DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Niemistö, P., 1995: Influence of initial spacing and row‐to‐row distance on the crown and branch properties and taper of silver birch (Betula pendula), Scandinavian Journal of Forest Research, 10(1-4): 235-244.
Odabaşı, T., A. Çalışkan and H. F. Bozkuş, 2004: Silvikültür tekniği (Silvikültür II). İÜ Orman Fakültesi, İstanbul.
Özbayram, A. K., 2019: Diameter increment distribution along the stem of narrow-leaved ash in response to thinning intensity, Šumarski list, (1-2): 45-51.
Özbayram, A. K. and E. Çiçek, 2018: Thinning experiments in narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) plantations: 10-year results, New Forests, 49(5): 585-598.
Peltola, H., J. Miina, I. Rouvinen and S. Kellomaki, 2002: Effect of early thinning on the diameter growth distribution along the stem of Scots pine, Silva Fennica, 36(4): 813-825.
Pinkard, E. and W. Neilsen, 2003: Crown and stand characteristics of Eucalyptus nitens in response to initial spacing: implications for thinning, Forest Ecology and Management, 172(2): 215-227.
Pliura, A., 1999: Fraxinus spp. conservation strategy, Noble harwood network, Reporth of the 3rd Meeting,  pp. 13-16.
Saraçoğlu, N., 1998: Kayın (Fagus orientalis Lipsky) biyokütle tabloları, Turkish Journal of Agriculture and Forestry, 22: 93-100.
Savill, P., J. Evans, D. Auclair and J. Falck, 1997: Plantation silviculture in Europe. Oxford University Press, Oxford, UK.
Smith, D. M., B. C. Larson, M. J. Kelty and P. M. S. Ashton, 1997: The practice of silviculture: applied forest ecology. Wiley, Newyork.
Smith, W. D. and M. R. Strub, 1991: Initial spacing: How many trees to plant. In: M. L. Duryea and P. M. Dougherty eds. Forest Regeneration Manual. 281-289 p. Springer Netherlands, Dordrecht.
Wang, C.-S., C. Tang, S. Hein, J.-J. Guo, Z.-G. Zhao and J. Zeng, 2018: Branch development of five-year-old Betula alnoides plantations in response to planting density, Forests, 9(42): 1-14.
Wang, C., Z. Zhao, S. Hein, J. Zeng, J. Schuler, J. Guo, W. Guo and J. Zeng, 2015: Effect of planting density on knot attributes and branch occlusion of Betula alnoides under natural pruning in Southern China, Forests, 6(4): 1343-1361.
Yaltırık, F., 1978: Taxonomic revision of the indigenous taxa within the family oleaceae in Turkey. Faculty of Forestry Istanbul University, Çelikcilt Press, Istanbul.
SAŽETAK
Poljski jasen  (Fraxinus angustifolia Vahl.) je izvor vrijednog drva u Europi, a plantaže poljskog jasena u Turskoj daju visoke prinose. Gotovo sve prirodne nizinske šume u kojima dominira poljski jasen pretvorene su u posljednjih 60 godina u čiste plantaže poljskog jasena u regiji Adaparazi, u kojoj se nalaze najveće šume ove vrste drveća. Potražnja za pilanskim trupcima velikih promjera je u stalnom porastu pa je stoga važno osigurati optimalnu gustoću sadnje. İz razloga što je početna gustoća sadnje najvažniji čimbenik koji određuje gustoću, rast i kvalitetu stabala, ophodnju i troškove gospodarenja na plantažama. Godine 2004. postavljen je dugotrajni pokus gustoće sadnje s četiri različite početne gustoće sadnje, koja je uključivala 1111, 1667, 2500 i 3333 stabala ha-1 u Akyazi-Adapazan, regiji Turske u kojoj su plantaže poljskog jasena česte. Sadnice poljskog jasena s golim korijenom starosti 1+0 (visine od 65 do 75 cm) proizvedene su u rasadniku Hendek i posađene u prosincu 2004. godine. Cilj ovog rada je utvrditi desetogodišnji utjecaj početne gustoće sadnje na rast i kvalitetu stabala (oblik stabla i karakteristike grana) poljskog jasena. Godine 2015., deset godina nakon sadnje, izmjerene su prsne visine, visine stabla, visine do najniže mrtve grane i najniže žive grane te maksimalni promjer živih i mrtvih grana, a nakon toga su izračunati omjer između visine i prsnog promjera, (H/D), omjer živih grana, volumen debla, kvocijenti oblika i nadzemne suhe biomase.
Nakon deset godina rasta, nije primijećen mortalitet ni u jednoj od četiriju početnih gustoća sadnje. Početna gustoća sadnje nije imala nikakav učinak na srednji promjer debla; međutim, s porastom početne gustoće sadnje od 1111 na 3333 debla ha-1, srednji visina stabla je značajno porastao a omjer živih krošnji se smanjio. Omjeri H/D pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabala ha-1 bili su 21% viši nego oni pri manjim gustoćama sadnje. Na nivou sastojine, nadzemna suha biomasa porasla je s porastom početne gustoće sadnje, premda su veličine pojedinih  stabala bile slične. Općenito, oblik stabala i karakteristike grana su se poboljšale s porastom početne gustoće sadnje. Uz to, pošto je sklop krošanja kod početne gustoće sadnje od 2500 i 3333 stabala po hektaru bio potpuno sklopljen, rast korova bio je slab i rijedak. Međutim, gusti rast visokog korova pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabla po hektaru mogu izrazito otežati njegu sastojine. Dosadašnji rezultati sugeriraju da početna gustoća sadnje bude od 2500 i 3333 stabla po hektaru na plantažama poljskog jasena, jer su prsni promjer, visina, volumen sastojine, visina do najniže mrtve grane i omjer H/D slični pri ove dvije sadnje. Međutim, troškovi gustoće sadnje od 3333 stabala po hektaru (sadnice, sadnja, njega nakon sadnje) bit će viši; prema tome, uzgajivači bi se umjesto veće početne gustoće sadnje mogli odlučiti za manju s 2500 stabala po  hektaru.
Ključne riječi:  Fraxinus angustifolia, poljski jasen, početni razmak, sadnja, Turska