DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 66     <-- 66 -->        PDF

putna mreža uvijek realizira, prije izrade integralnog projekta potrebno je izvršiti realnu financijsku procjenu i u skladu sa tim uključiti kanalsku mrežu i poljozaštitne šumske pojaseve u integralni projekat.
Na osnovi izloženog može se zaključiti da je svijest o važnosti podizanja polјozaštitnih šumskih pojaseva u Republici Srbiji zaista niska. Pod utjecajem starih shvaćanja i u potrazi za najjednostavnijim izlazom iz takve situacije, još se i danas pojavljuju pojedinačni „glasovi“ da šume treba krčiti u korist poljoprivrede.
Nažalost, vrlo često je i komasacija sa svojim jednosektorskim pristupom poljoprivredi (glavni cilj je bio stvaranje velikih poljoprivrednih tabli, prilagođenih maksimalnom iskorištavanju moćne poljoprivredne mehanizacije) bila uzročnik nastanka erozivnih procesa.
Prilikom realizacije komasacije je činjena pogreška što su postojeći šumski nasadi, bilo da je riječ o linijskim ili nasadima druge vrste, a u cilju okrupnjavanja poljoprivrednih površina, bespoštedno uništavani. Na taj način stvorene su ekološke “mikro-pustinje”, čime je osjetno pogoršan režim vjetrova. Ta pogreška je tipična za cijelo područje Vojvodine, ali isto tako i za ravničarske krajeve srednje Srbije. U tablici 1 je dan pregledni prikaz broja analiziranih projekata komasacije, broj projekata komasacije u kojima je planirana uspostava poljozaštitnih šumskih pojaseva i broj komasacijskih projekata u kojima su realizirani poljozaštitni šumski pojasevi.
Najbolji primjer je već spomenuta komasacija u općini Bečej, koja je započeta 1971. godine kada je stvoren kompleks društvenog gazdinstva od približno 10.000 ha, s tablama veličine oko 150 ha i dužine 1.500 m. Već 1976. godine vjetar je odnio sjeme šećerne repe s površine od oko 500 ha i “premjestio” ga na površine koje su bile zasijane pšenicom, pri čemu je nastala šteta znatno veća od one koja je zahtijevala ponovnu sjetvu. To se ponavljalo svake 3-4 godine (Trifković i sur., 2013).
Neosporno je da su postojali brojni pokušaji da se osvijesti nužnost podizanja i očuvanja polјozaštitnih šumskih pojaseva, te je podizanje istih regulirano s više zakona i drugih pravilničkih propisa, od kojih neki nikada nisu realizirani. Iz razumljivih razloga, najviše propisa je doneseno u Vojvodini.
Na osnovi izloženog može se zaključiti da trenutna situacija glede projektiranja i podizanja polјozaštitnih šumskih pojaseva u Republici Srbiji nikako nije na zadovoljavajućoj razini. Međutim, ukoliko se na pravi način sagledaju opasnosti i štete od utjecaja vjetra, odnosno eolske erozije, samo po sebi se nameće da je projektiranje i podizanje polјozaštitnih šumskih pojaseva jedino rješenje koje bi osiguralo zaštitu poljoprivrednih površina, ali i donijelo koristi mnogim drugim granama i djelatnostima. Osim toga, posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju ne malih površina zemljišta za njihovo podizanje, što je svakako najlakše kroz realizaciju projekata komasacije. Odgovoran odnos prema poljoprivrednom zemljištu sa gledišta održivog razvoja, također nameće imperativ poduzimanja svih mjera koje mogu smanjiti njegovu devastaciju uz povećanje ukupnih pozitivnih učinaka, pri čemu poljozaštitni šumski pojasevi imaju nezamjenljivu ulogu. Integralno planiranje komasacije podrazumijeva, između ostalog, i uključivanje eksperata iz oblasti šumarske struke u proces planiranja, kako bi se povećali ukupni učinci komasacije.
LITERATURA
Brandle, J. R., B. B. Johnson, T. Akeson, 1992: Field windbreaks: Are they economical?. Journal of Production Agriculture, 5(3): 393-398.
Caborn, J.M., 1957: Shelterbelts and Microclimate, Department of Forestry, Edinburgh University, https://www.fs.usda.gov/nac/documents/shelterbelts/sectionA.pdf (pristupljeno: 16.02.2019)
Domac, J., 2000: Prvi rezultati međunarodnog projekta “Socio – economic aspects of bioenergy systems”. Šumarski list, 124(7–8): 413–419.
Domac, J., S. Risović, V. Šegon, T. Pentek, B. Šafran, I. Papa, 2015: Može li biomasa pokrenuti energijsku tranziciju u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi?. Šumarski list, 139(11–12): 561–569.
Dožić, S., 2006: Poljozaštitni šumski pojasevi - vanšumsko zelenilo. U: Savetovanje - Pošumljavanje u cilju realizacije prostornog plana i razvoja poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, 34-45., Novi Sad
Drekić, M., S. Orlović, Z. Galić, S. Stojnić, S. Pekeč, V. Vasić, A. Pilipović, 2016: Rezultati procene uticaja aerozagađenja na stanje šuma u Vojvodini, Topola, (197-198), 81-90.
Drvodelić, D., M. Oršanić, 2016: Procjena vitaliteta svježeg i preležalog sjemena poljskog jasena (FraxinusangustifoliaVahl). Šumarski list, 140(11–12): 539–547.
Građevinski fakultet Beograd (GFB), 2010: Program komasacije KO Pavliš (Opština Vršac), Vršac
Hendricks A., A. Lisec, 2014: Land consolidation for large – scale infrastructure projects in Germany. Geodetski vestnik, 58(1): 46-68.
Jones, H. R., R. A. Sudmeyer, 2002: Economic assessment of windbreaks on the south-eastern coast of Western Australia. Australian Journal of Experimental Agriculture, 42(6): 751-761.
Krpina, V., Ž. Španjol, A. Jazbec, 2014: Uloga šuma i šumarstva u turizmu i zaštiti prirode na području zadarske županije. Šumarski list, 138(5–6): 271–281.
Letić, Lj., R. Savić, 2006: Intenzitet procesa eolske erozije na Subotičko-Horgoškoj peščari. U: Savetovanje-Pošumljavanje u cilju realizacije prostornog plana i razvoja poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, 25-34., Novi Sad
Lukić, S., 2005: Uticaj standardnih tipova šumskih pojaseva i standardnih polјoprivrednih kultura na na brzinu vetra. Magistarski rad, str. 42, Šumarski fakultet, Beograd
Marinković, G., M. Trifković, Ž. Nestorović, 2013: Mogućnost rekomasacije u Srbiji na primeru Opštine Sombor. Zbornik radova Građevinskog fakulteta Subotica, (22): 199-208.
Martinić, I., 2004: Šumarska struka u svjetlu uspostave ekološke mreže Republike Hrvatske. Šumarski list, 128(3–4): 163–171.