studenti, akademici, profesorice i profesori, kolege šumari, članice Kluba žena Pokupsko, rodbina autora, kao i svi zaljubljenici u šumske voćkarice (slika 3.). Promocija je medijski bila dobro popraćena brojnim novinarima, koji će o tome napisati članke u svojim časopisima. Svečanu promociju monografije, svojim pjesmama, pratio je pjevački zbor „Turopoljska zvona“ s voditeljicom prof. Snježanom Špehar (slika 4), a samu promociju vodila je dr. sc. Jelena Kolić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (slika 2).
Jarebika (Sorbus aucuparia L.): važnost, uzgoj i upotreba
Milan Glavaš
Izdavač ovog djela je Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet. Grafičku pripremu i tisak obavila je firma Danona d.o.o. Knjiga je tiskana 2019. godine. Autori knjige su Damir Drvodelić, Tomislav Jemrić i Milan Oršanić. Recenzenti su prof. dr. sc. Jurij Dijaci, prof. dr. sc. Martin Bobinac i doc. dr. sc. Sanja Perić. Knjiga je napisana na 166 stranica, obogaćena je sa 79 slika (8 autora). U kratkom predgovoru autori ističu potrebe poznavanja jarebike i ukazuju na njenu važnost i značenje u svijetu. Dalje slijedi tekst podijeljen u 17 poglavlja, a na kraju je dat popis korištene literature. Slijedi prikaz po poglavljima.
1. Uvod.  Na početku autori navode koje su monografije u Europi tiskane o jarebici i što je o njoj napisano u Hrvatskoj. Zatim ukazuju na široko značenje jarebike, ukazuju na postojanje više sorti i kultivara i nazive u nekim zemljama, a na kraju objašnjavaju latinski naziv.
2. Botanička pripadnost jarebike. Na početku autori ukazuju da među vrstama roda Sorbus L. postoje forme i varijeteti, međusobno se križaju, mogući su hibridi, rasprostranjene su od nizinskih do planinskih ekosustava. Dalje objašnjavaju povijest definiranja roda i njegovu podjelu na rodove i podrodove.
3. Podrijetlo roda Sorbus L. Navode da rod potječe iz jugoistočne Azije, vrste su se proširile prema Europi i Sjevernoj Americi. Kod nas raste 13 vrsta i podvrsta toga roda.
4. Dendrološki opis jarebike. Na početku su navedeni sinonimi, narodni i strani nazivi jarebike. Opisane su dendrološke karakteristike, dva varijeteta, navode klimatipove, fenološke forme i varijetete.
5. Rasprostranjenost jarebike u svijetu. U detalje je opisana rasprostranjenost u Europi, a navedeno je da dolazi u Aziji, sjevernoj Africi i u Sjevernoj Americi.
6. Šumske zajednice s jarebikom u Hrvatskoj i svijetu.  Navedeno je da jarebika u Hrvatskoj dolazi u 21 šumskoj zajednici i šumske zajednice u kojima dolazi u Europi.
7. Upotreba jarebike. Ovdje su izneseni podaci o svojstvima i korištenju drva jarebike, ukrasnoj vrijednosti. Navedeni su detalji o njenom uzgoju u urbanim sredinama, o uporabi plodova u prehrambene i ljekovite svrhe, njihovom kemijskom sastavu, a i ometanju u urbanim sredinama.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 82     <-- 82 -->        PDF

8. Ekološki zahtjevi i biološki odnosi jarebike. Na početku se ukazuje da je jarebika široke ekološke amplitude, a sve je popraćeno objašnjenjima. Navedeni su brojni podaci europskih istraživača o uvjetima i vremenu cvjetanja, urodu i plodovima. Plodovima se hrane mnoge životinje, pogotovo ptice koje ih i prenose. Navedene su i mikorizne gljive s jarebikom. Dalje se daje na znanje da jarebika popravlja tlo i sprječava njegovo ispiranje. Zatim se govori o uvjetima rasta, vlažnosti tla i fiziološkoj suši. Objašnjeni su zahtjevi jarebike za svjetlom. Detaljna su tumačenja dana o kompetenciji jarebike prema drugim vrstama, šumskim sastojinama i nadmorskim visinama. Slijede navodi na kakvim tlima jarebika raste, navedeno je nekoliko mikoriznih vrsta gljiva. Ukazuje se na fenologiju, tj. vrijeme cvjetanja sjevernih populacija i onih na višim nadmorskim visinama. Dana su objašnjenja o rastu i što sve utječe na rodnost. Na kraju ovog poglavlja detaljno se govori o plodovima kao hrani za ptice. Navode preko 30 vrsta ptica koje se hrane plodovima. Plodovima se hrane i neke vrste sisavaca.
9. Uzgojna svojstva jarebike. U ovom vrlo kratkom poglavlju naznačena je pionirska uloga jarebike u sastojinama i za pridolazak drugih vrsta drveća, te njeno značenje u sprječavanju zakorovljenja staništa u umjetnoj obnovi šuma.
10. Nepovoljni utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika (stres). Objašnjen je negativan utjecaj poplave, vrućine, studeni, mraza, leda, snijega, vjetra i polutanata. Od biotskih čimbenika navedeno je 7 vrsta kukaca, 5 vrsta gljiva i imela, a štete može uzrokovati divljač i domaće životinje.
11. Razmnožavanje jarebike. Glavno razmnožavanje jarebike je sjemenom. Dana su tumačenja o urodu, sjemenkama, klijanju, dormantnosti, stratifikaciji, vitalitetu. Navedeni su podaci o rasadničkoj i laboratorijskoj klijavosti sjemena i drugi elementi.  Dosta podataka ima o razmnožavanju jarebike zelenim reznicama; vrijeme uzimanja, dio biljke, tretiranje, zakorijenjivanje i drugi. Na kraju je navedeno da se jarebika može uzgajati i izbojcima iz panja i izdancima iz žilja.
12. Rasadnička proizvodnja sadnica jarebike. Na početku se govori o uzgoju iz sjemena. Preporuča se proljetna sjetva, Zatim se govori o karakteristikama sadnica i preporuča sadnja jednogodišnjih. Navedeni su detalji za proizvodnju sadnica cijepljenjem. Date su upute o podlozi, plemkama, cijepljenju i njezi cjepiva. Dalje se navodi koje gljive, kukci, virusi i bakterije napadaju vrste iz roda Sorbus. Izneseni su i vlastiti podaci o uzgoju jarebike.
13. Uzgoj jarebike. Na početku se govori o prvim pronađenim sortama i naglašava da se jarebika lako križa s drugim vrstama. Slijedi opis 9 sorti od Sorbus aucuparia i 7 sorti dobivenih križanjem jarebike s drugim vrstama. Dalje se preporuča sadnja jarebike kao vrijedne voćkarice, a pogotovo u šumskim kulturama s ciljem proizvodnje vrlo kvalitetnog drva. Daju se upute o pošumljavanju, zaštiti, prorjeđivanju, orezivanju donjih grana na deblu s ciljem dobivanja što veće vrijednosti tehničke oblovine. Za dobivanje plodova preporuča se uzgoj više sorti. Sadnice je najbolje saditi u jesen. Date su upute o rezidbi za formiranje krošnje (piramidalne i slične). Rezidba na rod uglavnom se svodi na uklanjanje bolesnih, oštećenih i osušenih grana. Na kraju se daju upute o održavanju tla u nasadu i zaštiti biljaka.
14. Berba i čuvanje plodova. Ukratko se upućuje da berbu treba obaviti nakon prvih jesenskih marzeva. Ubrani plodovi se prerađuju ili suše.
15. Pravci razvoja uzgajanja jarebike u Hrvatskoj. Preporuča se uzgoj ove višekorisne voćkarice u Hrvatskoj. Nužna su i nova istraživanja. Vrstu treba popularizirati.
16. Jarebika u mitovima, legendama, narodnim vjerovanjima, književnim djelima, grboslovlju i filateliji. Sakupljeni su i opisani vrlo zanimljivi podaci o jarebici u nordijskoj i drugim mitologijama. Navedeni su književni izvori, a za primjer dana je jedna engleska i dvije ruske pjesme. Na kraju je prikazano pet slika grbova s jarebikom i tri poštanske marke.
17. Proizvodi i hrana od jarebike. Navedeno je da se od plodova prave sirup, pekmez, kompot i marmelada, a koriste se i u ljekovite svrhe. Na kraju se ukazuje da je jarebika dobra medonosna biljka.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Zaključak
Iz cjelokupnog teksta može se zaključiti da su autori uočili  svestranu vrijednost jarebike i njeno slabo poznavanje i uvažavanje u nas. Upravo iz tih razloga nastojali su dati bezbroj podataka i uputa za uzgoj i korištenje jarebike kao važne šumske, ukrasne, prehrambene, ljekovite i medonosne biljke. Iz navoda u tekstu može se zaključiti da je jarebika u nekim europskim zemljama vrlo uvažena. To najbolje govori koliko je u popisu literature navedeno stranih autora (245 i 11 s hthp). Naših je autora citirano samo 19, a po tome se može zaključiti da se jarebiki nije davala važnost koju zaslužuje (glavni razlog pisanja ove knjige). Ova knjiga pruža mogućnost o svestranoj spoznaji jarebike i neka bude poticaj za uvažavanje njezine vrijednosti u šumskim sastojinama, urbanim sredinama i za uzgoj u prehrambene, ljekovite i medonosne svrhe. Autori zaslužuju neizmjernu zahvalnost što su nas uputili na tako vrijednu biljku. Neka ova knjiga bude poticaj i svim drugim ljudima. Autorima upućujem čestitku sa svima uvažavanjima, a čitateljima želim da im knjiga bude koristan poticaj.
Dr. sc. Dario Kremer, dr. sc. Ana Brkljačić, mr. sc. Marko Randić: Biljni svijet Premužićeve staze NA VELEBITU
Milan Glavaš
Nakladnici ove knjige su Javna ustanova „Park prirode Velebit“ i Javna ustanova  „Nacionalni park Sjeverni Velebit“. Recenzenti su prof. dr. sc. Mirko Ruščić, Ljiljana Borovečki-Voska, prof.  biologije i kemije i prof. dr. sc. Ksenija Karlović. Tiskana je u tiskari Denona d.o.o. Zagreb, a obuhvaća 743 stranice. Na početku knjige  napisan je Predgovor, Zahvale, Uvod i Botanički podaci. Glavni dio knjige odnosi se na Pregled biljnih vrsta. Poslije toga je navedena korištena literatura, kazalo latinskih, hrvatskih i engleskih naziva biljnih vrsta te kratak tekst o autorina, o čemu se iznose podaci u nastavku teksta.
U Predgovoru autori navode da knjiga predstavlja stručni slikovni vodič kroz biljni svijet uz Premužićevu stazu za poznavatelje bilja i one koji se s biljkama usput susreću. Osnovu čini 2760 slika. (Prvi autor je na predstavljanju knjige na Floraartu, 16. 5. 2019. godine u Zagrebu izvijestio da su tijekom šestogodišnjeg rada na knjizi snimili preko 40 000 fotografija). Slijedi tumačenje pojma botanike. Ističu da knjiga predstavlja doprinos poznavanju biljnog svijeta Velebita, njegovanje vrijednosti, korištenju i očuvanju.
Slijede Zahvale Parku prirode Velebit i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, pojedincima na terenu, domaćim i stranim stručnjacima (znanstvenicima) i recenzentima.
Iza toga je prikazana karta Velebita i na njoj označena Premužićeva staza, o kojoj su dani najvažniji podaci. Naglašavaju da je ta staza 2009. godine uvrštena u popis  kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zatim daju osnovne podatke o projektantu staze Anti Premužiću.
U dosta opširnom Uvodu na početku ukazuju na bogatstvo Velebita biljnim vrstama, zbog čega je Velebit 1978. godine UNESCO proglasio Svjetskim rezervatom biosfere. Nacionalni park Paklenica osnovan je 1949., a NP Sjeverni Velebit 1999. godine, o tome daju objašnjenja. Dalje govore o reljefu i geološkoj podlozi, različitim krškim oblicima, klimi, tipovima tala i njihovim značajkama, a sve je popraćeno odgovarajućim slikama.