DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 103 <-- 103 --> PDF |
proizvodnja drvnih sortimenata kretala se između 1,1 i 1,7 milijuna m3, što čini poduzeće jednim od najvećih proizvođača u Češkoj. Polovica proizvodnje prodaje se preko ugovora, a polovica preko licitacija. Obnova šuma godišnje se obavlja na oko 2-3 tisuće ha, od čega je prirodna obnova na 10-20 % te površine. Poduzeće također upravlja sa 70 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta, a bavi se i lovom i ribolovom. Sjedište poduzeća je u Pragu, a poduzeće je podijeljeno u šest podružnica (Hořovice, Horní Planá, Karlovy Vary, Mimoň, Plumlov i Lipník nad Bečvou) s 23 šumarije (šumske uprave). Ima i Odjel poljoprivredne proizvodnje te Upravu šumskih rasadnika. Rasadnici godišnje proizvedu oko 9 milijuna sadnica, 6 milijuna crnogoričnih vrsta i 3 milijuna bjelogoričnih vrsta. Poduzeće posjeduje PEFC certifikat. Budući su područja kojima upravlja VLS dobrim dijelom bila duže vrijeme izuzeta od intenzivnih ljudskih aktivnosti i turizma, na njima se danas nalaze brojna zaštićena prirodna područja i područja ekološke mreže. Podružnica Horovice nalazi se u središnjem dijelu pokrajine Češke (Bohemije). Preko svojih šest šumarija upravlja s ukupnom površinom od 29 tisuća ha, a od toga je nešto manje od 28 tisuća ha šumsko zemljište, 236 ha poljoprivredno zemljište, 185 ha vodene površine te 6 ha izgrađeno područje. Vojnom području Brdy 2016. godine ukinut je status područja za vojnu obuku, a to je najveći kompleks kojim upravlja Podružnica Horovice s oko 25 tisuća ha. Područje je proglašeno zaštićenim krajobrazom. Podružnica posjeduje svoje kamenolome i ribnjake. Nakon odmora krenuli smo autobusom u terenski obilazak. Provezli smo se pokraj akumulacije Obecnice i odvezli se u šumski kompleks Brdy. Nakon izlaska iz autobusa upravitelj šumarije Obecnice Václav Pernegr poveo nas je u obilazak dijela šumske poučne staze. (slika 3.) Obišli smo stajališta šumskog bunara, prostora ispod nekadašnje lugarnice s većim brojem raznolikih vrsta drveća (javori mliječ i klen, velelisna lipa, divlja trešnja, gorski jasen, hrast kitnjak, obični bor, jela i smreka), mjesto nekadašnjeg paljenja drvenog ugljena te se popeli na vrh Klobouček (705 m n. v.) odakle smo se spustili natrag do autobusa, gdje je stajalište koje ukratko opisuje povijest područja i šumarstva u njemu. Putem nam je domaćin objašnjavao stanje šumskih sastojina, a povela se i stručna rasprava. Vidjeli smo ograđene i neograđene dijelove šume s prirodnom i umjetnom obnovom bukve, smreke i ariša, zaštićene mlade biljke s repelentima radi odbijanja divljači protiv odgrizanja vrhova te nedavno posječene dijelove šume. (slika 4.) Nakon završetka obilaska |