DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 61     <-- 61 -->        PDF

studija, kao i prosječnoj ocjeni preddiplomskog studija prema kasnije upisanim diplomskim studijima. U prosjeku su na preddiplomskom studiju najkraće studirali studenti diplomskog studija Drvnotehnološki procesi (DTP) (4,04 god) iako je njihova standardna devijacija (varijabilnost) najveća (1,37 god.), a najdulje studenti diplomskog studija smjer Tehnike, tehnologija i management (DTTM) (5,23 god.). Tukeyev post-hoc test pokazuje da se u trajanju preddiplomskog studija statistički značajno razlikuju studenti koji su upisali diplomski studij smjer Tehnike, tehnologija i management, od studenata koji su upisali smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem (DUULG) (4,28 god.), studij Urbano šumarstvo (DUŠ) (4,19 god.) i DTP (4,04 god.), a ne razlikuju se u trajanju od studenata koji su upisali Oblikovanje proizvoda od drva (DTOB) (4,67 god.). Najbolju prosječnu ocjenu preddiplomskog studiju imali su studenti koji su upisali diplomski studij DTOB (3,47), dok su najlošiju prosječnu ocjenu imali studenti koji su upisali diplomski studij smjer tehnike, tehnologija i management (3,12).
Tukeyev post hoc test potvrđuje da su prema prosječnoj ocjeni preddiplomskog studija jedino studenti koji su upisali diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša (3,44) imali statistički značajno viši prosjek ocjena preddiplomskog studija od studenata diplomskog studija Tehnike, tehnologija i management (3,12). Ostali studiji se ne razlikuju statistički značajno. Iako studenti diplomskog studija Oblikovanje proizvoda od drva imaju najvišu prosječnu ocjenu preddiplomskog studija njegov 95% interval pouzdanosti je “najširi”, jer ima najmanje studenata (15), pa je standardna pogreška najveća.
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Rezultati dobiveni analizom ankete studenata Šumarskog fakulteta pokazali su da je trajanje studija povezano s uspjehom iskazanim pomoću prosječne ocjene, što ukazuje da ne treba zanemariti niti jedan od ta dva pokazatelja pri ocjeni konačnog uspjeha studenata. Osim toga potvrđeno je da stipendiranje, kao i osobna motivacija skraćuju vrijeme studiranja. Utvrđene razlike u ocjenama i trajanju studija između pojedinih preddiplomskih, kao i diplomskih studija, mogle bi poslužiti kao polazišta za buduće promjene i unaprjeđenje studijskih programa.
Uz sva ograničenja anketnog ispitivanja, dobiveni rezultati pokazuju da se anketa i provedene statističke analize mogu biti vrlo korisna sredstva za prikupljanje podataka o studiranju te za analizu uspješnosti studija.
Nastavak istraživanja pomoću sličnih anketa bilo bi poželjno provesti, kako bi se mogao pratiti trend uspješnosti studiranja tijekom vremena, posebice u okolnostima kada zbog demografskih i društvenih promjena nastaju novi izazovi pred visokoškolskim šumarskom naobrazbom u Republici Hrvatskoj.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENT
Istraživanje i analiza podataka provedeni su uz potporu Sveučilišta u Zagrebu „Analiza trajanja studiranja na preddiplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“. Zahvaljujemo studentima na suradnji i Mirjani Prša na pomoći oko podataka o prosječnim ocjenama iz ISVU-a.
LITERATURA
REFERENCES
Anić, I., 2019: Važnost šumarske nastave i znanosti na Sveučilištu u Zagrebu za razvoj hrvatskog šumarstva. Šumarski list 143(1-2): 59-69.
Borčić, M. (ur.), 2003: Informacijski sustav visokih učilišta. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Zagreb, 63 str.
Božić, M. (gl. ur.), 2018: 120 godina Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 264 str.
Callender, C., 2008: The impact of term-time employment on higher education students academic attainment and achievement. Journal of Education Policy, 23(4): 359-377.
Creech, L. R., Sweeder, R. D., 2012: Analysis of student performance in large-enrollment life science courses. CBE life sciences education, 11(4): 386-91.
Katsikas, E., Dergiades, T., 2009: Using degree grades as indicator of performance in a Greek university of social studies. Evaluation & Research in Education, 22(1): 33-49.
Katsikas, E., Panagiotidis, T., 2010: Student status and academic performance: an approach of the quality determinants of university studies in Greece. GreeSE paper No. 40. Hellenic Observatory, London School of Economics and Political Science, London, UK, 45 str.
SAS Software 9.4. SAS Institute Inc., Cary, NC
Tešija, R. A., Maslov Kružičević, S., Banožić, A., Esteban, C. D., Sapunar, D., Puljak, L., 2013: Impact of extended course duration and stricter study organization on attrition and academic performance of medical students. Croatian medical journal, 54: 192-197.
TIBCO Software Inc., 2018: Statistica (data analysis software system), version 13. http://tibco.com.
Zajednička deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bologni, Bolonjski proces, Europski prostor visokog obrazovanja, 19.6.1999. https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/bolonjska-deklaracija.pdf
Zrakić, M., Juračak, J., 2012: Analiza uspjeha studenata agroekonomskih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Agroeconomia Croatica 2 (1): 1-7.