DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Morski kulik (Charadrius alexandrius L.)
Krunoslav Arač
Opisano je pet podvrsta, od koji nominalna nastanjuje područje obala i djelomično kontinentalnog dijela unutrašnjosti Europe. Naraste u dužinu oko 15 cm s rasponom krila do 50 cm te ima do 40 – 60 grama težine pa ga po veličini možemo usporediti s vrapcem od kojega je neznatno veći. Boja perja leđa, krila, zatiljka glave i očne pruge je svijetlo sivkasta (svjetliji je od ostalih vrsta kulika) i dobro se stapa s bojom pijeska. Na prsima ima sivkastu prugu koja je nepotpuna i ne obavija vrat. Donji dijelovi tijela su potpuno bijeli. Mužjak u doba gniježđenja ima smećkastu boju perja na tjemenu. Kljun i noge su crni. Spolovi su međusobno slični. Glasanje mu je tiše u odnosu na ostale vrste kulika. Leti vrlo brzo i vješto, a na tlu brzo trči. Živi na obalama gotovo cijele Europe od Atlantika, Sjevernog, Sredozemnog i Crnog mora te djelomično kontinentalnog dijela. Vezan je za pjeskovita i šljunkovita područja plitkih morskih obala, solana, laguna, ušća rijeka i slaništa kontinentalnog dijela. Gnijezdi jedan do dva puta godišnje od travnja do srpnja, pojedinačno ili u rahlim kolonijama. Gnijezdo koje je oskudno obloženo travkama gradi mužjak u malenom udubljenju u šljunku ili pijesku. Nese tri tamno žuta jaja koja su prošarana s tamnim mrljama. Veličina jaja je oko 35 mm. Na jajima sjede mužjak i ženka tri i pol do četiri tjedna. Mladi ptići su potrkušci o kojima se roditelji brinu oko četiri tjedna. Hrane se insektima, njihovim ličinkama, račićima, paucima i manjim mekušcima koje love na tlu, rjeđe ubadajući kljunom u mulj ili pijesak. U Hrvatskoj je rijetka gnjezdarica na području ušća Neretve, otoka Paga i sjeverne Dalmacije. U kontinentalnom dijelu kao preletnica vrlo je rijedak, zabilježen tek u okolici Bilja i Virovitice. Populacije naših gnjezdarica su stanarice, dok populacije sa sjevera Europe su selice koje zimuju na području obala Sredozemlja i Afrike do područja oko ekvatora.
Morski kulik je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
Zapisi iz hrvatskih šuma /2/ :Iz svijeta gljiva hrvatskih šuma
Radovan Kranjčev
Gljive stapčare (Basidiomycota) sadrže veliku skupinu gljiva mnogorupičavki (Polyporales) s većim brojem porodica. Njihova su plodišta većinom čvrsta, a himenij ima mnogobrojne rupice na čijim površinama nastaju spore. Najčešće ove gljive rastu na drugom drveću, živom ili mrtvom, kao trajni nametnici ili kao saprotrofi.
Među njima izdvajam dvije vrste koje danas poznamo kao rijetkosti u našim šumama.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Šuma primorskog bora na Pelješcu.
Iznad Kune Pelješke raste stara šuma primorskog bora (Pinus pinaster Aiton). Po mnogo čemu je zanimljiva svakom prirodnjaku koji je odlučio malo pozornije prošetati njezinim predjelima. Na Pelješcu je ova vrsta nazočna i na nekim drugim područjima.
Brzorastući primorski bor prepoznat ćemo među ostalim i po tome što su mu češeri neobično veliki (do 20 cm) i što dugo vremena ostaju zatvoreni. Njegove sjemenke su jestive i, prema vlastitim opažanjima, zadrže klijavost do 50 godina.
U jednoj prigodi dospio sam u tu šumu nakon jačeg nevremena kad se moglo na više mjesta otkriti izvaljene primjerke starih stabala, kako onih živućih, tako i odumrlih. Dolaskom do jednog takvog velikog izvaljenog odumrlog stabla opazio sam kako je na mjestu njegovog korjenovog čvora u tlu nastala velika šupljina, više od pola metra duboka. Međutim, na presjeku koji je nastao lomom drveta opazio sam površinu koja je bila sva bijela od plodišta neke gljive. Odvaljeni trupac izvana ničim nije pokazivao da se u njegovoj unutrašnjosti nalazi veliko plodište gljive.
Analizom uzorka i konzultiranjem podataka iz suvremene mikološke literature (Crvena knjiga gljiva Hrvatske), ustanovio sam da je riječ o rijetkoj i slabo poznatoj te strogo zaštićenoj gljivi, saprobiontu, promjenjivoj priljepnici (Parmastomyces mollissimus (Maire) Pouzar), porodica Fomitopsidaceae.
Gljiva je do sada ustanovljena u Hrvatskoj samo na jednom nalazištu kod Dubrovnika i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske uvrštena je u kategoriju nedovoljno poznatih vrsta (DD.).
Šuma Repaš.
Uz rub šume i ceste koja spaja zgradu Šumarije Repaš i zaštićeni vodeni bazen baru Čambinu u Koprivničkom Prekodravlju, već dugo godina raste oveće stablo divlje jabuke (Malus sylvestris Mil.). Promjer debla iznosi oko 20 cm i već je napola trulo. Po prvi puta prije desetak godina, a drugi puta ove 2019. g. opazio sam na deblu nekoliko ovećih čvrstih i razmjerno velikih žutosmeđih plodišta gljive mnogorupičavke iz čijih se himenija istresalo mnoštvo žutosmeđih spora. Neka su se plodišta upravo ove godine razvila do svoje pune veličine.
Razmjerno lako sam ustanovio kako je riječ o rijetkoj gljivi šafranastoj mekoporki (Hapalopilus croceus (Pers.: Fr.) Donk), porodica Hapalopilaceae. U Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske uvrštena je u kategoriju kritično ugroženih (CR) vrsta i poznata samo s još dva nalazišta (Zagreb, Vinkovci).
Pored primjeraka drugih voćkarica u šumi Repaš (divlja trešnja, divlja kruška) ovo staro stablo divlje jabuke udomljava i ptice dupljašice. Na njemu su dva otvora djetlića.