DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Dakle, na ovim staništima je zabilježeno  razmjerno mnogo svojti mahovina (Bryophyta). Od 176 dosad poznatih svojti mahovina u Hrvatskoj, na Svinjarevcu su zabilježene 52, od čega 17 svojti mahovina jetrenki (Marschantiales). Svojom bojom i mjestimice prevladavajućom populacijom crveni mah tresetar daje pečat cijelom okolišu, koji je za mene gotovo nestvarno lijep. Biljka za razliku od mnogih drugih vrsta tresetara nije veća od 10 cm i na prvi pogled po ničemu se ne bi moglo kazati kako ta biljka može stvarati slojeve treseta. Među mahovinama na Svinjarevcu, čini se, prevladaju svojte u rodu vlasak (Polytrichum).
Na Svinjarevcu još impresivniji utisak pružaju lišajevi (Lichenes) – dobri indikatori čistog okoliša, posebice oni na kiselom tlu, ali i na drveću. Prevladavaju svojte u rodovima Cladonia, Peltigera, Evernia i još neke. Na bukovim i brezovim deblima dodajmo još i zaštićenu markantnu svojtu plućnog lišaja (Lobaria pulmonaria (L.) Hoff.) te nešto rjeđi bradati lišaj (Usnea sp.) i 2-3 svojte lišaja peltigere. Broj svojti lišajeva na ovom staništu zasad nije poznat, ali prema vlastitim inicijalnim opažanjima on iznosi oko 20 svojti, računajući i ostale svojte koje ne rastu na tlu. Lišajevi su svojim malim, ali i velikim steljkama prekrili tlo, pojedinačno kamenje i koru ovog starog drveća, tako da u cijelom okolišu ništa drugo ne zamjećujemo već samo ove osobite oblike života, koji u ovolikoj množini i u ovakvim nijansama boja i oblika pokrivaju svaki centimetar površine.
Uz ove niske biljke mahovine i lišajeve, na ovim staništima rastu i predstavnici papratnjača iz razreda crvotočina (Lycopodiatae) i porodice Lycopodiaceae. To je obična crvotočina (Lycopodium clavatum L.), razmjerno česta i poznata i iz drugih nalazišta u Hrvatskloj, ali i plosnata crvotočina (Diphasiastrum complanatum (L.) Holub), rijetka biljka poznata u crnogoričnim šumama Hrvatske, ali njezina još 2-3 nalazišta poznata odavno, nisu do danas potvrđena.
Treba posebno naglasiti kako je ova stara bukova šuma s mnogo trulih stojećih ili ležećih stabala, šuma na kiseloj podlozi s običnom borovnicom (Vaccinium myrtillus L.) i drugim indikatorima kiselih tala, stanište mnogobrojnih svojti gljiva. Među njima ističem samo jednu koja raste ne iz tla već ih busenja tog crvenog maha tresetara i ima plodišta smeđe plavkasta, talusoidna, mesnata i razmjerno debela, hladetinasta i polukružnog oblika, narebrana, posebice odozdo, promjera oko 20 mm.
Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«:Tematski edukacijski vodič
Ivan Martinić
Izdavač: Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ Urednik: Nikola Magdić Autori: prof. dr. sc. Ivan Martinić i sur. Realizacija: Laser plus Zagreb
U dobroj tradiciji novih izdanja povodom važnih obljetnica, povodom 40. godišnjice uvrštenja Plitvičkih jezera u Popis svjetske baštine UNESCO-a (26. listopad 1979. godine) Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera objavila je knjigu „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera“. Urednik knjige koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku je Nikola Magdić, dugogodišnji voditelj  Odjela za šumske ekosustave NP Plitvička jezera, dok je autor profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Martinić sa suradnicima Matijom Landekić, Matijom Bakarić i Fabijanon Martinić.
Knjiga je predstavljena kao tematski edukacijski vodič – prikaz bitnih aspekata šuma i šumskih ekosustava NP Plitvička jezera namijenjen širokom krugu korisnika i čitatelja,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 88     <-- 88 -->        PDF

uključujući posjetitelje zaštićenog područja, parkovne stručnjake i poznavatelje zaštite prirode, ali i turističke djelatnike, udruge i lokalno stanovništvo.
Na motiv za pripremu vodiča ovakvog sadržaja osvrnuo se u predgovoru urednik knjige riječima: „Po prvi puta od proglašenja područja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, zahvaljujući autoru i šumarskim stručnjacima Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“  zainteresiranim čitateljima, dana je prilika na jednom mjestu saznati važne činjenice o  šumama Parka. Svakako da šumski ekosustav, kao najzastupljeniji u Parku  kojega  prekriva u  više od dvije trećine površine dobro očuvanim prirodnim šumama, zaslužuje ovakvo posebno izdanje. Ovaj priručnik ima svrhu čitateljima pomoći u razumijevanju šuma i šumskih ekosustava, posebno povezano s velikim doprinosom prirodnih šuma  područja Plitvičkih jezera u očuvanju ukupne biološke raznolikosti Parka“.
Priručnik je podijeljen u sedam poglavlja, a obuhvatom sadržaja, strukturom i načinom obrazlaganja svojevrsni je  »navigator« s namjerom doprinosa boljem razumijevanju složenosti funkcioniranja šume, ali i aktualiziranja važnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava NP „Plitvička jezera“.
Uvidom u sadržaj i organizaciju  vodiča,  primjetan je njegov edukacijski karakter i pedagoški koncept. Ukazuju na to

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 89     <-- 89 -->        PDF

uvodna dva poglavlja o globalnom značenju i ulozi šuma, pregledno opisane ekosustavne usluge šume ali i brojne izdvojene crtice Jeste li znali? Zašto je važno mrtvo drvo? Struktura šume i dr.
U trećem poglavlju vodiča daje se osvrt na biološke vrijednosti šuma s pregledom elemenata koji upućuju na visoki potencijal šume u pogledu bioraznolikosti. Također se navode razlozi ugroženosti šuma, koji se uz već poznate, u kontekstu NP „Plitvička jezera“ proširuju na prijetnje utjecaja invazivnih stranih vrsta.
U četvrtom poglavlju navode se propisane obveze zaštite šumskih ekosustava te smjernice za očuvanje bioraznolikosti šuma u NP “Plitvička jezera, izvedene iz Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i njemu pripadajućih uredbi i pravilnika te odredbi za provođenja Prostornog plana za NP „Plitvička jezera“.
Peto poglavlje donosi pregled najvažnijih šumskih zajednica na području NP “Plitvička jezera„. Navodi se kako  se recentnim istraživanjima fitocenoloških značajki tamošnjih šumskih ekosustava utvrdilo 13 šumskih zajednica na razini asocijacija, pri čemu su bukove i bukovo-jelove asocijacije raščlanjene na 9 subasocijacija i više varijanti. Uz opis šumskih zajednica donosi se osnovni pregled flore i faune Parka.
Očuvanje bioraznolikosti šuma u NP „Plitvička jezera“ važan je dio europske koncepta očuvanja ukupne biološke raznolikosti. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, u okviru ekološke mreže Natura 2000 šire područje NP značajno je za očuvanje čak osam šumskih stanišnih tipova, strukturno opisanih u šestom poglavlju priručnika. Ističe se kako su, prema kriterijima vrednovanja područja ekološke mreže,  svi ovdašnji Natura 2000 stanišni tipovi visoke razine reprezentativnosti te izvrsno očuvani u pogledu strukture i funkcija.
Pregledom najvažnijih šumskih stanišnih tipova upućuje se na snažnu korelaciju očuvanosti šumskih ekosustava NP „Plitvička jezera“ i  bogatstva njima pripadajuće bioraznolikost.  Skreće se pozornost kako su šume  u NP važan okvir bogatog životinjskog i biljnog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. U granicama Parka evidentirano je čak 25 endemičnih biljnih vrsta i podvrsta, popis ptica NP „Plitvička jezera“ sadrži 157 dosad zabilježenih vrsta, a u šumama parka nalazi preko 50 vrsta sisavaca. Najnovijim je istraživanjima utvrđeno 20 vrsta šišmiša.
Kao važna mjera očuvanja bioraznolikosti šumskih ekosustava NP navodi se sustavno prikupljaje podataka o biljnim i životinjskim vrstama  u okviru Nacionalnog sustava praćenja bioraznolikosti.
U okviru ovog poglavlja nalazimo i izdvojeni osvrt na ekološku edukaciju i interpretaciju šume. Tako se navodi da su za razumijevanje šuma širom svijeta, a posebno onih u zaštićenim područjima, posebno važne “šumske učionice”, što podrazumijeva edukaciju kroz stručna vođenja i radionice na izvornim šumskim lokalitetima. Na tragu takvih edukacijskih obrazaca u NP “Plitvička jezera” već više godina organiziraju se druženja s učenicima lokalnih osnovnih škola za koje provode jednodnevni edukativni program „Upoznaj svoj nacionalni park i budi na jedan dan čuvar prirode“.
Zadnje, sedmo poglavlje čini Mali informacijski servis koji sadrži 82 jedinice tumačenja temeljnih pojmova vezan za šumske ekosustave i bioraznolikost, potom pregled najvažnijih ekoloških datuma te konačno 30 naslova korištene literaturne i drugih izvora korištenih u pripremi vodiča.
Izdavanjem tematskog edukacijskog vodiča „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera“ u dvostrukoj obljetničkoj godini - 70 godina od osnivanja NP Plitvička jezera 1949. te 30 godina od uvrštenja na popis svjetske baštine - Javna ustanova NP „Plitvička jezera“ iskazuje veliko poštovanje mnogim šumarskim stručnjacima koji su proteklih desetljeća svojim istraživačkim i stručnim radom doprinijeli očuvanju i promociji šuma NP „Plitvička jezera“ kao neprocjenjive sastavnice jedinstvenog prirodnog bogatstva ovog UNESCO-ovog zaštićenog područja svjetske prirodne baštine.
Varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini - Dalibor Ballian, Marjana Westergren i Hojka Kraigher
Davorin Kajba
Ova značajna znanstvena monografija jedna je u nizu tiskanih monografija izdavača Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT BiH) i suizdavača Silva Slovenica – izdavačkog centra Šumarskog instituta Slovenije u Ljubljani (Slovenija). Monografija sadrži 234 stranice, od čega 81 sliku i 38 tablica.