DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 69 <-- 69 --> PDF |
sadna jama zatrpava krupnim komadima tla i pri tome se sadnica sabija nogama, tzv. „krtičnjaci“ nemaju značajniju funkciju. Sadnice se kod sadnje obavezno trebaju sabijati usitnjenim matičnim tlom laganim pritiskom rukama a ne nogama. Na slici 2. prikazano je pravilno kopanje sadne jame i pravilna sadnja sadnica poljskog jasena gologa korijena. Ako voda ne otječe, u tlu nema dovoljno kisika za rast i razvoj korijenskog sustava. Sadržaj hranjiva u tlu, tekstura i kompaktnost tla smatramo da su jedni od važnijih čimbenika koji utječu na korijenski sustav biljke (Cambi i dr. 2018). Zbijenost tla utječe negativno na morfologiju i anatomiju korijenskog sustava sadnica poljskog jasena (smanjuje se udio fiziološki aktivnog korijenja, specifična duljina korijena i udio ksilema korijena). Korijen utječe na fiziološke (transpiracija, fotosinteza,…) čimbenike i rast biljke. Slabo razvijen korijenski sustav za posljedicu ima i slab rast i razvoj nadzemnog dijela. Kod umjetne obnove sadnjom sadnica na glejnim tlima važna je dobra dreniranost tla zbog čega površinu prije sadnje treba mehanički pripremiti prikladnim oruđima. Sadnice kao i prirodni pomladak poljskog jasena ne trpe korovsku konkurenciju (amorfa i sl.). uslijed čega dolazi do odumiranja biljaka. Sadnja kontejnerskih sadnica obavlja se u ručno ili strojno iskopane rupe s time da se sadnica posadi za 2 cm niže u sadnu jamu kako bi se tresetni busen mogao prekriti matičnim glinovitim razrahljenim tlom. Ukoliko se sadnja obavlja krajem ljeta i početkom jeseni, iznad površine oko sadnice se nekim alatom ili rukama napravi mali tzv. „krtičnjak“ u visini oko 5 cm kako bi se spriječilo razdvajanje tresetnih supstrata od matičnog hidromorfnog tla. Nakon jedne vegetacije ti „krtičnjaci“ se slegnu u razini okolnoga tla a sadnica je razvila već dovoljno snažan korijenski sustav u širinu i dubinu izvan zone tresetnog supstrata. Kod proljetne sadnje, također su poželjni „krtičnjaci“. Na slici 3. prikazana je pravilno i nepravilno posađena kontejnerska sadnica poljskog jasena. U sušnom razdoblju, glina se uteže, a treset sakuplja pa između nastaju pukotine koje isušuju korijen sadnice koja neizostavno ugiba. Predlaže se uzgoj kontejnerskih sadnica u rasadniku u takozvanim projektiranim (inženjerskim) kontejnerima s obzirom na biološke osobine sadnica poljskoga jasena (posebno korijenskog sustava) i unaprijed definiranu duljinu uzgoja u mjesecima. Osim kontejnera potrebno je definirati i ostale čimbenike u rasadničkoj proizvodnji kontejnerskih sadnica (vrijeme uzgoja, nosače, sustav navodnjavanja i fertirigacije, vrstu supstrata i gnojiva i dr.). Zbog desikacije korijena, kontejnerske sadnice trebale bi biti na kompatibilnim nosačima. Iznad nosača projektira se sustav navodnjavanja odozgora (samopokretna kišna krila) za vlagu u supstratu i zamagljivanje (zaštita od biljnih bolesti i štetnika, folijarna prihrana). Treset kao supstrat ima dobra fizikalna, ali loša kemijska svojstva. On se ne smatra hranjivom već potencijalnim hranjivom, nakon |