DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 95     <-- 95 -->        PDF

64. seminar biljne zaštite
Milan Glavaš
U Opatiji je od 4. do 7. veljače 2020. godine održan 64. seminar biljne zaštite. Organizator je Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ). Suorganizatori su Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, CROPA (Croatian Crop Protection Asociacion i JU „Zeleni prsten“ Zagrebačke županije. Pokrovitelji seminara su Hrvatsko presjedanje Vijećem EU, Ministarstvo poljoprivrede i Akademija poljoprivrednih znanosti. Medijski pokrovitelji su AGROglas i Gospodarski list. Sponzori seminara bile se različite tvrtke (blizu 20) za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja koje su izložile i nudile obilje pisanih materijala. S obzirom da je 2020. godina proglašena Međunarodnom godinom biljnog zdravstva, 64. seminar je održan pod motom „Zdravlje bilja za zdravlje ljudi“. Seminaru je nazočio velik broj (oko 700) domaćih i stranih sudionika.
Protokol svečanog otvaranja seminara vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Uz pozdrave i riječi dobrodošlice detaljno je govorila o sadašnjem stanju zaštite bilja u Hrvatskoj i svijetu. Uz predsjednicu skup su pozdravili i uvaženi gosti. Nakon otvaranja početak rada seminara započeo je dodjelom nagrda i priznanja pojedincima i tvrtkama i studentima – agronomima. Nakon svečanog otvaranja i kraćeg odmora strani stručnjaci (iz EU i UN), u ime Ministarstva poljoprivrede, iznijeli su važne stavove vezano za sigurnost hrane i zdravlje bilja na EU i nacionalnoj razini.
Sljedeća dva dana rad seminara se odvijao putem izlaganja referata (30 agronomskih i 14 šumarskih), panel rasprava, poster sekcija i dva okrugla stola. Na okruglom stolu „Kako zaštititi kulture u zaštićenim područjima prirode“ uveliko se raspravljalo o ugroženosti i zaštiti šumskih područja. Vrlo značajna objašnjenja i odgovore na pitanja na tu problematiku dao je naš kolega Darko Pleskalt. Poseban prikaz daje se o radu šumarske sekcije.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Šumarskoj sekciji nazočilo je preko 50 sudionika. Među njima bilo ih je sedam iz Slovenije, tri iz Bosne i Hercegovine, oko 20 iz raznih ustanova u Hrvatskoj. Najveći broj prisutnih (25) bio je iz Hrvatskih šuma d.o.o. i to 4 iz Uprave i 21 iz UŠP-a. Materijale za 14 šumarskih referata priredila su 32 autora i koautora (iz Slovenije 7, iz Bosne i Hercegovine 2, Hrvatskih šuma 5, Hrvatskog šumarskog instituta 7, Šumarskog fakulteta 8, Medicinskog fakulteta 1, HAPIH-Centar za zaštitu bilja 1 i HŠD 1). U 14 šumarskih referata govorilo se o najnovijoj problematici i saznanjima o invazivnim vrstama, zaštiti reprodukcijskog materijala u rasadnicima, žiru hrasta lužnjaka, hrastovoj mrežastoj stjenici, feromonskim mamcima, gljivama na bukvi, hrastu i borovima, azijskoj strizibubi, zdravstvenom stanju šuma u Bosni i Hercegovini i u nas. Poslije izlaganja bile su značajne rasprave. O tome slijedi kratak prikaz.
U prvom izlaganju ukazalo se na štetnost i opasnost invazivnih biljnih i životinjskih organizama. Kao primjer navedena je gljiva na jasenu i hrastova mrežasta stjenica i još nekoliko vrsta o kojima su iznijeti važni podaci. Slijedilo je izlaganje o zaštiti sadnog materijala od sjemena do gotovih sadnica. U trećem izlaganju govorilo se o DNA barkodiranju karantenskih štetnih organizama bilja. Izneseni su podaci što se na tome radi u Hrvatskom šumarskom institutu. Vrlo značajni podaci izneseni su o osjetljivosti hrastovog žira na gubitak vlage i temperaturu skladištenja. Upozoreno je da žiru tijekom skladištenja zbog navedene osjetljivosti treba posebnu pozornost usmjeriti na oscilaciju vlage u žiru i temperaturi skladištenja. Ispravnim postupcima smanjuje se udio patogena na i u žiru.
Kolege iz Bosne i Hercegovine su vrlo jasno ukazali na sadašnje stanje šuma na što utječu brojni čimbenici, npr. šumski požari, klima, defolijatori (govorili su o glavnim vrstama) među kojima su značajne i invazivne vrste kukaca, gljive i drugi čimbenici. Naglasili su da svi negativni činitelji utječu na degradaciju šuma u ekološkom i ekonomskom pogledu.
Kolege iz UŠP Koprivnica ukazali su na mogućnost monitoringa uz pomoć satelitskih snimaka hrastove mrežaste stjenice. Naveli su njene domaćine (9 vrsta). Izneseni su detaljni podaci o monitoringu. Kolega iz HŠI ukazao je da se u šumama u Hrvatskoj provodi nadzor nad 15 štetnika koji su opasnost za naše šumske ekosustave. Upozorio je na potrebu eradikacije štetnika. Djelatnici HŠI provode preglede, postavljaju feromonske klopke i uzimaju uzorke nad kojima provode laboratorijske analize.
Slijedio je referat o gljivama na bukvama u Parku prirode Papuk. Utvrđeno je 14 vrsta gljiva. Navedene su i vrste za koje je utvrđen DNA barkod.
Značajno izlaganje bilo je o tome kako se hrastov pomladak štiti od pepelnice. Djelotvorni ekološki pripravci