DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 14     <-- 14 -->        PDF

(apsorpcija elektromagnetskog zračenja koju uzrokuje vodena para u zraku, a izaziva nagle padove i skokove u dijelovima spektralnog profila) (slika 6).
Uspoređene su spektralne krivulje prema šumskim staništima i prema tome koja je biljka domaćin kojoj od poluparazitskih biljaka. Osim usporedbom spektralnih krivulja, diferenciranje je potvrđeno i t-testom. Na taj način uspoređene su:
– spektralne krivulje hrasta lužnjaka i obične bukve (šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1973 (Vukelić i dr. 2008));
– spektralne krivulje hrasta lužnjaka i poluparazitske žute imele na hrastu (Idžojtić i dr. 2005, Idžojtić i dr. 2006a, Idžojtić i dr. 2006b, Idžojtić i dr. 2007, Idžojtić i dr. 2009);
– spektralne krivulje obične jele, obične bukve i obične smreke (bukovo jelove šume, pretplaninske bukovim šume i kontinentalne crnogorične šume (Vukelić i dr. 2008));
– spektralne krivulje obične jele i poluparazitske bijele imele na jeli (Idžojtić i dr. 2003, Idžojtić i dr. 2006a, Idžojtić i dr. 2006b, Idžojtić i dr. 2007);
– spektralne krivulje poluparazitskih vrsta bijele i žute imele.
Rezultati i diskusija
Dobiveni rezultati potvrđuju mogućnost razdvajanja spektralnih krivulja (slika 8), ali ujedno i ukazuju na preklapanje u pojedinim dijelovima spektra za pojedine vrste, što je bilo i očekivano.
Uspoređene spektralne krivulje hrasta lužnjaka i obične bukve pokazuju jasnu diferencijaciju duž cijeloga spektra od 430 do 900 nm, što dokazuje i rezultat t-testa p<0,001 (slika 9). Na grafičkom prikazu vidljivo je kako hrast lužnjak i obična bukva dobro diferenciraju u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra.
Usporedbom spektralnih krivulja hrasta lužnjaka i žute imele koja dolazi na hrastu lužnjaku, vidimo jasno